Tema
Bojkot supermarketa ujedinio regiju
Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo je potrošače u Srbiji na jednodnevni bojkot trgovinskih lanaca u petak, 31. siječnja. Pritom, istakli su i kako bi eventualna kupovina u četvrtak za naredna dva dana ili kupovina u subotu, koja bi nadomjestila petak, obesmislila spomenuti bojkot.
»Sredinom listopada prošle godine Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv četiri trgovinska lanca, pod sumnjom kako su dogovarali cijene. Radi se o lancima: Delhaize (Maxi i Shop&go), Mercator (Roda i Idea), DIS i Univerexport«, stoji u obavijesti Efektive.
Skuplje od Europe
Već nekoliko godina Efektiva na svojim društvenim mrežama redovito objavljuje usporedbu cijena u regiji (odnosno, u zemljama bivše Jugoslavije), ali i s onima iz europskih zemalja.
»Te usporedbe pokazuju da građani Srbije hranu i kućnu kemiju plaćaju značajno više od potrošača u Europi. Ono što je zanimljivo, proizvodi koji se prave u Srbiji jeftiniji su u zemljama regije nego kod nas«, poručuju iz Efektive.
Iz ovog udruženja naglasili su i kako je premijer u ostavci Miloš Vučević još u listopadu prošle godine najavio istragu koju su trebale provesti BIA i NBS povodom razloga visokih cijena. Od te najave, kao i trenutka kada je Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak, nije se ništa konkretno dogodilo. Osim nastavka politike visokih cijena.
»U skladu s tim, donijeli smo odluku da pozovemo potrošače da na jedan dan za početak bojkotiraju kupovinu u ovim lancima, kojima smo priključili i Lidl, koji se također priklonio politici visokih cijena, a često ima i cijene s obmanjujućim karakterom i lažne popuste«, stoji u Efektivinom pozivu na bojkot.
Portal Nova.rs napravio je usporedbu cijena nekoliko proizvoda u hrvatskim i srpskim trgovinama. Tako recimo, jedan kilogram pšeničnog brašna u Srbiji košta 40-ak eurocenti, dok je u Hrvatskoj cijena znatno veća, čak 75 eurocenti. Litru suncokretovog ulja u Hrvatskoj ćete platiti 1,39 eura, a u Srbiji tek nešto manje – 1,32 eura. Deset jaja u hrvatskim trgovinama košta 1,79 eura, a u srpskim dva eura. Za litru mlijeka hrvatski kupci izdvojit će 1,02 eura, a srpski oko 93 eurocenta.
Bojkot krenuo iz Hrvatske
Inspiracija za ovaj potez došla je iz Hrvatske gdje je Europski centar izvrsnosti potršača (ECIP) preko svoje Facebook stranice pod nazivom »Halo, inspektore!« pozvao potrošače u Hrvatskoj na bojkot 24. siječnja. Porezna uprava Hrvatske objavila je rezultate bojkota, te stoga znamo kako je ukupni iznos potrošen u trgovinskim radnjama opao za 53 posto, kao i da je ukupan broj izdanih računa u maloprodaji na dan bojkota bio za 44 posto manji nego istog dana sedam dana ranije. Pojedini trgovinski lanci su već poslije prvog dana bojkota snizili cijene pojedinih proizvoda. Reagirala je i hrvatska Vlada, ograničivši cijene 70 proizvoda koji se smatraju neophodnim.
U četvrtak, 30. siječnja, u Hrvatskoj je započeo i tjedni bojkot trgovačkih lanaca: Lidla, Eurospina i DM-a, jer su njihovi proizvodi u Hrvatskoj viši nego u drugim zemljama EU. Uz to, akcent je stavljen na tri proizvoda – coca colu i druga gazirana pića, vodu u bocama i deterdžent za posuđe. Potrošačka platforma »Halo, inspektore« pozvala je građane da 31. siječnja, uz trgovine, bojkotiraju platni promet, ugostiteljske objekte, smještaj, prijevoz, dostavu i telekomunikacijske usluge.
Prema podacima Porezne uprave Hrvatske, ukupan broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 31. siječnja, bio je za 20 posto veći nego prošlog petka kada je također bio bojkot. Iznos izdanih računa je do 15 sati bio 15 posto veći u odnosu na tjedan dana ranije, a broj izdanih računa je porastao za 18 posto. Građani su tog dana potrošili 16,5 milijuna eura manje nego prije bojkota. Od tog broja čak 14,4 milijuna eura odnosi se na maloprodaju.
Konzum je uoči drugog bojkota snizio cijene 250 domaćih proizvoda, a Kaufland je najavio sniženje redovitih cijena za više od 1.000 proizvoda, koje će početi 5. veljače ove godine. Usprkos svemu tome, organizatori najavljuju nastavak bojkota.
Slovenija i Sjeverna Makedonija
U bojkot trgovinskih lanaca pored Srbije, ušli su i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Poziv na bojkot u ovim je državama dao i različite rezultate.
U Sjevernoj Makedoniji 31. siječnja osam najvećih trgovinskih lanaca imalo je pad prometa od 46,59 posto u usporedbi s prošlim petkom, navodi se u priopćenju Uprave javnih prihoda (UJP) Sjeverne Makedonije. Kod tih osam najvećih lanaca supermarketa zabilježen je i pad od 46,29 posto u odnosu na četvrtak, 30. siječnja.
U Sloveniji je u tijeku višednevni bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i marketima. Bojkot će trajati do 9. veljače. Kako prenosi N1, prema podacima Statističkog zavoda Slovenije (SURS), za hranu se sada mora u prosjeku platiti 44 posto više nego prije deset godina. Rast cijena je u posljednjih godinu dana nešto usporen, a tim povodom oglasila se i predsjednica Privredne komore Slovenije (TZS) Marija Lah, koja je naglasila kako je rast cijena hrane kod slovenskih trgovaca manji od prosjeka Europske unije. Bitno je istaći i kako su u Sloveniji najveće prosječne zarade u regiji – u lipnju prošle godine prosječna neto plaća prešla je 1.500 eura, dok je u Srbiji iznosila 855,8 eura. Također, Marija Lah je istakla kako je u Sloveniji zabilježena i manja stopa inflacije od recimo one u Hrvatskoj, odnosno ona iznosi 1,9 posto u Sloveniji, a u Hrvatskoj 4,5.
Crna Gora
Bojkot trgovina u Crnoj Gori u petak, 31. siječnja, obuhvatio je pet najvećih trgovinskih lanaca u toj zemlji. Iz crnogorske Porezne uprave saopćili su kako je zabilježen pad prometa od 56,14 posto u odnosu na prethodni petak. Međutim, prema anketi koju je proveo crnogorski portal Vijesti.me, dan nakon bojkota građani nisu primijetili sniženja cijena u trgovinama.
Kako prenosi portal Slobodna Europa, među prvima akciju je u Crnoj Gori podržao premijer Milojko Spajić. Dan kasnije i njegov potpredsjednik za ekonomiju Nik Gjeloshaj, koji je predložio da bojkot ne obuhvati domaće proizvođače. Međutim, akciji se usprotivila Privredna komora, čiji su članovi vlasnici trgovinskih lanaca, kao i Crnogorsko udruženje potrošača. Veliki trgovački lanci u toj zemlji ovim povodom se nisu oglašavali. Protivnici bojkota iz Privredne komore smatraju kako je crnogorska privreda uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna utjecaju globalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Ukazuju kako se uvećavanjem administracije i rastom plaća, koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došlo do paradoksa – da su primanja u javnom sektoru veća od primanja u privredi koja puni budžet i financira javni sektor, stoji u tekstu Slobodne Europe. U Crnoj Gori je inflacija od 2021. do 2024. godine iznosila 30,5 posto, dok su cijene hrane porasle za čak 41 posto, podaci su crnogorske Uprave za statistiku. S druge strane, trgovački lanci su, sudeći po poreznim prijavama, tijekom 2023. zabilježili rast prometa od 40 do 50 posto u odnosu na 2021. godinu. Neto profit im je porastao od 120 do skoro 200 posto.
Slučaj BiH
Najzanimljivije je bilo u Bosni i Hercegovini. Al Jazeera je objavila priopćenje Poreznih uprava bosanskohercegovačkih entiteta Federacija BiH i Republike Srpske. Prema njihovim objavljenim podacima bojkot u BiH i RS nije uspio. Podaci Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. siječnja govore kako je evidentiran ukupan promet u iznosu 251.568.163 konvertibilnih maraka (128.630.097 eura), dok je promet konkretno trgovinske djelatnosti na području tog entiteta iznosio ukupno 101.908.646 konvertibilnih maraka (52.107.225,70 eura). Dan uoči bojkota, na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 199.668.251 konvertibilnih maraka (102.092.992,39 eura), što bi značilo da je promet bio manji uoči bojkota nego na dan bojkota. Slično je bilo i u Republici Srpskoj. Porezna uprava Republike Srpske objavila je kako je istog dana promet porastao gotovo za trećinu, a ne opao, iako su građani bili pozvani na bojkot kupovine u trgovinskim lancima. Ukupan evidentirani promet putem fiskalnih kasa u tom entitetu je u petak iznosio 59,3 milijuna konvertibilnih maraka (30,4 milijuna eura) što je za 16,8 milijuna KM (oko 8,6 milijuna eura) više u odnosu na prethodni dan, navodi se u tekstu Al Jazeere.
Portal Klix podsjeća kako treba uzeti u obzir i da sektor trgovine podrazumijeva veleprodaju, maloprodaju, uvoz/izvoz i e-commerce, pa je moguće da je, naprimjer, određena kompanija ili više njih koje se bave uvozom ili izvozom robe, na dan bojkota mogla uvesti ili izvesti značajne količine robe, u višemilijunskom iznosu.
Rezultati bojkota u Srbiji
Portal Nova ekonomija ukazala je kako posljednji podaci Ministarstva unutarnje i vanjske trgovine za rujan 2024. godine pokazuju kako je prosječna potrošačka korpa iznosila 104.571 dinara, dok je prosječna neto plaća za isti mjesec iznosila 96.115 dinara, odnosno kako je prosječna potrošačka korpa za rujan 2024. bila veća za 8.456 dinara od prosječne neto zarade. Isti portal pisao je na dan bojkota kako se čini da marketi posluju uobičajeno. Kao razlog tome ukazali su na lavinu akcijskih cijena u marketima koji su bili obuhvaćeni pozivom na bojkot. Naveli su primjer tjestenine barilla jer je cijena ovog proizvoda u Maxi marketima pala s 261 na 100 dinara. Još neki popularni proizvodi, poput nutelle, gaziranih pića, raznih čokolada, piva, pa i oni neophodnih – krumpira, higijenskih uložaka, toalet papira, voća, pelena za bebe… našli su se tog dana na popustima.
Poreska uprava Srbije oglasila se tek u srijedu, 5. veljače, povodom izdanih fiskalnih računa u petak 31. siječnja. Kako su objavili, tijekom bojkota pet velikih trgovinskih lanaca izdano je ukupno 865.758 fiskalnih računa. To je za 25,24 posto manje nego u četvrtak, 30. siječnja. U odnosu na isti dan, ali dva tjedna ranije, 17. siječnja, izdano je 21,52 posto manje računa.
Udruženje potrošača Efektiva, kao inicijator jednodnevnog bojkota uputilo je javni poziv trgovinskim lancima, dobavljačima i nadležnim tijelima u državi, da bez odgađanja poduzmu korake u cilju smanjivanja cijena prehrane i kućne kemije, prenio je list Danas.
Oni su pozvali i Poresku upravu da javnost upozna s konkretnim efektima bojkota od petka, onako kako to redovito rade PU Hrvatske i Makedonije.
I. B.
