Stanje i izazovi

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem organizirao je sastanke hrvatskih udruga kulture u Somboru, Vajskoj i Subotici. Teme susreta bile su vezane uz stanje i izazove u radu udruga kulture, očuvanje nematerijalne kulturne baštine a predstavljen je i popis značajnih obljetnica u 2025. godini.

Niz sastanaka započeo je u Somboru 4. rujna, nastavljen je 10. rujna u Vajskoj a 12. rujna susret s udrugama održan je i u Subotici. Planiran je još jedan susret s udrugama s područja Srijema.

Ključni izazovi

Problemi u radu udruga različiti su s obzirom na djelokrug rada (folklor, knjiška produkcija, glazba, likovnost, običaji, seoski turizam...) i broj članova udruga. Jedan od ključnih problema je opadanje broja članova i nedostatak mladih. U dijelu udruga u Subotici i Tavankutu mladih članova ima ali je izazov snažnije ih uključiti u organizaciju programa i manifestacija. Također, istaknuta je i složenost administrativnog vođenja udruga. Jedno od pitanja je i kako na manifestacije privući publiku iz drugih nacionalnih zajednica.

Sumirajući zaključke sa sastanaka u Somboru i Vajskoj, ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković kaže kako se udruge suočavaju s opadanjem broja članova, ali da veliku nadu polažu u snažnije zajedničko djelovanje.

»Hrvatske udruge kulture su nakon epidemije koronavirusa osjetile značajan pad zanimanja šireg članstva za rad u udrugama što je vidljivo u manjem broju članova. Članstvo stari, a mladih i djece je manje. Želja nam je nakon godišnjih susreta u Orahovici i Beogradu doći bliže i čuti kako se suočavaju s problemima i kakvi su načini planiranja budućeg djelovanja. Sve su udruge stavile u fokus djecu, a veliku nadu polažu i u zajedničko djelovanje, umrežavanje udruga gdje god je to moguće. Dogovorena je i izrada kalendara događanja za iduću godinu koja će značajno pomoći u boljem planiranju kulturnih priredaba. Naša je poruka kao organizatora bila što veća promocija nematerijalnog kulturnog naslijeđa u djelovanju udruga, što je najjači jamac opstojnosti hrvatske zajednice«, izjavila je Čeliković dodavši kako je u planu održati još jedan sastanak s predstavnicima udrugama s područja Srijema.

Budućnost u umrežavanju

Sastancima je nazočio i predsjednik Odbora HNV-a za kulturu Denis Lipozenčić koji je pozvao udruge da što prije popune upitnike koje je HNV poslao, a čiji će rezultati biti važni kako za novu Strategiju kulture Hrvata u Srbiji tako i za budući model financiranja.

»Situacija u udrugama nije laka, a u Strategiji kulture želimo naći potencijalna rješenja, usmjeriti udruge u tom smjeru. Budućnost je u umrežavanju, većem međusobnom podržavanju. Razgovarali smo o spajanju manifestacija, njihovom inoviranju, što bi moglo donijeti povećanje kvalitete i broja publike. Važna je i suradnja udruga s lokalnim samoupravama, gdje je Grad Sombor pozitivan primjer. Transformacija udruga kulture u smjeru turizma je interesantna, ali smo svjesni brojnih izazova na tom planu«, kaže Lipozenčić.

Registar nematerijalne baštine

Jedna od tema bila je nematerijalna kulturna baština te je predstavljen projekt ZKVH-a – Registar nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, koji je ove godine dopunjen sa sedam novih elemenata te sada sadrži 29 kulturnih dobara. Etnologinja i koordinatorica za nematerijalnu kulturnu baštinu u ZKVH-u Senka Davčik pozvala je udruge da se priključe prikupljanju materijala i stvaranju što bogatijeg registra nematerijalne baštine. Ona je pojasnila i postupak nominacije na Listu elemenata nematerijalnog kulturnog naslijeđa Srbije. Govoreći o kriterijima za utvrđivanje vrijednosti naslijeđa istaknula je autentičnost, integritet, jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste te kontinuitet kulturne tradicije.

»Zavod je kao predlagač pripremio dokumentaciju za prijavu i upis u nacionalni registar Srbije dva elementa Hrvata u Srbiji – Stvaralaštva u tehnici slame i Dvoglasnog pjevanja šokačkih Hrvatica iz Monoštora. To je proces koji u prosjeku traje oko tri godine – od prikupljanja i predaje dokumentacije, dodatnih istraživanja, povjerenstva i slično. Registar nematerijalne baštine ZKVH-a pokazao se kao odlična polazišna točka za daljnju nominaciju na državnoj razini«, rekla je Davčik.

Iz kuta udruga

Predstavnici udruga ističu kako su im ovakvi susreti važni za razmjenu iskustava, ali i jače povezivanje.

»Svima nam ovakvi susreti dobro dođu da iznesemo svoje probleme, razmijenimo mišljenja. Ono što je zajedničko za većinu udruga je da je jedan broj članova na papiru a drugi onih aktivnih, onih koji će odvojiti svoje slobodno vrijeme i angažirati se. No, trudimo se, radimo, plan nam je ulagati u djecu i više se međusobno povezivati«, kaže Amalija Šimunović iz HKU-a Antun Sorgg iz Vajske.

Jedan od izazova je mali broj ili nedostatak mladih osoba u KUD-ovima, posebice u sredinama izvan Subotice.

»Manje je djece općenito što se odražava i na kulturu. U Nazoru imamo velik popis sekcija, ali slabu aktivnost. A i srednje generacije imaju svoje poslove i obiteljske obveze i nemaju vremena za angažman u udrugama«, kaže predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor Tomica Vuković.

Također, tradicionalni kulturni »proizvodi« gube utrku sa sadržajima koje nude novi mediji.

»Knjiga i govori slabo interesiraju ljude danas, samo ono što donosi financije, eventualno neki drugi oblici kulture«, kaže predsjednica UG-a Urbani Šokci Marija Šeremešić.

Susrete udruga moderirao je suradnik u ZKVH-u, povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.

H. R.