Kultura Kultura

Od narodne književnosti do književne kritike

 

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ iz Subotice predstavili su svoja najnovija izdanja i na ovogodišnjem, 67. međunarodnom Sajmu knjiga u Beogradu. Predstavljanje dvaju nakladnika održano je u organizaciji Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

 

Trag o prisutnosti

 

ZKVH je predstavio svoj nedavno završeni kapitalni sunakladnički projekt – ediciju Izabrana djela Balinta Vujkova (od ukupno osam knjiga) objavljenu skupa s Hrvatskom čitaonicom Subotica. Na predstavljanju je govorio izbornik tekstova Zlatko Romić, ujedno i dobitinik nagrade Balint Vujkov Dida za 2023. godinu (koju dodjeljuje Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova) te urednica knjiga u ediciji i ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.

Kako je ovom prigodom istaknuto, projekt je započeo 2017. godine a ideja o njemu rodila se na interdisciplinarnom skupu u sklopu Dana Balinta Vujkova. Vujkov je bio najveći sakupljač narodne književnosti Hrvata izvan Hrvatske – od Janjeva i Karaševa, preko Vojvodine do Gradišća i Slovačke. Tijekom skoro šest desetljeća sakupljačkog rada, sakupio je oko 1.500 pripovjedaka među kojima su bajke, basne, anegdote, legende i mitovi. Zastupljeni govori i pripovijetke ujedno su pokazatelj višestoljetne prisutnosti Hrvata na ovim područjima.

»Negdje se govor izgubio, negdje je ostao u tragovima, a u bunjevačkoj i šokačkoj zajednici još uvijek postoji. Ali ne onakav kakvog ga je zapisao Balint Vujkov. Govori koji su zapisani u ovim knjigama danas su arheološko blago, jer više nisu živi. No, nakon 23 godine od pokretanja Dana Balinta Vujkova, opravdali smo ideju te manifestacije: ova je književnost ušla u školski program, djeca rade predstave po ovim pričama, objavili smo i Izabrana djela…«, rekla je Katarina Čeliković.

 

Opus na jednom mjestu

 

Izbornik tekstova Zlatko Romić ujedno je i autor tumača manje poznatih riječi i izraza (ukupno oko 4.500 jedinica). Posljednja knjiga u ediciji nosi naziv Didin rukopis i u njoj se nalaze autorske bajke i pripovijetke, poezija, dramsko djelo te predgovori i pogovori njegovim knjigama.

»Ideja nam je bila da Balintov opus imamo na jednom mjestu, da ga nemamo razasutog kao ‘mršavinu’ po njivi. Prvo smo objavili tri knjige bajki, a potom četiri knjige pripovjedaka. Cilj nam je bio upoznati javnost s onim što je Balint Vujkov radio. Kada bi današnjim mladima netko osigurao prijevoz i kazivače, nisam siguran bi li imali volje za to. On je to radio o svojem trošku, vukao je magnetofon od 16 kilograma, provodio dane i noći s tim ljudima. Ovo što smo mi uradili je najmanje što smo mogli učiniti za njegovo djelo«, kazao je Romić.

Na predstavljanju ZKVH-a bilo je ukratko riječi i o novom, dopunjenom izdanju, publikacije Živa baština : Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji. Nakon prvog izdanja, u kojem su predstavljena 22 elementa nematerijalne baštine, drugo izdanje donosi opis još sedam novih elemenata: Materice i Oce, Malo bunjevačko kolo, Gajdaško kolo, Tandrčak, Šokačko kolo Hrvata u Vojvodini, Priprema bunjevačke tarane i Priprema ribljeg paprikaša kod podunavskih Šokaca.

 

 

Kritika – posljedica zrelosti

 

Predstavljen je i najnoviji dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ (1-2 za 2023. godinu) čiji su sunakladnici ZKVH i NIU Hrvatska riječ. Poseban naglasak bio je na tematu posvećenom književnoj kritici Hrvata u Vojvodini koji je priredio glavni urednik časopisa Tomislav Žigmanov. Kako je Žigmanov kazao, književno stvaralaštvo Hrvata u Vojvodini je raznovrsno, uz primat u pjesništvu, ali je književna kritika visoko podzastupljena.

»Književna kritika posljednica je zrelosti unutar književnih praksi. Mi smo zajednica koja još uvijek razvija svoje kulturne prakse, pa tako i književne. Prvi veći kritičar koji je planski djelovao na ovom polju bio je Geza Kikić koji je priredio kapitalne antologije poezije i proze ovdašnjih Hrvata. Tu luč je preuzeo Lazar Merković a potom su došli Vojislav Sekelj i Milovan Miković a onda smo tu ulogu preuzeli mi koji smo to područje institucionalno unaprijedili, na način da je ono dio stalnih praksi, od prikazivanja godišnje produkcije na Danima Balinta Vujkova, tekstova u tjedniku Hrvatska riječ te na koncu kontinuiranog praćenja trendova u Novoj riječi. Nužno je da sami sebe motrimo, cijenimo i sumjeravamo. Jer ako se ne uspoređujemo, možemo pasti u sebecjenje koje nije realno«, kazao je Žigmanov.

O sadržajima zastupljenim u Novoj riječi govorili su i suradnica časopisa Nevena Baštovanović i koordinator nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković.

»Novu riječ smatram prostorom gdje riječ slobodno diše, živi i tematizira samu sebe«, kazala je Nevena Baštovanović aludirajući na slogan ovogodišnjeg sajma Riječ je slobodna. Kako je navela, u rubrici Građa hrvatske književnosti u Vojvodini uvijek se može naći nešto novo, nešto što još nije iščitano i analizirano. Rubrika Čitanja književne produkcije donosi prikaze, osvrte ali i kritike knjiga ovdašnjih Hrvata.

»Kritičari se ne rađaju ili ne padaju s neba, kritičarima se postaje. Stilovi se razvijaju, naš registar se mora proširiti a tu postoji otvorenost Nove riječi za nova imena koja će probati pojmiti ono što nas se doima«, rekla je.

H. R.

 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika