Kolumne

11.10.2024

Hrtkovci i u listopadu

Ako je nešto paradigma stradanja Hrvata u Srbiji tijekom 90-ih, onda su to Hrtkovci. Da nije bilo rata (ratova), Hrtkovci bi ostali jedno obično srijemsko selo, s običnim ljudima, koji žive običan srijemski život. Ovako su postali mjesto gdje se početkom 90-ih pokazalo da su državu vodile paraformacije raznih vrsta, da se vladalo prijetnjom, sijanjem straha, nasiljem i da se preko noći moglo ostati bez doma, pa i glave. Bilo je to vrijeme etnički motiviranog nasilja i ubojstava, koje nisu mogli ili nisu željeli spriječiti oni koji su to trebali, a meta su bili hrtkovački Hrvati. Kada su vlasti (one kao službene) konačno nešto i pokušale poduzeti, već je bilo prekasno.

Imali su Hrtkovci tu nesreću da su u njemu značajan dio stanovnika činili, u raznim vremenima, »nepoželjni narodi«. Sredinom XX. stoljeća to su bili Nijemci, koji su činili četvrtinu stanovništva Hrtkovaca. Platili su danak Drugog svjetskog rata. Pol stoljeća kasnije na red su došli Hrvati, kojih je početkom 90-ih bilo oko 40 posto u ukupnom broju stanovnika. Platili su danak rata na prostoru bivše Jugoslavije.

Hrtkovaca se obično prisjećamo 6. svibnja, na dan kada je 1992. godine na mitingu Srpske radikalne stranke poručeno »da u ovom mestu srpskog Srema nema mesta za Hrvate« i »ustaše napolje«, »Hrvati u Hrvatsku«. Tako je počelo, a kako se završilo najbolje ilustriraju podaci iz posljednjeg popisa stanovništva. Prema popisu rađenom prije dvije godine, Hrvata je 166. Početkom 90-ih bilo ih je deset puta više.

Nismo u svibnju već u listopadu, ali Hrtkovci su opet zavrijedili našu naslovnicu. Ovoga puta povod je obilježavanje 200. obljetnice izgradnje crkve sv. Klementa.

Poslije svega bilo je vjernika koji su napunili crkvu, poslije svega u svoje Hrtkovce došli su oni nepoželjni i protjerani 90-ih, poslije svega malobrojni preostali Hrvati ohrabrili su se čak u Hrtkovcima osnovati i udrugu.

I poslije svega treba živjeti zajedno: moguće da neki to u glavi nose kao konstataciju, a neki kao pitanje.

Z. V.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.