Intervju
Novi horizonti za Hrvate u Srbiji
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su 17. travnja. Na tim izborima, a na listi HDZ-a, kandidatkinja je bila predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić. Saborsku većinu uspio je osigurati HDZ, a premijer Andrej Plenković još jedan mandat. Konstituirajuća sjednica XI. saziva Hrvatskog sabora održana je 16. svibnja, a na njoj je prisegu položila i Jasna Vojnić, koja je postala prva predstavnica Hrvata iz Srbije u Hrvatskom saboru. U intervjuu za naš tjednik govori o svom radu u Saboru i novim potporama iz Hrvatske za Hrvate u Srbiji.
► Hrvati u Srbiji prvi puta imaju svog predstavnika u Hrvatskom saboru. Na izborima ste sudjelovali kao kandidatkinja HDZ-a u XI. izbornoj jedinici, što je izborna jedinica za dijasporu. Ta izborna jedinica daje tri saborska zastupnika. U ovom sazivu Sabora iz te izborne jedinice zastupnici HDZ-a ste Vi i dva predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini. Poslije nekoliko mjeseci rada u Saboru kako ocjenjujete koliko je značajno što Hrvati iz Srbije imaju predstavnika u Saboru?
Značaj je uistinu neprocjenjiv. A vjerujem na kraju mandata ćemo tek postati svjesni koliko nam se korak produljio. Ideja i vizija premijera Andreja Plenkovića da će jedan ovako neuobičajeni potez uroditi tolikim plodovima govori samo o velikom iskustvu i odličnoj percepciji političke situacije. Naše ideje su s jedne strane dobile mnoštvo sugovornika, a s druge strane naša nazočnost u Saboru naišla je na veliko odobravanje i pozicije i oporbe. Politika spram Hrvata izvan Hrvatske u Saboru, Bogu hvala, ima konsenzus, i nadilazi pitanje političkih strana. Budući da su Hrvati iz Bosne i Hercegovine većinski donijeli glasove u XI. izbornoj jedinica naš ulazak u Sabor bio je uistinu veliko priznanje, nagrada i prema realnim brojkama, nezaslužena odskočna daska. Ipak, uzevši u obzir okolnosti u kojima radimo, podršku, odnosno zaprječivanje od strane domicilne države s jedne strane i naše brojne ishode s druge strane, ovaj poticaj možemo prihvatiti kao potvrdu da posvećenost i trud uvijek na koncu budu blagoslovljeni.
► Dio ste zastupničkog kluba HDZ-a. Kako su Vas prihvatili kolege zastupnici?
Kao da smo oduvijek radili skupa. Sabor mi je vrlo brzo postao ugodno okruženje, ali vjerojatno zato što su i ljudi u njemu izuzetno kolegijalni i dragi. Rasprave ponekad budu do kasno navečer pa smo onda i na pauzama orijentirani jedno na drugo. Često budemo svi skupa umorni i rastrzani na više strana zbog toga što velikom broju saborskih zastupnika ovo nije jedini posao pa onda budemo podrška jedni drugima. No, moram priznati da mi u početku nije bilo svejedno – izaći iz sada već uigrane ekipe Vijeća, jasnih planova i mora u kojem jasno vidiš obalu. Ovo je bio potpuno novi izazov na koji smo se preko noći svi morali privići i reorganizirati kako bi i u Matici stvari nastavile funkcionirati. No, vrlo brzo se pokazalo kako se realno svatko može uspješno nadomjestiti.
► Čini se posebno dobru suradnju imate sa zastupnicima iz Bosne i Hercegovine.
To mi je posebno drago. Kolege koji su nam u biti ustupili jedno saborsko mjesto su me vrlo brzo i jako lijepo prihvatili. Iz jednog razloga je to za našu zajednicu posebno dragocjeno. Hrvati iz Bosne i Hercegovine su mnogo ljestvica iznad nas što se tiče programa, projekata i apsorpcije sveukupne potpore. Mnoga vrata su u Hrvatskoj za njih već otvorena, a onda je i za nas kraći i jednostavniji put samo prepisati primjer dobre prakse. Kolege Nevenko Barbarić i Dario Pušić, osim nesebičnog dijeljenja vlastitog iskustva, značajna su podrška i na odborima i za saborskom govornicom.
► Koliko ste samostalni u svojim obraćanjima za govornicom ili su obraćanja zastupnika usuglašena na sjednici zastupničkog kluba HDZ-a?
Kada iznosimo stajalište u Saboru, načelno u klubu dogovorimo temu. A kada su u pitanju rasprave po pojedinim zakonima, proračunu, zaključcima ili odlukama svakako da se prije toga konzultiramo, ali više radi upoznavanja saborskih zastupnika o pojedinostima vezanim za akte koji se usvajaju. Pripadanje određenoj stranci, struji ili pak nekoj zajednici pretpostavlja da su vrijednosti i ciljevi unaprijed usklađeni. Stoga stavovi u obraćanjima podrazumijevaju prethodnu sinkroniziranost i u promišljanju i u djelovanjima.
► Koliko Vam je sada kao saborskoj zastupnici olakšano doći do ministara ili drugih važnih dužnosnika?
Prije nego smo ušli u Sabor, Hrvatsko nacionalno vijeće, kao krovna institucija Hrvata u Srbiji, bilo je prilično povezano s određenim ministarstvima na čija se naša suradnja naslanjala. Određeni broj ministara i ranije je dolazio u posjet našoj zajednici tako da je komunikacija već postojala, a najbolju suradnju smo imali s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, Radovanom Fuchsom i ministrom Šimom Erlićem zbog ranijih programa i aktivnosti. Ono što je sada drugačije jest da se sada susrećemo na tjednoj razini i da brže i jednostavnije možemo iskomunicirati i dogovarati neke stvari koje se tiču naše zajednice. Ono što je najvažnije jest da je najveći broj ministara uistinu osjetljiv za naša pitanja i da su voljni pomoći. Osim ministara, izmjene zakona ponekad obrazlažu i državni tajnici i drugi dužnosnici tako da se naš socijalni novčanik za ovih pola godina dosta uvećao. U svakom slučaju, sada već ako ne znamo tko nešto može ili zna, znamo barem osobu koja će nas na pravu adresu uputiti.
► Susreli ste se s brojnim ministrima u hrvatskoj Vladi. Što ste konkretno dogovorili?
Sve ono što smo našim strategijama ranije zacrtali. Držimo se pravca kako bi ograničeni resursi u našoj krovnoj instituciji mogli na najbolji mogući način sve to ispratiti. Kada bismo imali mogućnost za još deset profesionalno uposlenih ljudi, nebo bi nam bilo granica. Ovako se trudimo strogo držati ključnih točaka. Najvažniji dogovor koji je naša zajednica već godinama priželjkivala uspostavljen je s ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribolova Josipom Dabrom, a to su poticaji za naše poljoprivrednike. Već od iduće godine opredijeljeno je u proračunu 1,5 milijuna eura za Hrvate u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Sljedeći veliki izazov tiče se socijalnih potreba naše zajednice. Kako bismo svi jednako napredovali, ne smijemo zanemariti one koji su u financijski težoj situaciji i na koje moramo biti osjetljivi. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uskoro će također objelodaniti visinu proračuna za socijalni program. Nadalje, strategijom obrazovanja predviđena je izgradnja edukacijsko-rekreacijskog centra na Hrvatskom primorju što je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić obećao ispuniti. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina, kao i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković također su iskazali spremnost pomoći po posebnim programima, a s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem ćemo početkom iduće godine tek napraviti planove u okviru potpore našim obiteljima. Sve u svemu, dugo iščekivane rijeke zaista su počele teći za našu zajednicu.
► Članica ste i četiri saborska odbora – Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, Odbora za europske poslove, Odbora za vanjsku politiku i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Kako izgleda Vaš rad u tim odborima i koliko imate mogućnosti za konkretne inicijative?
Mogućnosti i prilika ima dosta. Pogotovo što se susrećemo s ljudima koji često imaju poveznice s našom domicilnom državom Srbijom. Tek sad sam osvijestila koliko su predpristupni pregovori zapadnog Balkana Europskoj uniji česta tema u Hrvatskom saboru. Srbija se redovito spominje u različitim kontekstima, a ono što bi uistinu bilo dobro za našu zajednicu i općenito za dobrosusjedske odnose jest da susreti s predstavnicima vlasti u Srbiji postanu češći. Narodna skupština Srbije nije osnovala skupinu za interparlamentarnu suradnju s Hrvatskom što smatram da bi bila dobra gesta ukoliko žele pokazati spremnost na razgovor i suradnju. Odbori sami po sebi jesu oni koji zahtijevaju prisustvo jer se tamo usvajaju određeni akti prije nego dođu na raspravu u sabornicu. Tu se također odigravaju žustre rasprave i sučeljavanje stavova. Ono što nam je također važno jest širenje vidika po pitanju cjelovitije slike određenog stava prema našoj zemlji, što za posljedicu ima preporuke koje mi kao društvo moramo ispuniti prije stupanja u europsku obitelj.
► Koliko je Vaš saborski mandat pomogao da se poveća interes medija u Hrvatskoj za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji?
To brdo još nismo osvojili. U medijima tek neznatno, ali je svijest među saborskim zastupnicima itekako povećana. S pozitivnom pričom se teže probiti u medijima, ali nam nije namjera praviti incidente kako bismo sebi skratili taj put. Polagano… važno da je linija uzlazna.
► U proračunu Hrvatske za 2025. godinu sredstva za Hrvate izvan Hrvatske povećana su za 43 posto. Hoće li biti povećana i potpora za Hrvate u Srbiji?
Vjerujem da hoće. Suradnja sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske do sada je svake godine išla u pozitivnom smjeru. Osim potpore našim kapitalnim projektima, državni tajnik Zvonko Milas pruža kontinuirano sve veću podršku i našim udrugama, a ono što je nama najvažnije i našem kadrovskom snaženju. S tri profesionalno uposlene osobe, koliko bismo mogli imati da se oslonimo na financiranje države Srbije, jedino bismo činovnički mogli ispratiti tek zahtjeve koje pred nas postavlja naša država. Povećanje proračuna dobit će svakako oni koji imaju snagu i sposobnost adekvatno apsorbirati veća sredstva, a nadam se i vjerujem da mi spadamo u tu i takvu skupinu. Ideja ne nedostaje, samo nam se treba ukazati još veće povjerenje. Do sada smo ga, Bogu hvala, uvijek uspjeli opravdati.
► Jedan od projekata koji je dobio potporu Vlade Hrvatske je i projekt »Sagradi mlin gdje je voda«. Kako je rečeno, to je trogodišnji projekt. Jesu li sredstva za ovu godinu stigla i što je do sada urađeno, što je plan za 2025. godinu?
Sredstva su opredijeljena i rezervirana za prvi dio projekta, tj. izradu projektno-tehničke dokumentacije sa svim pripadajućim dozvolama. Ove godine smo zbog reorganizacije u poslovima ureda Vijeća i mog odsustva malo usporili s realizacijom, ali već dogodine krećemo punom snagom. Ipak, dinamika rada ovisit će svakako i o kapacitetima i inicijativama naših ljudi na terenu. Ista stvar kao s prethodnim odgovorom, od moći njihove apsorpcije ovisit će dinamika i brzina realizacije. Naša logistička potpora svakako će biti pojačana i sveprisutna.
► Ono što je nedostajalo bila je potpora gospodarstvu. Na proslavi Dana zajednice bio je ministar poljoprivrede Josip Dabro i tom prilikom najavio je potporu poljoprivrednicima. Može li se već sada govoriti tko može računati na tu potporu, što će biti kriteriji?
Vjerujem da će interesenata biti puno i ono što želimo naglasiti jest da se unaprijed počnemo radovati sa svima onima koji će već u »prvom krugu« dobiti poticaj. Svaki puta kada smo otvarali neko područje (program prekogranične suradnje Srbija – Hrvatska, stipendije za studente, sredstva za kapitalne projekte…) bilo je potrebno osvješćivati kako je nemoguće da se svi aplikanti nađu među »dobitnicima«, ali da je važno znati da će svatko tko je ustrajan, posvećen zajednici i daje svoj doprinos biti kad-tad zamijećen. Ako ne u prvom krugu, onda u drugom, trećem… i ministar Dabro je rekao kako će ova potpora ići u kontinuitetu. Znalo se dogoditi da su neki u zajednici prigovarali ako se nisu našli među onima koji su podršku ostvarili, međutim upravo se tu kao zajednica možemo naći na testu – radujemo li se uspjehu naše zajednice ili samo svom probitku? Važno je posvjestiti da je za sve dobro ako Hrvatska vidi našu slogu i radost zbog svih onih kojima se »život olakšao«. A kriterije pretpostavljate, odnosno pondere (bodove) koji će utjecati na to da se neki aplikant izdvoji u odnosu na drugog. Osim dobre vizije i kvalitetnog projekta, bodovat će se svakako aktivnost i doprinos zajednici. Sudjelovanje na glasanjima, u obrazovanju djece na hrvatskom jeziku, aktivnost u udrugama i slično.
► Jeste li zadovoljni koliko ste uradili u dosadašnjem saborskom mandatu i što Vam je cilj i plan za 2025. godinu?
Ne da sam zadovoljna nego ne mogu pojmiti kako smo sve ovo uspjeli u samo nekoliko mjeseci. Netko mora da je puno molio kad su nam se vrata ovako svesrdno otvarala. Samo da još mi ne »zakažemo« kao zajednica i da ne prokockamo sve ove prilike koje su nam se otvorile. Moramo biti jako pažljivi, jako odgovorni i jako koncentrirani da nove mogućnosti ne postanu sjeme razdora, nego naprotiv razlog zajedništva, snaženja i rasta.
► Ostali ste i na dužnosti predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća. Koliko je teško uskladiti obveze, putovanja...?
Bez imalo dileme – teško je. Fizički naporno, psihički raspolovljeno, ali iz dubine srca zahvalno i mirno. Iz ove perspektive bilo bi zaista suludo da ovu ponudu nismo prihvatili. Kao zajednica bismo sebi potpisali tapkanje u mjestu s korak ili dva naprijed. Ovim činom mi smo izišli na otvoreno more. Ali, kada imate odbor u utorak pa glasanje u petak, suludo je uopće pokušavati doći na jedan dan između kući kako biste odradili sastanke koji su se nagomilali ili pak posjetiti manifestacije koje ste zapostavili. A ponedjeljkom onda sastanci budu na svakih pola sata. Kada se vratim u Zagreb, obično kolege pitaju jesam li bila kući, malo odmorila, a ja sam upravo tek završila šesnaesti sastanak od jutros. Veliki dio mojih obaveza u uredu preuzela je predsjednica Izvršnog odbora Karolina Bašić i zbog toga niti jedan projekt ili program nije zastao. Uz to, da nije podrške obitelji, i svijesti da će mi iduće godine djeca početi dolaziti na studije u Zagreb, stalna putovanja bi zaista bilo emocionalno jako teško izdržati. Sad smo se već privikli da tako organiziramo vrijeme da i oni dođu u Zagreb na nekoliko dana, ali generalno autocesta do Subotice bi zlata vrijedila. Možda i to do kraja mandata uspijemo.
► Na čelu ste Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. U Matici ste organizirali dvodnevni sastanak. Jeste li uspjeli dogovoriti neke zajedničke strateške ciljeve, jer nekako čini se svaka manjina bori se za sebe. Primjer za to su natpisi na željezničkoj stanici u Subotici. Mađari su zadovoljni što su natpisi i na mađarskom i za njih je tu priča završena. Može li se popraviti ta međusobna solidarnost?
Može do određene granice. Svi mi imamo probleme koji nas jednako muče, ali onda i svaka manjina je ipak priča za sebe. Od broja pripadnika zajednice, organiziranosti, posvećenosti i podrške matične države ukoliko ju imaju. Neke zajedničke strateške pravce smo zacrtali i to bismo tek trebali pokrenuti u suradnji s ministarstvima u Srbiji. Bilo bi dobro kad bi naša zajednica po tom pitanju imala konsenzus jer to trenutno dosta otežava stvari, ali vjerujem da ćemo i to uspjeti prevladati. Sve u svemu, našu zauzetu ulogu u koordinaciji nacionalnih manjina u Srbiji još nismo u potpunosti »zakotrljali«. Neka to ostane plan za iduću godinu.
► Idemo u susret 2025. godini. Što bi bila Vaša poruka Hrvatima u Srbiji?
Poruku svatko nosi u sebi. A ono što ja nosim jest velika zahvalnost za sve što se u ovoj godini, koja je na izmaku, dogodilo. Nezasluženo smo dobili i voljela bih da svi osjetimo tu veliku milost koja se sručila na našu zajednicu. Ipak, gdje raste dobro, ni zlo ne miruje. Moramo biti oprezni na zamke neprijatelja koji bi najsretniji bio da se međusobno podijelimo vođeni optužbama, zavišću ili neslaganjem. Budimo mudri, preskočimo njegove zamke i nastavimo birati da nas sve zajedno izazovi izaberu i povedu u još veće i milosnije avanture.
