Aktualno
Veliko mi je povjerenje ukazano
Profesorica književnosti i srpskog jezika, književnica i kulturna djelatnica iz Subotice Nevena Baštovanović imenovana je nedavno za v. d. pomoćnice tajnice za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. S njom smo razgovarali o počecima rada u Pokrajinskom tajništvu i planovima.
Imenovani ste za v. d. pomoćnice tajnice za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Kako je došlo do imenovanja?
Na samome početku moram istaknuti da sam počastvovana i zahvalna zbog velikoga povjerenja koje mi je ukazano imenovanjem na dužnost u Pokrajinskom tajništvu za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Prijedlog za ovaj posao došao je od Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, čiji sam program aktivno podržala na ovogodišnjim lokalnim izborima u Subotici. Kao nestranačka ličnost bila sam kandidatkinja na listi »Ujedinjeni za pravdu« koju je predvodio DSHV i donijela zapažen broj glasova. Po riječima predsjednika stranke Tomislava Žigmanova, Predsjedništvo se usuglasilo oko toga da se na odgovorne pozicije predlože i imenuju mlađi, kompetentni i stručni ljudi čiji je rad i profesionalni angažman prepoznat u zajednici, valoriziran i potvrđen te me je pozvao s konkretnim prijedlogom moga angažmana u području kulture u Pokrajini. Na osnovu mog formalnog obrazovanja, rada i stvaralašta na polju umjetnosti, prvenstveno književnosti i teatra u Pokrajinskom tajništvu je odlučeno da mi se dodijeli područje suvremenog stvaralaštva.
Zašto su svi pomoćnici vršitelji dužnosti? Kada će se imenovati na redovan mandat?
Ovo je uobičajena praksa koja se odnosi minimalno na pola godine rada nakon čega bi trebalo uslijediti imenovanje na redovan mandat.
Zaduženi ste za sektor suvremenog stvaralaštva. Koje su Vaše ovlasti i dužnosti?
Kultura počiva na brizi o kulturnom naslijeđu i suvremenom stvaralaštvu, kao neraskidivim garantima identiteta utemeljenima u povijesti, senzibiliziranim za sadašnji trenutak kojim se, dakako, osigurava trajanje i u budućnosti. S obzirom na multikulturalnost Vojvodine, značajan je i sektor zadužen za kulturu nacionalnih manjina, odnosno nacionalnih zajednica u APV-u. Sektor suvremenog stvaralaštva zadužen je da prati, evidentira i analizira stanje u kulturi i umjetnosti u našoj pokrajini te da predlaže mjere unaprjeđenja i daljeg razvoja kulturne djelatnosti u skladu sa zakonskim i strategijskim okvirima naše države. Kada govorimo o suvremenom stvaralaštvu, na umu imamo stvaralaštvo i prevoditeljstvo u književnosti, te stvaralaštvo, produkciju i interpretaciju u glazbi, umjetničkoj igri, kazališnim, filmskim, likovnim i primijenjenim umjetnostma, multimediji itd. Područje je izuzetno lijepo, bogato i šarenoliko, pokriva brojne kulturne sadržaje i umjetničke izričaje. Osim raspisivanja natječaja za financiranje i sufinanciranje projekata u kulturi na teritoriju APV, zaduženi smo za praćenje rada i realizaciju programa ustanova u kulturi čiji je osnivač ili suosnivač Pokrajina, u koje spadaju Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu, Narodno kazalište u Subotici, Nakladnički zavod Forum, Vojvođanski simfonijski orkestar i Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski.
Što planirate raditi u idućem razdoblju?
Analiziranje zatečenog stanja i prethodnog rada u suvremenom stvaralaštvu u Pokrajini i državi kroz komunikaciju na svim nivoima uprave, ustanova i udruga kao i kroz pregled dokumentacije, konzultiranje sa stručnim suradnicima te predlaganje eventualnih izmjena radi unaprjeđenja postojećeg načina rada u provedbi kulturnih politika je ono što mi predstoji. Imam tim kompetentnih i iskusnih ljudi, profesionalaca s višedesetljetnim iskustvom. Pred nama je, svakako, završetak tekuće godine, pregled programskih i financijskih izvješća te planiranje proračuna i aktivnosti za iduću godinu. Nazočila sam nekolicini manifestacija do sada što je veoma važno zbog susreta, dijaloga i uočavanja konkretnih potreba ljudi u kulturi.
Što radite osim toga?
Trenutačno pripremam nekoliko priloga za književne, odnosno, znanstvene časopise u Srbiji i Hrvatskoj na teme vezane za kulturno i umjetničko djelovanje unutar hrvatske zajednice u Srbiji. Također, radujem se nastupu na XXV. Humskim danima poezije u Mostaru na kojima ću imati prigodu predstaviti svoju poeziju na bunjevačkoj ikavici koja je zasad neobjedinjena i neobjavljena, tj. rasuta po mojim bilježnicama i može se naći u pokojem časopisu. U doglednoj budućnosti voljela bih razbokoriti i zaokružiti svoj izričaj na dijalektu. U ovoj godini ne planiram veće formalne iskorake u domeni formalne naobrazbe, a permanentno iščitavanje stručne literature, novije književne produkcije i teorijske misli o umjetnosti ostaje dio svakodnevice.
Kakvi su Vam dalji planovi?
Moja velika ljubav je teatar, koji do sada nisam pomenula. Jedan dio aktivnosti, osobito profesionalnih, posvetit ću i djelovanju na ostvarenju inicijative za ponovni osnutak Drame na hrvatskom jeziku pri subotičkom Narodnom kazalištu.
J. D.
Aktivna na više područja
Nevena Baštovanović (Subotica, 1988.), odnedavno pomoćnica tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama u Pokrajinskoj vladi, književnica je i kulturna djelatnica iz Subotice. Diplomirala je srpsku književnost i jezik u Novom Sadu, prvu master tezu obranila je 2013. s temom »Avaške godine Milovana Mikovića u korpusu hrvatske dijalektalne književnosti«. U 2024. obranila je drugi master rad na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu s temom »Repertoarske politike Narodnog pozorišta u Subotici na početku 21. veka : elementi multikulturalizma«. Usavršavala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lektorica je hrvatskoga jezika i diplomirana knjižničarka.
Radila je u Gradskoj knjižnici Subotica i kao profesorica srpskog jezika i književnosti te hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u više subotičkih osnovnih i srednjih škola. Koautorica je bibliografije časopisa Klasje naših ravni i suatorica Strategije obrazovanja na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji za razdoblje 2017. – 2021. godine Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Aktivna je u HKC-u Bunjevačko kolo u kojem više od desetljeća vodi dramsku sekciju za djecu i Književno-teatarski kružok (KTK) za odrasle obogaćujući i unaprjeđujući književne i kazališne prakse na hrvatskom jeziku u Srbiji. Ostvarila je zapažene predstave, među kojima se izdvajaju Neispavana ljepotica i Velika tvornica riječi te predstave o životima svetaca izvođene u okviru Večeri svetaca (Holywin) u Subotici. Posebno je zapažena predstava Avaške godine po istoimenoj poemi Milovana Mikovića, za koju je radila dramatizaciju i režiju, izvođena na sceni Jadran subotičkoga Narodnoga kazališta, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, u Centru za kulturu Histrionski dom u Zagrebu te u drugim mjestima. U okviru KTK-a režirala je dramu Petka Vojnića Purčara Salon mame Tereze te Voyage s Matošem izvođen u Beogradu, Zagrebu, Budimpešti, Đakovu, Subotici. Na osnovu teorijskog i praktičnog iskustva, a na poziv Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, izradila je elaborat »(Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici« 2023. godine.
Uređuje knjige i piše poeziju na hrvatskom standardnom jeziku i bunjevačkoj ikavici, eseje, književnu i kazališnu kritiku, prikaze i stručne radove koje objavljuje u hrvatskom tisku (Klasje naših ravni, Nova riječ, Zvonik, Subotička Danica, Godišnjak za znanstvena istraživanja i drugim časopisima). Višegodišnja je suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i sudionica više znanstvenih konferencija referirajući o književnim i umjetničkim temama.
Objavila je dvije zbirke poezije: Vinjete Bola (2021.) i Magma (2024.) te je višestruko nagrađivana (Nagrada Antun Gustav Matoš 2020. – 2022. za najbolju knjigu poezije, najbolja pjesma Velikog prela 2018., 2020. i 2022.). Poezija joj je uvrštena u više antologija i izbora iz suvremenoga pjesništva Hrvata u Vojvodini.
Dobitnica je gradskoga priznanja Dr. Ferenc Bodrogvári za 2020. godinu za rad u kulturi.
Članica je Hrvatskoga nacionalnog vijeća od 2022. godine.
