Kultura
Pjesnički glasovi novih generacija
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ organizirali su prošloga tjedna, 29. kolovoza, drugi po redu Književni salon čiji su gosti ovoga puta bili pjesnici mlađe generacije – Marija Brzić iz Surčina i Darko Baštovanović iz Beočina/Subotice. Ovom prigodom bilo je riječi o njihovim knjigama-prvijencima – zbirkama pjesama Zaveslaj u kraj odnosno Cijeli cjelovi tuge. Oba naslova objavila je NIU Hrvatska riječ u okviru instituta tzv. prve knjige, čime se nastoje afirmirati novi autorski glasovi u književnosti ovdašnjih Hrvata.
Osim autora, o navedenim knjigama te suvremenoj poeziji mladih i njihovom položaju u književnom životu govorili su predsjednica Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ Klara Dulić Ševčić, članica Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ Mirjana Crnković Horvat i nekadašnji predsjednik Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ Tomislav Žigmanov. Osim autora, pjesme dvoje autora kazivali su Veronika Živanović, Nikola Gašpar i Ivan Benčik, koji je bio i moderator večeri. U glazbenom dijelu nastupila je mlada kantautorica Ines Bajić.
Prve knjige
Klara Dulić Ševčić kazala je kako je NIU Hrvatska riječ od 2005., kada je počela s nakladničkom produkcijom, do sada objavila preko 90 naslova. Među njima su i brojne prve knjige ovdašnjih hrvatskih autora, a kada je riječ o pjesnicima mlađe generacije tiskane su zbirke Željke Zelić i Vedrana Horvackog iz Subotice, Tatajne Ćaćić iz Golubinaca, Darka Baštovanovića iz Beočina, Marije Brzić iz Surčina, Zvonimira Franje Vuka iz Zemuna i Anite Đipanov Marijanović iz Monoštora.
»Mladi pjesnici imaju svoje mjesto u književnosti ovdašnjih Hrvata. Osim što im se tiskaju knjige, oni objavljuju i u periodici – časopisu za književnost i umjetnost Nova riječ, prije toga su bili zastupljeni i u časopisu Klasje naših ravni, pjesme s kršćanskim motivima i tematikom objavljivali su u Subotičkoj Danici i Zvoniku. Neki su svoje knjige, poput Nevene Mlinko, objavili u nakladi Hrvatske čitaonice Subotica. Tu je svakako i zbirka Lira naiva, gdje su se neki pjesnici prvi put pojavili i odatle krenuli. Danas se poezija objavljuje i na društvenim mrežama, svakako da i to može privući pozornost čitatelja«, rekla je Dulić Ševčić.
Mirjana Crnković Horvat navela je kako u poeziji mlađih naraštaja, osim teme ljubavi, ima i dosta angažiranosti poput kritike društvenih nepravdi, antiratne tematike i slično.
»Tu se Darko više uklapa. To je angažirana poezija u kontekstu naše zajednice, kao nacionalne manjine, jer su tu glavni motivi domoljublje, zavičaj. Kod Marije postoji želja da se iskaže intimni svijet i da se u to uvuče čitatelj i da se natjera zamisliti. Oboje su svoja osjećanja i misli pretočili u stihove, ali Darko više naginje formi – sonetu, S druge strane, Marija naglasak stavlja na slobodni stih, iako se služi uskrštenom rimom i opkoračenjem čime naglašava dramatičnost. Kod oboje autora postoji intertekstualnost, od Matoša, Šimića, Dantea, nekih manje poznatih pjesnika… Kod Marije mi se jako svidjela Dalekom dođoh gdje piše pjesmu o nastajanju pjesme, a kod Darka u prvom ciklusu zbirke kako domoljublje nije prikazano klasično već kako ga on autentično doživljava«, rekla je Crnković Horvat.
Riječ pjesnika
Marija Brzić kaže kako je suština njezine poezije istraživanje unutarnjeg svijeta. Poeziju je ozbiljnije počela pisati u srednjoškolskoj dobi, a to iskustvo baštini iz obitelja budući da se poezijom bavio i njezin djed s majčine strane.
»Pjesnici imaju utjecaja i danas, što bi rekao Žižek. Od pjesnika koji su na mene uthecali posebno bih izdvojila Marka Tomaša, kojega sam slušala uživo i koji je na mene ostavio veliki dojam, ne samo poezijom već i nastupom. Pripremam novu zbirku, možda će se pojaviti iduće godine«, navela je Brzić.
Darko Baštovanović inspiraciju za pjesme nalazi u središnjoj Bosni i obiteljskom naslijeđu, i Srijemu gdje je odrastao. Voli pisati u formi, prvenstveno sonete ali i rondele, elegije… Domoljubni patos čest je u njegovom stihovima ali ima i drugih motiva i tema, poput ljubavi.
»Smatram da pjesnik mora biti onaj mali čudak u aleksandrijskoj knjižnici koji gleda preko police s Fizikom, trudeći se da dotakne prvu znanost – Metafiziku. Smatram važnom i Miljkovićevu misao kako se pjesništvom ne može dati konačan odgovor, niti na ono što je bilo niti na ono što će biti, pjesnik je netko tko stoji u sredini tko meandrira i od svega onoga što se na njega slijeva pokušava dati odgovor na Šimićevo 'čuđenje u svijetu'. Je li to jedna ogoljenost ili pak zatrpanost, to je pitanje?«,
Baštovanović se dotaknuo i svojih pjesničkih uzora:
»Bliski su mi francuski simbolisti, neosimbolistička škola 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća u Beogradu i sve ono što je Branko Miljković ostavio u svojim djelima. Ističem i Stojana Vučićevića, pjesnika koji je 70-ih i 80-ih godina obnovio formu u hrvatskom pjesništvu. Na njega kontinuirano referiram, pokraj korifeja kao što su Šimić i drugi.«
Novu zbirku Ravničarski spleen, kako kaže, radi od kraja 2019. godine. Okosnica rukopisa je sonetni vijenac inspiriran subotičkim ulicama koje nose imena hrvatskih velikana i toponima.
Prostor za mlade
Tomislav Žigmanov ukazao je kako postoje diskontinuiteti u generacijama pjesnika vojvođanskih Hrvata. U tom kontekstu, naglasio je kako kulturni prostor, pa tako i književnost, treba biti sustav koji računa na plansko djelovanje.
»Institut prve knjige, a najprestižniji takav institut je onaj Matice srpske, je odličan prostor za pojavljivanje onih koji su se osmjelili svoja iskustva, osjećanja i promišljanja, poetiku, predstaviti drugima. Scena podrazumijeva ne samo stvaranje nego i nakladništvo, čitanje, promocije, razgovore. Sustav knjige u nas nije razvijen te svjedočimo brojnim deficitima u tom području. Stoga smo planski otvorili prostor za mlade i u Novoj riječi, pa i u NIU Hrvatska riječ. To je značilo i osiguravanje nastupa na pjesničkim manifestacijama, poput Malog Marula u Istri, kao mala scena bez obzira na tematsko-motivsku pluralnost i poetike okupljenih autora i autorica. Od autora mlađe generacije trenutno samo su dvoje iz Subotice, četvero je iz Srijema, a jedna pjesnikinja je iz Monoštora. Ovo su generacije od kojih puno očekujemo. Nužno je bistriti naše okvire, koračati hrabro naprijed, imati klimu u kojoj se vrijednost pisane riječi, kulturnih praksi, drži na visokoj razini. Očekujem da za pet godina na sceni imamo deset autora iz mlađih generacija«, kazao je Žigmanov.
Književni salon održan je u dvorištu Hrvatskog doma – Matice u Subotici. Osim razgovora s autorima, psjetitelji su mogli nabaviti i njihove knjige uz originalne posvete.
D. B. P.
