Intervju
Važnu ulogu kod medija uvijek igra ili novac ili politika
Na Plavoj vinkovačkoj televiziji svakog petka u verečnjem treminu, od 21.45, emitira se emisija Hrvatska rič iz Vojvodine. Zajednički je to projekt Plave vinkovačke televizije i NIU Hrvatska riječ. Plava vinkovačka ustupa termin i tehničku potporu, a emisiju realiziraju novinari Hrvatske riječi. Suradnja je počela 2016. godine i do sada je emitirano skoro 90 emisija, u kojima su predstavljene udruge, pojedinci, u kojima se govorilo o problemima u ostvarivanju manjinskih prava, politici... Emisija se može izravno pratiti na internetskoj stranici Plave vinkovačke televizije, u pograničnom području putem TV prijemnika ili odgođeno na Youtube kanalu Plave vinkovačke televizije. Iako su se od 2016. godine mijenjali urednici televizije, Hrvatska rič iz Vojvodine uvijek je imala svoje mjesto u programskoj shemi.
Dobili su tako Hrvati u Srbiji priliku da se vide i o njima čuje na prostoru gotovo cijele Hrvatske. Ova suradnja je prije tri godine dobila i novi oblik suradnje kada su Plava vinkovačka televizija i Hrvatska riječ postali partneri u projetima prekogranične suradnje koje financira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. O Plavoj vinkovačkoj televiziji, te mjestu emisije Hrvatska rič iz Vojvodine razgovarali smo s direktoricom programa VTV-a Biljanom Pavlović, novinarkom i urednicom sa stažom od tri desetljeća.
► Plava vinkovačka televizija u medijskom prostoru Hrvatske je dulje od 30 godina. Vinkovačka televizija, danas Plava vinkovačka, osnovana je u veljači 1994. godine. Tko su bili osnivači televizije i kako su izgledali ti počeci? Za ovih 30 godina televizija se razvijala, ali i mijenjala svoju vlasničku strukturu. Tko su danas vlasnici?
Više od tri desetljeća, medijski prostor, prvo Slavonije, a sada i cijele Hrvatske obogaćuje slika Plave vinkovačke televizije koja posluje u okviru medijske kuće VTV d.o.o. Vjerujemo da smo opravdali prvu inicijativu koja je došla od čelnika tadašnje Cibalae banke, odnosno razloge osnivanja tako zahtjevnog i skupog medija kao što je televizija. Bilo je to još u vrijeme određene medijske blokade hrvatskog istoka, dok nam je trećina države bila okupirana. Tada su vijesti iz Slavonije odlazile »na kapaljku« i bilo je važno pokazati svijetu da su Vinkovci ostali vrata Hrvatske, što je neprirodno i nepovijesno, te koliko je važno vratiti hrvatsko Podunavlje u okrilje matične države. Tako je počelo, traje do danas, nismo posustali iako je bilo iznimno teških razdoblja, razvijali smo se u skladu s vremenom koje je nosilo nove tehnološke i druge napretke. Mijenjali su se i vlasnici, od početne Cibalae banke preko vinkovačkih gospodarstvenika i privatnika, i sada opet do jedinica lokalne i regionalne samouprave.
► Koje područje pokrivate i koliko je to stanovnika?
Jedina smo lokalna televizija koja je vlasnica dvije koncesije. Naime, osim koncesije za tzv. digitalnu regiju D1 koja obuhvaća Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju, program emitiramo i za područje digitalne regije D2, a to su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i dio Bjelovarsko-bilogorske županije – time smo obuhvatili i istočnu i zapadnu Slavoniju, ili kako mi volimo kazati, pokrivamo sve od Fruške gore do Bilogore. To je područje s više od milijun stanovnika, dakle naših potencijalnih gledatelja. Upravo iz tih razloga Vinkovačka televizija kao ime programa mijenja se u Plava vinkovačka sa studiom u Vinkovcima, a program za drugu koncesiju nazivamo Plava televizija sa studiom u Virovitici. Moram istaknuti da nemamo službene podatke, ali veliki broj gledatelja prati nas i u Bosni i Vojvodini, što nam daje za pravo nazvati se regionalnim medijem u svakom pogledu.
► Proizvodnja televizijskog programa je iznimno skupa. Koliko dnevno proizvodite sati vlastitog programa? Koliko imate autorskih emisija? Koliko su zastupljene lokalne teme?
Gledatelji mogu pratiti naš program od 7 ujutro pa sve do 2 sata u noći. Dnevno proizvodimo 4 do 5 sati vlastitog programa, ne računajući reprize naših emisija toga dana. Programski smo prepoznatljivi upravo po vlastitoj proizvodnji, udarili smo nedvojbeno veliki pečat na sve događaje hrvatskog istoka od još ratne medijske izolacije, procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja pa sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno današnjeg medijskog izvještavanja o realizaciji projekata koji služe za dobrobit Slavonije, Baranje i Srijema, te u konačnici i cijele Hrvatske. Kroz svoj rad uvijek smo nastojali sačuvati dostojanstvo čovjeka, profesionalnost struke, posebno u situacijama kada smo trebali izvještavati o ružnim i nemilim događajima. Koncept programa je takav da jutarnji program do 12 sati uključuje uglavnom reprize. Poslijepodnevni program sastoji se od emisija raznovrsnog sadržaja mahom iz vlastite proizvodnje, a večernji program uglavnom je vlastita proizvodnja te osim emisija iz kategorije informativnog programa obuhvaća sadržaje iz sporta, kulture te dokumentarne, glazbene, zabavne i druge sadržaje. Naglasak u svome radu stavljamo na teme od regionalnog i lokalnog značaja, koje nerijetko još uvijek ne dobiju prostor u nacionalnim medijima.
► Koliko je angažiranih novinara, snimatelja...?
Tjedno dvadesetak emisija iz vlastite proizvodnje i svakodnevno središnji Dnevnik najbolje oslikavaju koliko je iz pera naših novinara, iz kamera naših snimatelja te uređaja naše režije, a sve to uz marketinšku potporu ostalih zaposlenika, izašlo informacija u obliku priloga, reportaža, montiranih ili uživo realiziranih emisija u 30 godina rada. Trenutno nas je na obje televizije zaposleno 33, od toga 15 novinara i 6 snimatelja, ostali su zaposlenici u režiji i administrativno-marketinškom dijelu VTV-a.
Jedina smo lokalna televizija koja je vlasnica dvije koncesije. Naime, osim koncesije za tzv. digitalnu regiju D1 koja obuhvaća Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju, program emitiramo i za područje digitalne regije D2, a to su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i dio Bjelovarsko-bilogorske županije – time smo obuhvatili i istočnu i zapadnu Slavoniju, ili kako mi volimo kazati, pokrivamo sve od Fruške gore do Bilogore. To je područje s više od milijun stanovnika, dakle naših potencijalnih gledatelja.
► Proizvodnja televizijskog programa jako je skupa. Kako se financirate?
Poslovati u gospodarskom okruženju, kakvo je ovo slavonsko, neskromno možemo reći da smo postali pravi umjetnici jer je televizija jako skupa igračka. I službeno smo medijska kuća komercijalno i tržišno orijentirana, što znači da se borimo za svaki komadić marketinškog kolača. Posljednjih godina, osim usluga klasičnog oglašavanja, sve češće konkuriramo za produkciju televizijske vidljivosti raznih projekata iz fondova Europske unije koji su srećom postali prioritet ovdašnjih gospodarskih i javnih subjekata.
► Dio programa Plave vinkovačke je i emisija Hrvatska rič iz Vojvodine. Suradnja s NIU Hrvatska riječ, s kojom realizirate ovu emisiju, započela je 2016. godine. Koliko su vašim gledateljima interesantne teme koje se tiču Hrvata s druge strane granice?
Jesu, vrlo su zanimljive jer smo granično područje i sigurno veliki broj ljudi koji živi ovdje rodbinski ili korijenski je vezan za Vojvodinu. Osim toga, način života, tradicija, kultura i običaji vrlo su slični pa je svaka takva tema dobrodošla. Zadovoljni smo što smo prije osam godina prepoznali potrebu produkcije i emitiranja emisije kao što je ova naša zajednička Hrvatska rič iz Vojvodine. Na taj način ne samo da smo pomogli vašim ljudima vidjeti što radite i čime se sve bavite da biste održali kulturu i identitet tamošnjeg hrvatskog čovjeka, nego smo i ovdašnjim gledateljima pokazali da nije lagano i jednostavno ali da se ipak može raditi na dobrobit hrvatske zajednice i u uvjetima u kojima Hrvati u Vojvodine žive i rade. Zajednički dugogodišnji trud, kao što znamo, isplatio se te smo kroz projekt prekogranične suradnje i vi i mi kapitalizirali uloženo.
Veliki broj ljudi koji živi ovdje rodbinski ili korijenski je vezan za Vojvodinu. Osim toga, način života, tradicija, kultura i običaji vrlo su slični pa je svaka takva tema dobrodošla. Zadovoljni smo što smo prije osam godina prepoznali potrebu produkcije i emitiranja emisije kao što je ova naša zajednička Hrvatska rič iz Vojvodine
► Prekogranični projekti dali su novu dimenziju našoj i do tada uspješnoj suradnji. Plava vinkovačka i NIU Hrvatska riječ od 2022. godine partneri su u programu prekogranične suradnje koje financira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Koliko je taj program značajan za Plavu vinkovačku? Za što ste iz ovog programa prekogranične suradnje osigurali sredstva?
Svjesni smo da ćemo poboljšanim sadržajem i kvalitetnijom realizacijom, te aktualnošću i odabirom popularnih tema, emisije učiniti zanimljivim za sve gledatelje koji nas gledaju preko raznih kabelskih mreža u Hrvatskoj, ali i izvan države. Stoga je nužno stalno ulagati u opremu kako bismo zadovoljili sve standarde koje od nas traži ubrzani razvoj tehnologije. Tako smo zahvaljujući suradnji s vama zanovili studijsku opremu, kamere i rasvjetu, te značajan dio uložili i u računalnu opremu koje nikad dosta, posebno one koja se odnosi na realizaciju i emitiranje programa. Također, ne treba naglašavati kako emisije na internetu omogućavaju pregled svima onima koji ne uspiju gledati uživo čime povećavamo utjecaj našeg medija pa lokalne teme postaju globalno dostupne što nam je u konačnici i cilj jer nam sve to ulazi u snažniju promociju programa prema potencijalnim oglašivačima.
► Sličan program prekogranične suradnje postoji i s BiH. Sudjelujete li i s nekim medijskim kućama u projektima prekogranične suradnje?
Ove godine prvi puta smo suradnju uspostavili i s kolegama iz BiH, točnije, tamo nam je partner u prekograničnoj suradnji Katolički tjednik. Hrvati Bosne i Hercegovine orijentirani su na praćenje hrvatskih TV programa jer na svome području uglavnom imaju medije koji nemaju hrvatski predznak što znači da i jako malo obrađuju teme s njihova područja. Stoga se rodila ideja o zajedničkom projektu Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i VTV-a koja će povezati dva medija, Katolički tjednik i Plavu vinkovačku televiziju, a rezultirat će boljom informiranošću i Hrvata u BiH kao i Hrvata u Hrvatskoj. Projekt nazvan »Naš glas o nama – Katolički tjednik« pojačao je suradnju i zbližavanje hrvatske populacije s dvije strane granice i to tako da se aktivnosti i događaji iz života Katoličke crkve bosanskih Hrvata prezentiraju i gledateljstvu Plave vinkovačke televizije. Drago nam je da smo svoj medijski doprinos mogli dati i Hrvatima koji i na tome području žele i trebaju sačuvati svoj nacionalni identitet.
► Prošli ste sve poslove od novinarke, urednice informativnog programa, glavne urednice do direktorice programa VTV-a, što sada obuhvaća dva programa Plava vinkovačka i Plava televizija. Kako ste se Vi našli u toj novinarskoj priči i zašto ste ostali?
Najteže je, naravno, govoriti o sebi te mislim da me najbolje mogu predstaviti moji radovi, brojni prilozi, reportaže i emisije koje sam kao novinarka ostvarila radeći gotovo 30 godina na Vinkovačkoj TV. Od malena sam voljela pisati, a još iz osnovne škole birali su me za vođenje programa svih mogućih vrsta priredaba i manifestacija, pa se šalim da danas »iskačem iz paštete«. To me je uvelo u novinarsku priču, u posao koji volim i od kojega se ni danas nisam umorila. Postoje neki doživljaji u tome poslu koji se ne mogu kupiti i to je ono što mi ne da otići iz novinarstva, iako danas na VTV-u radim i marketinške i administrativne poslove koje moje radno mjesto zahtijeva. Jedan od neponovljivih doživljaja i osjećaja koji se ne mogu ni opisati svakako je naš ulazak kao prve televizijske ekipe u oslobođene Okučane 2. svibnja 1995. godine. Takvi te događaju obilježe i vežu trajno uz novinarstvo.
► Na Plavoj vinkovačkoj autorica ste emisije Pressica BP. U najavi za ovu emisiju stoji – TV intervju, talk show – razgovor s društveno aktivnim, priznatim i poznatim osobama iz javnog života Hrvatske i šire. Kako birate sugovornike, teme?
Pa izbor mi nije težak. Teže mi je dovesti goste u Vinkovce, pa nerijetko moram do gostiju, što opet nije jednostavno organizirati. Kad kažem izbor mi nije težak, mislim da sam kroz ovih 26 sezona koliko mi se emitira emisija uspjela izgraditi jasne stavove koje želim predstaviti javnosti, koja su to životna načela o kojima želim govoriti, što znači da pokušavam dati pozitivne životne primjere i pokazati da i u našem društvu ima ljudi koji su uspjeli ni iz čega ili da su i tzv. poznati ljudi samo obični ljudi sa svim manama i vrlinama, a osobito problemima kao i oni za koje nitko nikada nije čuo. Uglavnom, trećina je gostiju koje sama biram, trećina je onih koji poslovno dolaze u Vinkovce, pa između njih odaberem one koji zadovoljavaju te moje kriterije pa ih zovem jer su mi blizu, a posljednja trećina su oni koje jednostavno trebam odraditi iz raznoraznih poslovnih odnosa s našom kućom. No, uvijek sam pokušala zadržati određenu razinu društvene odgovornosti nastojeći pokazati da ne vlada svim medijima žutilo i crna kronika. Zato nisam imala slučajeva da mi netko nije želio doći zbog sadržaja emisije.
► Koliko su Vam često gosti bili Hrvati iz Srbije?
Ups, ne mogu se baš pohvaliti da ih je bilo puno. Više je možda bilo onih koji rade i žive ovdje, a rođeni su u Srbiji. No, srećom i to se da ispraviti.
► Koliko ima medijske slobode u Hrvatskoj? Ima li cenzure, autocenzure?
Moje je novinarsko iskustvo kroz razne analize drugih medija i kod nas i u svijetu pokazalo da apsolutna sloboda medija ne postoji. Važnu ulogu kod medija uvijek igra ili novac ili politika, to je jasno. Tako će neki pokazatelji Hrvatsku nisko rangirati po slobodi medija u odnosu na Zapad, ali isto tako treba vidjeti što se sve događa po tome pitanju na Istoku. No, ne smije nam to biti nikakva utjeha, moramo biti svjesni odgovornosti koja se od nas očekuje i svakom problemu o kojem pišemo pristupati i profesionalno i ljudski, jer dostojanstvo čovjeka uvijek nam treba biti na prvome mjestu. Mi smo medij s lokalnim temama i mislim da možemo prepoznati što je najbolje za zajednicu u kojoj živimo i radimo te kako spojiti profesionalnost, stručnost, objektivnost i lokalpatriotske osjećaje.
► Društvene mreže postale su sredstvo putem kojeg se informacije vrlo brzo šire. Često neprovjerene, ali bit je što prije objaviti. Novinari nemaju taj luksuz da zarad brzine žrtvuju točnost, objektivnost, ali su i mediji prinuđeni da budu prisutni na društvenim mrežama. Što Plava vinkovačka koristi od društvenih mreža, koliko ste aktivni i koliko vam je to povećalo vidljivost, pomoglo da pridobijete neke nove gledatelje/pratitelje?
Da, u pravu ste. Život i običnog malog čovjeka postao je virtualan, a kamoli ne jednog medija kao što je televizija. I naše vijesti i informacije prvo se pojave na Facebooku ili Instagramu pa tek onda u našem TV programu, to je današnja realnost. Širenje gledateljstva preko društvenih mreža pomoglo nam je proširiti i marketinško područje djelovanja pa je to sve jedan začarani krug iz kojega nam više nema povratka.
