Tema
Tko profitira, a tko gubi?
U posljednjih nekoliko godina cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini bilježe promjenjive trendove, ovisno o regiji i kvaliteti zemljišta. Prema podacima iz 2022. godine, prosječna cijena zakupa oranica u Vojvodini kretala se između 250 i 300 eura po jutru, bez značajnijih promjena u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, tijekom 2024. godine zabilježen je pad cijena zakupa u mnogim poljoprivrednim područjima. U okolici Kisača i Novog Sada, gdje je zakup prethodnih godina iznosio od 300 do 400 eura po jutru, prošle je jeseni cijena pala na 200 do 250 eura. Poljoprivrednici ističu kako su mnogi zakupci odgodili plaćanje zakupa do sljedeće godine nakon žetve, zbog nedostatka financijskih sredstava. Sličan trend primijećen je i u srednjem Banatu, gdje je cijena zakupa pala s prethodnih 200-300 eura na 120-200 eura po jutru. Poljoprivrednici u ovom području smanjuju površine koje obrađuju zbog financijskih problema uzrokovanih lošim prinosima zbog suše u prethodnim godinama. U južnom Banatu zbog rodnih godina cijena zakupa umjesto pada ostaje na istim razinama ili je čak u nekim slučajevima skuplja, jer je to područje jedno od rijetkih dijelova Vojvodine koje nije propatilo zbog suše.
Prosjek 297,51 eura
U 2025. godini, prema izvješćima iz siječnja, cijene zakupa zemljišta nastavile su padati u gotovo svim regijama Vojvodine. Na primjer, u okolici Čuruga cijena zakupa niža je za 50 eura po jutru u odnosu na prethodnu godinu. Prva klasa zemljišta sada se iznajmljuje za oko 250 eura po jutru, dok se šesta klasa može pronaći za oko 200 eura.
Na dražbama državnog zemljišta prosječna cijena zakupa u prethodnoj godini iznosila je 297,51 euro po hektaru. Najniže cijene zabilježene su u općinama poput Brusa, Dimitrovgrada, Žagubice, Pirota i Negotina, gdje su se kretale od 10 do 50 eura po hektaru. S druge strane, najviše cijene postignute su u Srijemu i Bačkoj, gdje su određene parcele dosezale od 450 do 690 eura po hektaru. Trend smanjenja cijena zakupa poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini u posljednjih nekoliko godina posljedica je niskih otkupnih cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, utjecaja klimatskih promjena u vidu suše i smanjenog interesa poljoprivrednika za zakup dodatnih površina. Međutim, relativno visoke subvencije koje država daje poljoprivrednicima po hektaru zadržale su cijenu arende u određenim dijelovima Vojvodine kao što je Bačka na razini od 250 eura po katastarskom jutru. Upravo su te subvencije kamen spoticanja u dogovoru između poljoprivrednika i vlasnika zemljišta koje se obrađuje, jer se događaju situacije gdje vlasnici zemljišta, pored arende, traže od poljoprivrednika isplatu cjelokupne ili dijela subvencije, iako im ista ne pripada ni po kom osnovu.
Iskustva poljoprivrednika
Nikola Gabrić, poljoprivrednik iz Subotice koji se pretežno bavi ratarstvom, kaže kako zemlju koju on radi u arendu isplaćuje u iznosu od 1.000 do 1.300 kilograma pšenice po katastarskom jutru, ne želi sklapati ugovore na novčane iznose.
»Ugovori se generalno potpisuju u određenom novčanom iznosu ili u određenoj količini kilograma roda po jutru. U Subotici se ove godine visina cijene arende kreće između 200 i 230 eura po jutru. Iako je suša prisutna već posljednje tri godine na ovim područjima, cijena arende relativno miruje, tj. ne bilježi se pad. Ista situacija je i s cijenom poljoprivrednog zemljišta, relativno su visoke i ne padaju toliko u odnosu na predviđenu tendenciju pada. Postoje ljudi koji traže 8.000 eura po katastarskom jutru, ali realno se prodaje po cijeni između 6.000 i 7.000 eura«, kaže Gabrić.
Marko Tikvicki, poljoprivrednik koji se bavi stočarstvom u zakup je uzeo državnu zemlju po pravu prečeg zakupa u iznosu od 200 eura po hektaru.
»Ranije sam izlicitirao po prioritetnom zakupu za stočare državnu zemlju u iznosu od 200 eura po hektaru, a ovo posljednje što sam uzimao u zakup na redovnoj dražbi sam izlicitirao po cijeni od 305 eura po hektaru za zemljište druge klase, a 330 eura po hektaru za zemljište prve klase. Kao što se može vidjeti, ovisno od klase zemljišta raste i cijena zakupa po hektaru. Kada se uzima u zakup državna zemlja, za istu se ne dobijaju subvencije od države, jer se smatra benefitom što je dobijamo do takvim cijenama na uporabu. Osobno ne uzimam u zakup privatno zemljište, uzimam državno u dugoročni zakup, posljednji ugovor sam potpisao na 12 godina na osnov bavljenja stočarstvom. Problem je što se taj zakup ponekad skrati zbog procesa restitucije, nakon dana donošenja rješenja, imamo još pravo na uporabu tri godine. Na Bikovu se prosječna cijena arende privatnog poljoprivrednog zemljišta kreće od 250 do čak 300 eura po katastarskom jutru. Razlog za takve cijene su subvencije od države, zato ja i ne uzimam privatnu zemlju pod zakup jer ne vidim računicu u toliko visokim arendama«, kaže Marko Tikvicki.
Tomica Vuković, poljoprivrednik iz Sombora rekao nam je kako se u Somboru cijena arende promijenila, iako su subvencije zadržale zakup na dosta visokim razinama.
»Dosta poljoprivrednika tražilo je smanjenje arende i vraćali su zemlju nazad vlasnicima raskidajući ugovore ukoliko nisu došli do dogovora koji je odgovarao svima. Nekada su cijene išle u prosjeku oko 300 eura, međutim sada se to spustilo u većini slučajeva na 250 do 270 eura po jutru. Nitko više ne prihvaća raditi po cijeni od 300 eura jer je postalo neisplativo zbog cjelokupne situacije u poljoprivredi. Svi trče da rade jutro više, ali kada se stavi na papir i podvuče crta ljudi vide kako su u gubitku. Situacija sa zakupom državnog zemljišta je takva da se plaća prosječna cijena zakupa u tekućoj godini. Oni koji uzimaju državnu zemlju u dugoročni zakup plaćaju deset godina cijenu koju su izlicitirali te godine kada su sklopili ugovore. Cijena zakupa se kreće od 340 do 500 eura po hektaru za državnu zemlju«, govori Tomica Vuković.
Nemanja Petrović iz Starčeva ima drugačiju situaciju od poljoprivrednika iz Bačke.
»Mi iz južnog Banata, točnije dio blizu Dunava, Starčevo, Omoljica, Brestovac, Pančevo, dio Banatskog Novog Sela, imali smo jako dobre godine i zbog toga nam je zakup oko 300 eura po jutru. Subvencije koje dobijamo zadržavaju zakupninu visokom, ali i sama činjenica da nismo pogođeni sušom kao ostatak Vojvodine. Prinosi su nam bili oko 6,5 tona kukuruza po jutru, 2,3 tone suncokreta po jutru i 4,9 tona pšenice po jutru što su prinosi iznad prosjeka. Isto tako, cijena prodaje zemljišta kod nas je viša u odnosu na ostale, ljudi su spremni plaćati 12.000 eura po jutru, a neki čak uspiju prodati i za 16.500 eura po jutru. Zemlja se traži bez obzira na to koliko ljudi kukaju. Posljednju dražbu državne zemlje imali smo prije pet godina, a sada su se pojavile neke male državne parcele za koje je početna cijena 70.000 dinara po hektaru. Pravoslavna crkva kod nas je izdala zemlju po cijeni od 530 eura po jutru. Cijene su u nekim slučajevima previsoke, pogotovo u odnosu na druga mjesta u Vojvodini«, rekao je Nemanja Petrović za naš tjednik.
I. U.
