Kultura
Tiha melodija stihova i nota
Skladatelj i kantautor iz Novog Sada Nemanja Nešić bio je gost prosinačkog Književnog salona koji je održan u utorak, 17. prosinca, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Naslovljen Pjesnici s muzikom, salon je u prvom dijelu publici ponudio uglazbljene stihove poznatih hrvatskih pjesnika (Dobriše Cesarića, Enesa Kiševića, A. B. Šimića, Tina Ujevića, A. G. Matoša…) dok smo u drugom imali prilike čuti Nešićeve autorske pjesme.
Kompozitor, kantautor, pjesnik
Nemanja Nešić (Subotica, 1976.) diplomirani je kompozitor i kantautor koji živi i radi u Novom Sadu. Završio je Akademiju umjetnosti, smjer kompozicija i dirigiranje. Kao autor, tijekom devedesetih i dvijetisućitih godina vodio je bendove Revir i Mali princ s kojima potpisuje ukupno pet muzičkih izdanja. Od 2016. godine nastupa kao kantautor, ali i komponira muziku na stihove pjesnika koje voli. Snimio je više glazbenih albuma, od toga dva kantautorska. Potpisuje više albuma i singlova kao aranžer, producent i instrumentalist, a piše i glazbu za kazalište, televiziju i za djecu. Bavi se i poezijom.
Osim već spomenutih, Nešić sklada i na stihove Miloša Crnjanskog, Vladislava Petkovića Disa, Miroslava Antića, Pere Zupca, Jovana Dučića, Vjekoslava Majera, Miroslava Krleže, Tomislava Domovića, Ivana Gorana Kovačića, Vitomira Vita Nikolića, Branka Ćopića i mnogih drugih. Surađuje sa zagrebačkim Croatia recordsom a rezultat toga su i dva albuma: Sve što slutnja šapne (pjesme sa stihovima Dobriše Cesarića) i Valovi (pjesme na stihove Enesa Kiševića).
Vanvremenska šansona
Nešić se najuspjelije snalazi u žanru šansone koju smatra vanvremenskom glazbom, poput klasike.
»Na prostoru bivše države šansonom su se s uspjehom bavili Arsen Dedić i Hrvoje Hegedušić, koji je i danas ‘na ovoj obali’ unatoč pozamašnim godinama. Uz francuske šansonjere, oni su mi od ranih dana bili zvijezda vodilja. Mene je poezija, kao grana umjetnosti, uvijek privlačila i smatrao sam je srodnom muzici, ali opet s nekom namjerom da način na koji pišem muziku nikako ne ugrozi stihove. Odnosno, da joj služi, bude podloga koja će joj donijeti vrijednost više. Mislim da je šansona jedan od najboljih žanrova gdje pjevanu poeziju možete iznijeti«, kaže Nešić ističući kako je, baveći se glazbom, neke od svojih uzora uspio i upoznati.
Nešić sudjeluje na brojnim glazbenim i književnim festivalima u regiji. Među ostalim, redoviti je sudionik zagrebačkog Chansonfesta a 2022. nastupio je na Marko Polo festu na Korčuli i osvojio treću nagradu stručnog žirija.
Prijateljujući s pjesnicima
Književni salon otvorila je pjesnikinja Nevena Mlinko najavljujući susret riječi i glazbe »poput dva dobra stara znanca, prepoznajući jedno drugo po tihoj melodiji duše«.
»Nemanja Nešić – pjesnik, skladatelj i kantautor – dolazi nam upravo s lakoćom kojom se susreću prijatelji: kao što se stih i nota prirodno nadopunjuju, kao što poezija traži glazbu da bi prodisala, a glazba stihove da bi progovorila«, rekla je Mlinko.
Podsjetila je i kako Nešić ove godine obilježava trideset godina rada:
»Njegova djela – petnaest diskografskih izdanja, četiri knjige poezije, nebrojeni aranžmani i pjesme – svjedoče o tome kako se umjetnost živi, ne kao zanat, nego kao zov srca. I premda je njegov unutarnji rockerski plamen još uvijek živ, najduže se zadržao u šansoni: slojevitoj, toploj, iskrenoj poput prijateljskog razgovora (…) Večeras smo se okupili jer biramo isto društvo koje godinama unazad bira i naš gost Nemanja Nešić, a to su pjesnici! Prijateljujući s pjesnicima, postao im je nalik – postao je čuđenje u svijetu, kako veli Antun Branko Šimić, i iznjedrio svoje lirske svjetove u prožimanju književnosti i glazbe, pjevajući o najvažnijim i najsnažnijim emocijama i temama, poput ljubavi i smrti, tako prirodno, nepatvoreno, jasno i lijepo«.
Organizatori Književnog salona su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.
H. R.
