Intervju
Ljudski resursi ključ su za rješavanje svih izazova
Karolina Bašić predsjednica je Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća posljednje dvije godine. Kako kaže, u opisu njenog posla je, »osim koordiniranja u području obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika i pisma i koordinacija uredom vijeća i svime što kao potreba od naše zajednice dolazi – od socijalnog programa do kapitalnih i europskih projekata«. Jednim od svojih najvećih uspjeha ocjenjuje »učinkovito funkcioniranje HNV-a unatoč svim izazovima i unatoč činjenici da u ovaj posao osim velike želje za pomicanjem stvari na bolje, veliko iskustvo u rukovođenju nisam imala«.
Rođena je 1991. godine u Subotici. Diplomirala je 2014. na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, odsjek sociologija, a zvanje master sociologinje stekla je 2016. godine. Od 2014. do 2016. radila je kao administrativna radnica u VS-u Veterinar. Novinarstvom se počinje baviti 2016. na lokalnoj televiziji TV Subotica gdje radi kao novinarka, prezenterka i voditeljica emisija. Iste godine počinje voditi autorsku društveno-političku emisiju Motrišta u produkciji Udruge Cro-info. Od 2018. do 2020. honorarno radi na administriranju mrežne stranice HNV-a i društvenih mreža. Od 2019. članica je Upravnog odbora NIU-a Hrvatska riječ. Od 2020. uposlena je u HNV-u na mjestu koordinatorice razvojnih projekata. U posljednje dvije godine predsjednica je Izvršnog odbora HNV-a.
S Karolinom Bašić razgovarali smo o funkcioniranju Izvršnog odbora HNV-a i Vijeća u dvije godine koliko je na ovoj dužnosti, da bi tijekom pripreme intervjua saznali da je, u utorak, 17. prosinca, podnijela ostavku na dužnost predsjednice IO HNV-a.
► Već blizu dvije godine obavljate dužnost predsjednice Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća. Koji su bili najveći izazovi u Vašem radu odnosno funkcioniranju IO HNV-a za to vrijeme?
Dvije godine je uistinu brzo prošlo. Još uvijek je vrlo živo sjećanje na prikupljanje potpisa za izbore za V. saziv HNV-a, a sada evo, navršava se druga godina mog mandata. Ne zvuči tako puno koliko je puno iskustva u njega stalo – što zbog prirode našeg posla, što zbog izazova koje smo bili otvoreni prihvaćati. U opisu posla predsjednice Izvršnog odbora, osim koordiniranja u području obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika i pisma, u našem vijeću je i koordinacija uredom vijeća i svime što kao potreba od naše zajednice dolazi – od socijalnog programa do kapitalnih i europskih projekata. Zbog ograničenih resursa za angažiranjem ljudi koji bi svaki od ovih velikih resora vodili, kod nas u vijeću gotovo da je svatko preuzeo tri posla u jednom. Osobe koje su trenutno u Uredu vijeća su se već jako dobro sinkronizirale u tome da je svatko jedan mali motor u svom području, a opet zajedno možemo pokrenuti velike sustave. Ipak, kada vam se iznenada dogode novi izazovi, nemate izbora nego se na njih preko noći prilagoditi. Jedan od njih bio je i studeni 2023. godine, kada se zbog zdravstvenih razloga dogodilo dulje odsustvo predsjednice Vijeća Jasne Vojnić. Sve poslove koje je ona do tada vodila morali smo preuzeti. Nakon nepunih pola godine došao je ponovno, novi, još veći izazov – njen odlazak u Hrvatski sabor. Tada se tek mnogo toga promijenilo. Moja dužnost predsjednice Izvršnog odbora dobila je još veći opseg. Mogu reći da sam kroz ovaj proces još više »odrasla« po težini odluka koje sam morala donositi. Naravno, ne smijem izostaviti da nikada nisam »izgubila svog mentora« – Jasnu, i da su odluke i dalje bile donesene uz konzultacije i mnogo promišljanja. Sada, kada se osvrnem unazad, zahvalna sam na povjerenju koje mi je ukazano, ali i na prilikama da napredujem i da se usavršavam. Unatoč, za mene posve novom iskustvu, drago mi je da smo svake godine uspjeli snažiti se, ne samo u rezultatima rada, nego mijenjati percepciju i izgraditi sliku jake, kompetentne i posvećene zajednice.
► Što smatrate svojim najvećim uspjesima u ovom razdoblju?
Nadovezat ću se na prethodni odgovor i reći da je jedan od mojih najvećih uspjeha upravo učinkovito funkcioniranje HNV-a unatoč svim prethodno iznijetim izazovima i unatoč činjenici da u ovaj posao, osim velike želje za pomicanjem stvari na bolje, veliko iskustvo u rukovođenju nisam imala. Nakon imenovanja predsjednice Vojnić za zastupnicu u Hrvatski sabor česta su bila pitanja »što će sada biti s HNV-om?«. Premda često nije bilo jednostavno, moj odgovor je uvijek bio pozitivan i optimističan. Vjerovala sam da svi skupa možemo sve premostiti, reorganizirati se, osnažiti i nastaviti raditi kao i do tada. Bogu hvala, sada to mogu potvrditi, da je zaista sve dobro funkcioniralo – održavanje sjednica Vijeća i Izvršnog odbora, tematskih sastanaka s pojedincima i udrugama, interni sastanci Ureda Vijeća, organiziranje manifestacija… posao se nastavio odvijati kako je i započet. Ipak, budući da bez obzira na istu strategiju, iste vrijednosti i isti cilj svaka osoba ima neke svoje prioritete, neki segmenti su bili čak i unaprijeđeni.
► U kojim područjima od četiri (kultura, obrazovanje, službena uporaba jezika i pisma, informiranje) ima najvećih problema? Koji su to problemi?
U sva četiri područja, premda su već načinjeni veliki pomaci u svakom od njih, uvijek se nađu nove ideje i novi izazovi. U područje obrazovanja i kulture u proteklom smo razdoblju najviše uložili – od izvannastavnih aktivnosti učenika, stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika pa sve do lektorata hrvatskog jezika i značajno uvećane podrške udrugama kulture. Predsjednica Odbora za obrazovanje Nataša Francuz je, osim što čvrsto drži konce u svom području, trebala dodatno angažirane asistente jer je ideja bilo previše, a djeca i mladi nisu smjeli biti u tome zakinuti. U području informiranja upravo je završen veliki projekt koji je Strategijom informiranja bio predviđen, a to je TV studio Matica koji će uoči Božića i biti svečano otvoren. Jedino područje službene uporabe jezika i pisma ima dosta prostora za dodatni rast, ali i ovdje bilježimo pomak kroz rad i inicijativu članice Izvršnog odbora zadužene za to područje. No, svakako su ljudski resursi ključ za rješavanje izazova u svim područjima jer inicijativa je puno, vizije i motivacije ne nedostaje još samo da je više »ruku« bilo bi sve pokriveno. I upis Dužijance na listu nematerijalne kulturne baštine i Hrvatski školski centar i Rekreacijski centar na primorju. Ipak, puno je svaki dan po malo, tako da će vjerujemo i to jednoga dana biti na listi naših ishoda.
► Hrvatska je odobrila 1,2 milijuna za kapitalne projekte Hrvata u Srbiji. Kada će ta sredstva biti na raspolaganju HNV-u?
Tako je. U prvoj i drugoj fazi projekta »Sagradi mlin gdje je voda« – sedam malih matica odobreno je 1,2 milijuna eura. Sredstva su zahvaljujući Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske već na raspolaganju, a provedba projekta je u tijeku. Od angažiranosti ljudi na terenu ovisit će i dinamika izrade projektne dokumentacije, ali se svakako planira, sve zaključno sa dobivenim dozvolama, završiti do kraja iduće godine.
► U što će konkretno biti uložena ova sredstva?
Sredstva u prvoj fazi projekta namijenjena su izradi projektno-tehničke dokumentacije koja uključuje izradu seta građevinskih projekata, dizajn enterijera i eksterijera, plaćanje više različitih taksi, te kupovine objekta, odnosno kuće u Šidu. U drugoj fazi projekta namjenska sredstva koristit će se za građevinske radove, strojarske instalacije, elektroinstalacije, vodovod i kanalizaciju, stručni i autorski nadzor te sigurnost na radu, i to u mjestima, odnosno maticama u Somboru, Monoštoru, Sonti, Petrovaradinu, Rumi i Opovu.
► Posljednjih godina Hrvatska značajno podržava Hrvate u Srbiji i financijski i politički. Kakva je suradnja s državnim, pokrajinskim, gradskim tijelima u Srbiji?
Tako je. Hrvatska nas, Bogu hvala, podržava, i financijski i politički, i zaista smo zahvalni na tome jer su rezultati i pozitivni ishodi zaista vidljivi. Što se tiče suradnje Hrvatskog nacionalnog vijeća s tijelima vlasti u Srbiji, ona je različita – od odlične i konstruktivne do one koja se održava na jednoj simboličnoj razini. Konkretno, bilježimo sastanke i razgovore s predstavnicima Pokrajinske vlade i jedinica lokalne samouprave JLS- a (Grad Sombor, Općina Bač). Također, kroz ove dvije godine imali smo nekoliko sastanaka s Misijom OESS-a te mnogim veleposlanstvima u Srbiji i Hrvatskoj (američko Veleposlanstvo u Zagrebu i u Beogradu, britansko i nizozemsko Veleposlanstvo u Beogradu, Vijeće Europe, finsko i norveško Veleposlanstvo u Beogradu).
► Što se događa s rješavanjem pitanja natpisa na željezničkom kolodvoru u Subotici? Što je HNV poduzeo, Pokrajina, OESS, u kojoj je fazi rješavanje ovoga pitanja?
Pitanje natpisa na željezničkom kolodvoru u Subotici tematizirano je u Vijeću, kao i na posebnoj sjednici Odbora za službenu uporabu jezika i pisma kojim predsjedava Ljubica Vuković Dulić. Naime, nakon sjednice dogovoreni su koraci i aktivnosti koje će biti poduzete, zbog propusta koji je uočen – neispisivanja naziva na hrvatskom jeziku. Prvi korak bio je upućivanje dopisa Pokrajinskom pučkom pravobranitelju – ombudsmanu (Novi Sad), Infrastrukturama željeznice Srbije (Beograd), pučkom pravobranitelju Grada Subotice te načelnici Gradske uprave Grada Subotice. Odgovor na dopis dobili smo od Pokrajinskog ombudsmana koji kaže da su postupajući po podnijetoj pritužbi uputili dopis Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice radi utvrđivanja činjenica o predmetnoj pravnoj stvari, te da ćemo po prijemu izjašnjenja biti upoznati sa sadržajem odgovora.
► Je li izbor Jasne Vojnić za zastupnicu u Hrvatskom saboru donio neke promjene, poteškoće u funkcioniranju HNV-a, osobito Izvršnog odbora HNV-a?
Da, izbor predsjednice Jasne Vojnić u Hrvatski sabor donio je mnoštvo promjena. Njeno prisustvo na mjestu gdje se donose najbitnije odluke vezane za hrvatski narod, kako za one u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, otvorilo je mnoga vrata, uspostavljeni su novi kontakti, rođene nove ideje i inicijative. Upravo to je dalje razvijano unutar HNV-a što je zahtijevalo dodatni trud i prilagodbu. No, uz Božju pomoć, i angažman mojih bliskih suradnika iz Ureda Vijeća, sve poteškoće smo skupa uspješno svladavali. Na koncu godine (da ne kažem, mandata), mogu reći da sam zadovoljna kako je do sada sve proteklo. Što se tiče Izvršnog odbora, tu sam bila »svoja na svome«, te nije bilo većih izazova.
► Pozvali ste udruge da pripremaju prijedloge za novi natječaj za program prekograničnih projekata. Također ste rekli kako će HNV i dalje pomagati udrugama na provođenju projekata? Kako je HNV pomagao udrugama u 32 projekta koji su završeni? Na koji način će pomagati ubuduće?
Tako je. Zahvaljujući osjetljivosti ministra Šime Erlića i nastavku potpore Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske novi program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija, odnosno Javni poziv raspisan je ovog tjedna, u ponedjeljak, 16. prosinca, i on je otvoren do konca siječnja 2025. godine. U ovom slučaju Hrvatsko nacionalno vijeće pomagalo je udrugama i župama na više različitih načina. U prvom koraku u povezivanju s partnerima iz Hrvatske, potom kroz pomoć u realizaciji aktivnosti pojedinih udruga, a najviše u pružanju financijskih pozajmica radi predfinanciranja projekata. Također, pomoć i potpora pružena je i u dijelu pisanja završnog izvješća, odnosno pravdanja prema MRRFEU. Kako je poziv objavljen u ponedjeljak, već su počeli upiti iz Hrvatske radi pronalaženja adekvatnog partnera u Srbiji, tako da nastavljamo u tom smjeru, kako smo to i do sada radili.
► Prošli put je bilo 116 prijava na natječaj. Koliko očekujete ove godine?
Vjerujem da će ove godine odaziv biti značajno veći, možda čak i dvostruk, s obzirom na to da se program, nakon tri uspješno provedene godine, znatno bolje etablirao i postao prepoznatljiviji.
► HNV je potpisao sporazum sa Zajednicom županija o financijskoj potpori. Kako se realizira sporazum i na čega se umjeravaju sredstva?
Tako je. Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatska zajednica županija potpisale su Pismo namjere o financiranju projekata i programa Hrvatskog nacionalnog vijeća, po kojemu bi svaka županija trebala izdvojiti određen iznos za tu namjenu. Pojedinačni sporazumi potpisani su sa sljedećim županijama: Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska i Varaždinska. Dakle, 10 od ukupnih 21, a treba spomenuti da su i iznosi bili različiti. Ipak, zahvalni smo na svakom centu. Sredstva se usmjeravaju osim za redovite programe HNV-a za sva četiri područja, za sufinanciranje hrvatskih udruga kulture.
► Koje se sve aktivnosti HNV-a realiziraju zahvaljujući sredstvima iz Hrvatske?
Zahvaljujući sredstvima iz Hrvatske i politici Vlade premijera Andreja Plenkovića trenutno se realizira 70 % aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća. Od Srbije sredstva su dostatna za tri profesionalno uposlene osobe i dvije trećine »hladnog pogona« naše institucije. Osim centrale u Subotici, Hrvatsko nacionalno vijeće snosi režijske troškove i za Spomen-dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu i prostor u Beogradu. Zatim za udžbenike, prijevoz, izvan-nastavne aktivnosti i poticaje u obrazovanju, sredstva za redoviti rad hrvatskih udruga, organizaciju manifestacija, informiranje, socijalne programe… Dakle, da nije sredstava iz Hrvatske i redoviti rad krovne institucije bi bio upitan, a o kapitalnim projektima kao što su izgradnja vrtića, krova, malih matica ili pak poticaja u poljoprivredi mogli bismo samo sanjati.
► Hoće li ove godine udruge dobijati sredstva od HNV-a, na koji način i koliko sredstava će biti raspodijeljeno? Kakvi su kriteriji za dodjelu?
Prošle godine iznos koji su udruge dobile udruženim sredstvima Hrvatskog nacionalnog vijeća, NIU Hrvatska riječ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ukupno je iznosio tri milijuna dinara. Sada ćemo zahvaljujući sredstvima iz županija udrugama dodijeliti gotovo tri puta više, odnosno osam milijuna dinara. Predsjednik Odbora za kulturu Denis Lipozenčić proveo je detaljnu analizu udruga na osnovu kojih su i izrađeni kriteriji po kojima će se sredstva raspoređivati ove, ali i idućih godina, dokle god sredstva od županija budu pristizala. Kriteriji za raspodjelu uključuju broj sekcija, manifestacija, članstvo, aktivnost, svakodnevni rad, izvrsnost i na koncu pozitivnu diskriminaciju koja se mora uračunati spram manjih udruga kako bi one dobile priliku za jednaki napredak. U svakom slučaju, nastojat ćemo našim udrugama olakšati redoviti rad, iako smo svjesni da je potrebno i radit ćemo na tome da se ovaj iznos svake godine povećava.
► HNV je prvi put uključen u IPA INTERREG prekogranični projekt, koji traje 30 mjeseci. Što je do sada urađeno i što će biti krajnji ishod?
Tako je. Hrvatsko nacionalno vijeće prvi puta ima IPA INTERREG prekogranični projekt »INNATUS – Inicijativa za naivnu umjetnost i održivi turizam« (eng. Initiative for Naïve Art and Sustainable Tourism), koji je započeo 1. srpnja 2024. godine i traje 30 mjeseci. Partner iz Hrvatske je Općina Ernestinovo, a za naš dio projekta angažirali smo kolegicu Renatu Kuruc iz Sonte koja ima velikog iskustva u rukovođenju ovakvim projektima. Opći cilj projekta jest ojačati ulogu kulture i održivog turizma u širim područjima Ernestinova i Subotice, jačanjem kapaciteta dionika, izgradnjom kulturno-turističkih centara i razvojem široke ponude kulturnog turizma utemeljene na zajedničkoj kulturnoj baštini naivne umjetnosti. Do sada su realizirana dva studijska posjeta, jedan u Subotici, jedan u Ernestinovu, te nekoliko radionica za izgradnju kapaciteta u okviru projektne aktivnosti. Krajnji ishodi projekta bit će izgradnja Kreativnog dječjeg centra u Ernestinovu, koji će biti opremljen suvremenim namještajem i najnovijom tehnologijom. A kada je u pitanju naš dio projekta, bit će obuhvaćen stari prostor HNV-a, odnosno podrumi u Preradovićevoj 13, gdje će se uraditi sanacija i adaptacija toga prostora. Po završetku adaptacije, prostor će biti višenamjenski, uređen suvremenom VR tehnologijom te mogućnostima za izlaganje različitih suvenira i proizvoda naših udruga i pripadnika hrvatske zajednice.
