Kultura
Istaknuti svećenik, književnik i političar
Dvijestota obljetnica od rođenja svećenika, književnika, povjesničara i političara Janka Tombora (1825.-1911.) obilježena je u morovićkoj župi 26. siječnja. Program je započeo svetom misom u župnoj crkvi sv. Roka koju je predvodio srijemski biskup mons. Fabijan Svalina u zajedništvu sa župnikom domaćinom preč. Nikicom Bošnjakovićem. U župnoj kući održano je predavanje, stručno-znanstveni skup na kojem je upozoreno na nužnost novog čitanja i revalorizacije Tomborovog djela i općenito hrvatskog romantizma i prikazan film o životu i djelu Janka Tombora nastao povodom stote obljetnice njegove smrti.
Povezivanje dvaju naroda
Janko Tombor je hrvatski književnik, svećenik, političar (saborski zastupnik u više mandata te zastupnik u Ugarsko-hrvatskom saboru). Rođen je u Žilini (Slovačkoj) 7. siječnja 1825., a umro je 30. siječnja 1911. u Đakovu. Slovačkog je podrijetla, poznat i priznat u vrijeme hrvatskog književnog romantizma (pedesetih i šezdesetih godina XIX. stoljeća), a potom uglavnom zaboravljen. Đakovački kulturni krug objavio je tri knjige s njegovim pjesmama (San, 2008.) i pričama (Božjak morovićki, 2009., Kula na Dunavu, 2009.). Posebno je bio popularan kao pisac historijskih pripovijedaka. Za pripovijetku Hajdukova zaručnica Tombor je dobio 1854. plebiscitom Nevenovih čitatelja nagradu u dukatima, istoga dana kad i Botićevo Pobratimstvo. Autori dokumentarnog filma o Janku Tomboru su redatelj Zlatko Mesić i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić. Profesor Ćurić na početku je programa upoznao okupljene s biografijom ovog svestranog svećenika.
»Tombor se kao mladi student u Pešti približio hrvatskim studentima i preporoditeljima u to doba. Dolazi u Đakovo gdje završava sjemenište. Postao je svećenik i preuzeo hrvatski jezik i književnost kao svoj način izražavanja. Službovao je po brojnim katoličkim župama. Između ostalog, ostavio je veliki trag na prostoru Srijema, gdje je bio dekan u Erdeviku i morovićki župnik. Bio je izabran i za zastupnika u Hrvatsko-ugarskom saboru u Pešti. Njegova najpoznatija priča, zbog čega smo u Moroviću, je Božjak morovićki. To je priča u kojoj on opisuje Morović iz XIII. stoljeća u vrijeme kada su tu bili samostani templara i kada je Morović bio važno mjesto zbog svog strateškog položaja. To je jedna romantična priča koja ima određeni zaplet vezan uz tadašnji način izražavanja koji je morao privući publiku i govori o povijesti ovoga prostora«, ističe Mirko Ćurić i dodaje da je jako važno podsjećati javnost na važne ljude koji su ostavili velikog traga i koji su prepoznatljivi ne samo u Hrvatskoj i Slovačkoj nego i na prostoru Srijema.
»Tombor se zalagao ne samo za razvitak hrvatske kulture i književnosti nego i u radu i za određene projekte u ugarskom saboru, poput gradnje pruga i melioracija rijeka. Njegov prinos svekolikom životu cijelom ovom prostoru bio je jako važan. Tombor je na temelju povijesti nastojao pokazati da su Hrvati, katolici na ovim prostorima, punopravan, ravnopravan narod i da trebaju ostati tamo gdje su živjeli i njihovi preci. Tombor je jedan od najvažnijih književnika koji je povezao Hrvate i Slovake. Njegova književna djela i danas su živa i vrlo lijepa i vrijedi ih pročitati«, zaključio je Ćurić.
Zalog za budućnost
Biskup Svalina je ovaj događaj u Moroviću istaknuo kao značajan u čuvanju sjećanja na velike ljude koji su obilježili epohu svoga vremena.
»Želimo probuditi sjećanje na velikane naše Srijemske biskupije koji su obilježili svoje doba i dali veliki doprinos, kako u pastoralnom tako i na književnom i političkom djelovanju svoga vremena. Srijem je obilovao znamenitim osobama kao što je župnik Janko Tombor. Čuvajući uspomenu na njega želimo buditi i svoje osjećaje duhovnoga života i preporoda. Željeli bismo obilježiti spomen pločom ili drugim obilježjem velikane ovoga prostora. Jedna od njih je i za Janka Tombora koji je dao svoj veliki doprinos za Srijem i Srijemsku biskupiju. Da se ne zaboravi i da taj spomen trajno živi u narodu ovoga kraja, posebice hrvatske zajednice koja živi ovdje«, istaknuo je biskup Svalina.
Redatelj filma o Janku Timboru je Zlatko Mesić, koji je do sada snimio više od 50 dokumentarnih filmova, rekao je:
»Snimanje filma bilo je izuzetno zahtjevno zbog činjenice da imamo samo jednu fotografiju Janka Tombora. U film smo uključili i našeg poznatog glumca Darka Milasa, koji je glumio Tombora i čitao njegove pjesme. Uspjeli smo prenijeti kroz film razdoblje u kojem je živio. Drago mi je što smo osim dokumentanih filmova o đakovačkim književnicima snimili i ovaj film, kako bismo ga sačuvali za našu bivšu Đakovačku biskupiju gdje pripada i područje gdje je svećenik Tombor djelovao i radio. Svaki dokumentarni film ostavlja svoj trag i daje svoj pečat u očuvanju hrvatske kulture u cijeloj regiji«.
U Morović su došli i predstavnici Srednje strukovne škole Antuna Horvata iz Đakova. Po završetku programa profesorice Nevenka Kokalović i Marija Katilović okupljene su poslužile slovačkim slatkim i slanim delicijama koje su pripremili sa svojim učenicima u čast svećenika Tombora.
S. D.
