Tema
Napadi iz predostrožnosti
Imenovanje zastupnika u Europskom parlamentu iz Hrvatske Tonina Picule za novog izvjestitelja za Srbiju dočekano je u Srbiji s velikim nezadovoljstvom, od vrha države koji su na to reagirali ironičnim komentarima, preko brojnih komentatora pa do medija i ulica na kojima su se pojavili uvredljivi plakati s njegovim likom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Skupštine Ana Brnabić su vijest o njegovom imenovanju prokomentirali šturim porukama »sve smo razumijeli« i »baš vam hvala«. U tabloidnim novinama sve je vrvjelo od pridjeva »ustaški«, a u pojedinim gradovima su se na ulicama pojavili plakati s montiranim fotografijama Picule s ustaškim znakovljem i natpisom »izvestilac za NDH«. U drugim pak medijima njegovo imenovanje opisano je kao »guranje prsta u oko« Beogradu, a sam Picula opisan je kao političar koji ima »neprijateljski odnos prema Srbiji« i koji je »srbofob«.
Socijalist umjesto naprednjaka
Socijaldemokrat Tonino Picula bio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske u Vladi premijera Ivice Račana, za zastupnika u Europskom parlamentu biran je četvrti puta zaredom i član je političke grupacije u Europskom parlamentu Socijalisti i demokrate, za razliku od njegovog prethodnika koji je pripadao grupi Europska pučka partija. U prethodnom sazivu bio je izvjestitelj za Crnu Goru, a također je bio izvjestitelj EP za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), kao i novi Plan rasta Europske unije za zapadni Balkan, koji je usvojen ove godine.
Što je u stvari izazvalo pravu lavinu uvreda i napada na Piculu nakon imenovanja ostalo je nejasno. Je li u pitanju činjenica da dolazi iz Hrvatske pa je samim tim »neprijatelj«? Jesu li problem njegovi stavovi koje je iznosio o događanjima koji se tiču i Srbije? Ili je u pitanju njegova politička i ideološka pripadnost bloku ljevice u Europskom parlamentu koja se ocjenjuje kao zahtjevnija, kritičnija i rigoroznija u pogledu reformi koje zemlje kandidatkinje za članstvo u EU trebaju provesti kako bi pristupile Uniji.
Piculin prethodnik Vladimir Bilčik, koji je od 2019. bio izvjestitelj za Srbiju pripadao je Europskoj pučkoj partiji, savezu europskih partija desnog centra kojeg je i vladajuća Srpska napredna stranka pridruženi član. Mediji prenose kako je Bilčik podnosio prijedloge godišnjih izvještaja o Srbiji za 2021., 2022. i 2023. godinu, koji su usvojeni na plenarnim sjednicama Europskog parlamenta. Međutim, zastupničke grupe socijaldemokrata, liberala i zelenih svaki put su podnosile veliki broj amandmana na Bilčikove prijedloge izvještaja, zbog kojih je konačna verzija usvojenog teksta bila znatno kritičnija prema situaciji u Srbiji.
Vučić: Zalaganje za europsku Srbiju od ključnog značaja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak, 25. listopada, nakon sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, da su europski put i zalaganje za europsku Srbiju od »ključnog značaja za napredak« i da će država posvećeno raditi na tom putu. Predsjednik Srbije izjavio je i da je von der Leyen tražila od Srbije »mnogo veću usuglašenost s vanjskopolitičkim deklaracijama EU«, da se Srbija nalazi na europskom putu, ali i dalje odbija pridružiti se sankcijama protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu.
Predsjednik Vučić najavio je i mogućnost otvaranja klastera 3 u pristupu Srbije EU do kraja godine, što bi, kako je ocijenio, »bio značajan signal da Srbija napreduje na europskom putu«.
Srbija je od ožujka 2012. godine kandidatkinja za članstvo u EU, pristupne pregovore započela je u siječnju 2014., ali od prosinca 2021. nije otvorila nijedan klaster.
Ključni razlog – političko-ideološka pripadnost
Programski menadžer i viši istraživač u Centru za europske politike iz Beograda Strahinja Subotić upravo ideološkom i političkom pripadnosti Picule u Europskom parlamentu objašnjava za Hrvatsku riječ lavinu uvreda i napada koja se sručila na Piculu nakon imenovanja na ovu dužnost.
»Nije nužno iznenađujući takav odnos naših vlasti prema Piculi, imajući u vidu da oni imaju tradicionalno loše odnose s Europskim parlamentom. Pogotovo s onim grupacijama koje idu lijevo od narodnjaka. Dakle, Srpska napredna stranka je dio narodnjačke grupacije EPP i s prethodnim izvjestiteljima koji dolaze iz ove grupacije su imali tradicionalno dobru komunikaciju, prvo s Davidom Mc Alisterom iz Njemačke, a potom i s Vladimirom Bilčikom iz Slovačke. Picula dolazi iz redova socijaldemokrata i samim time je netko tko će promijeniti pravila igre, netko tko će biti kritičniji prema našoj vlasti, netko tko će u značajnijoj mjeri stavljati u prvi plan vladavinu prava i netko tko nam neće gledati kroz prste. Dakle, to je ključni razlog zašto se tako ophode prema njemu. Naravno, činjenica da dolazi kao izaslanik iz Hrvatske ga čini ‘lakom metom’ jer znamo da, tradicionalno, bilateralni odnosi između Srbije i Hrvatske nisu dobri. U tom pogledu meni nije bilo iznenađujuće da su se oni opredijelili za ovakav stav jer uvijek mogu prati ruke, ukoliko Picula bude kritičan, tako što će ga ‘ad hominem’ napadati. To je ukratko moj zaključak zašto se ovo moglo očekivati«.
Podsjetimo, predsjednik Vučić je rekao kako nije problem što je Picula Hrvat nego su problem njegovi stavovi, ne rekavši konkretno o kojim i kakvim stavovima se radi. Subotić ocjenjuje da se radi upravo o stavovima o samom predsjedniku Vučiću koje je Picula iznosio kao izvjestitelj za Crnu Goru.
»Picula je bio izvjestitelj za Crnu Goru i još i tijekom te dužnosti je govorio da je stanje u Srbiji veoma loše, ističući da je predsjednik Vučić maltene nesmjenjiv. Konkretno, njegov citat je ‘da je on suštinski nesmjenjiv’. Njegova polazna osnova je da postoji demokratsko nazadovanje u zemlji i nije okolišao kad je identificirao osobu koja je glavni krivac za to. Tako da postoji bojazan vlasti u Srbiji da će nam iste takve poruke Europski parlament slati i sljedećih pet godina, ako ne i još gore, budući da će Picula biti direktno zadužen za Srbiju«, kaže Subotić.
Na pitanje ne izlazi li to izvan ingerencija jednog političara iz susjedne zemlje da ocjenjuje na takav kritičan način događanja u drugoj zemlji i njihovog predsjednika, Subotić je rekao:
»On je bio izvjestitelj za Crnu Goru i pitali su ga za miješanje Srbije u događanja u Crnoj Gori kada je dao taj komentar i on je samo produžio govoreći o Vučiću. Jer, osim toga što je bio izvjestitelj, on je također bio na čelu radne grupe za zapadni Balkan kao jedne od nekoliko radnih grupa pri Vanjskopolitičkom komitetu u EP. Tako da je on u tom trenutku imao ingerencije baviti se svim državama zapadnog Blakan ali naravno najviše Crnom Gorom i pisao je njihov konkretni izvještaj u tom pogledu. Vidjet ćemo kako će se to odvijati, ali koliko god ga voljeli ili ne on je tu da ostane svih pet godina i ako su vlasti u Srbiji mudre ipak će malo prilagoditi svoj rječnik, imajući u vidu da je on itekako utjecajan europarlamentarac koji ima desetljetno iskustvo kada je u pitanju rad u Europskom parlamentu«.
Izvjestitelj ima ključnu riječ
Govoreći o ingerencijama koje ima izvjestitelj EP-a za određenu zemlju Subotić objašnjava u kojoj mjeri utječe izvjestitelj a u kojoj neki drugi na ton i sadržaj konačnog izvještaja.
»Izvjestitelji pišu nacrt stava Rezolucije Europskog parlamenta i po objavljivanju tog nacrta njegove kolege iz Vanjskopolitičkog odbora pišu amandmane. Međutim, oni obično dopunjuju nacrt, mogu i obrisati pojedine dijelove, ali obično ga dopunjuju. I praksa je pokazala da ipak izvjestitelj ima ključnu riječ kada je u pitanju postavljanje osnova i usmjeravanje rada Europskog parlamenta po ovom pitanju. U tom pogledu on ima značajnu ulogu. Međutim, njegova uloga će biti relevantna i nezavisno od tih izvještaja. Neće moći utjecati ‘per se’ hoćemo li otvarati klastere ili zatvarati poglavlja, jer ipak Vijeće Europe se pita o tome, ali opet može utjecati i na Hrvatsku koja ima pravo veta u Vijeću Europe, ili može utjecati na socijaldemokrate koji su na vlasti u državama članicama. Ingerencija Europskog parlamenta je relativno ograničena kada je politika proširenja u pitanju. Oni su tek na kraju procesa kada se pitaju žele li da neka država postane članica ili ne. Ali, ipak ne treba umanjivati značaj Europskog parlamenta i izvjestitelja tijekom pretpristupnog procesa«, kaže Subotić.
Na koncu može li se zaključiti da je u reagiranju na ovo imenovanje ipak bio ključan političko-ideološki moment? Prema Subotiću, to je »nesumnjivo značajno«.
»Socijaldemokrati su kritizirali narodnjake da maltene ne biraju koga primaju u svoje redove, dosta su im zamjerali. Ali, opet ne treba zaboraviti da isti ti socijaldemokrati surađuju s narodnjacima i formirali su zajedno koaliciju na nivou Europske unije, i prošli put i sada kad su podržali Ursulu von der Leyen. Ali, ipak definitivno ideološke razlike igraju određenu ulogu kada su u pitanju odnosi ovih grupacija prema državama kandidatkinjama«, zaključuje Subotić.
J. D.
