Tema
Unaprjeđivanje obrazovanja na jezicima manjina
Ministrica prosvjete prof. dr. Slavica Đukić Dejanović susrela se 12. prosinca u Palači Srbija s predstavnicima nacionalnih savjeta nacionalnih manjina sa željom za unaprjeđenjem obrazovanja na jezicima manjina.
»Imajući u vidu da je obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava i da Ustav Srbije garantira pravo na obrazovanje svakoj osobi, Ministarstvo prosvjete je stvorilo uvjete koji pripadnicima nacionalnih manjina omogućavaju tri modela obrazovanja i odgoja: na sprskom jeziku uz učenje materinjeg jezik/govora s elementima nacionalne kulture; kao cjelovita nastava ili dvojezično«, rekla je Đukić Dejanović i podsjetila kako se cjelovita nastava odvija na osam jezika nacionalnih manjina (albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom i hrvatskom jeziku, dok se 16 manjina školuje na srpskom jeziku i uči izborni predmet, a jedino se bugarska manjina opredijelila za dvojezični program).
Uz to, kako je ministrica Đukić Dejanović naglasila, u 189 ustanova obrazovanja i odgoja nastava se odvija na jednom od spomenutih jezika nacionalnih manjina.
»Obrazovanje na jezicima manjina karakterizira kontinuitet u pohađanju i procentualno to čini gotovo šest posto učeničke populacije. U aktualnoj školskoj godini osnovno obrazovanje na svom materinjem jeziku, koji je jezik nacionalne manjine, pohađa 26.888 učenika, dok srednjoškolsko obrazovanje pohađa 8.802 učenika. U školskoj 2024./25. godini 17.956 učenika pohađa izborni program materinji jezik/govor s elementima nacionalne kulture, a više od 3.100 nastavnika realizira nastavu na osam jezika nacionalnih manjina, te je posljednjih nekoliko godina angažirano 469 nastavnika koji predaju izborni predmet – materinji jezik/govor«, naglasila je ministrica.
Kada je u pitanju izborni predmet elementi s materinjim jezikom/govorom, učenicima su na raspolaganju 1.032 učeničke jedinice od kojih je 689 objavljeno po reformiranim programima nastave. Ovakav raspon modaliteta učenja, kako je istaknula Đukić Dejanović, nigdje nije razvijen u regiji pa niti šire. Također, ona je najavila kako će Ministarstvo i dalje raditi na unaprjeđivanju obrazovanja nacionalnih manjina.
Sastanku su prisustvovali i državna tajnica Ministarstva prosvjete Aniko Jeras, v. d. pomoćnika resornog ministarstva za unaprjeđenje ljudskih i manjinskih prava u obrazovanju Nermin Balija, kao i pomoćnica ovog ministarstva za prevenciju i zaštitu od nasilja i inkluziju osjetljivih skupina u obrazovanju doc. dr. Snežana Vuković, kao i predstavnici Ministarstva prosvjete nadležni za ovo područje.
Nakon uvodnih riječi ministrice i državne tajnice razgovaralo se o nacionalnoj čitanci za 3. i 4. razred osnovne škole, o standardima postignuća učenika za kraj obveznog obrazovanja i o tiskanju niskotiražnih udžbenika za narednu školsku godinu.
Sastanku su nazočili i predstavnici Zavoda za udžbenike, kao i predsjednici nacionalnih vijeća, odnosno predstavnici odbora za obrazovanje. Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća sastanku je nazočila predsjednica Odbora za obrazovanje Nataša Francuz koja je ovom prilikom zahvalila Ministarstvu prosvjete na inicijativi susreta, koji je više nego potreban za kvalitetan rad obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina i navela primjere dobre prakse poput kompletno prevedenih udžbenika za osnovnu školu i gimnaziju.
»Kao nacionalno vijeće, možemo se pohvaliti da imamo prevedene sve udžbenike od 1. do 8. razreda, kao i za gimnaziju. Kada su u pitanju strukovne škole, još treba nadopuniti samo stručne predmete, a oni opći su već u uporabi. Ono što bih još istaknula jest da smo ovih dana napokon dobili udžbenički komplet za 8. razred koji je povučen za vrijeme korone. Naši učenici su bili četiri godine bez tog kompleta. Stoga želim naglasiti da smo i to priveli kraju«, rekla je Francuz.
Svi predstavnici nacionalnih vijeća ovaj su sastanak ocijenili potrebnim i važnim, osobito radi izrade nacionalne čitanke za 3. i 4. razred u kojoj će biti zastupljene sve nacionalne manjine u Srbiji.
Ž. V.
