Tema
Količine i raspored padalina desetkovale prinos
Regija zapadne Bačke povoljno je područje za proizvodnju uljarica, soje i suncokreta. Suncokret, koji je godinama dominirao, potisnula je soja i prošle godine posijano je rekordnih više od 28.000 hektara. Ovogodišnji prosjek prinosa bio je ispod dvije tone po hektaru, a optimalan urod od 3,5 tona bio je tek na četvrtini zasijanih površina.
Soja ispod dvije tone
Soja je u Srbiji značajna ratarska kultura, ali se posljednjih godina bilježi pad proizvodnje i u 2024. bilo je zasijano nešto više od 156.000 tona. Prosječan prinos bio je 1,8 tona po hektaru. U regiji zapadne Bačke soja je bila posijana na više od 28.000 hektara. Prinos je bio ispod prosjeka, tek 1,9 tona po hektaru, a 30 posto proizvođača imalo je prinose ispod 1,5 tona po hektaru.
»Ako se promatra desetogodišnji prosjek prinosa, možemo sa žaljenjem konstatirati da smo dobre godine za proizvodnju soje pomalo i zaboravili, jer je sve više meteorološki nepovoljnih godina za ovu uljaricu. Godinama ova proizvodnja trpi zbog promijenjene klime, a glavni problem je nedostatak padalina i njihov loš raspored. Soja je prošle godine u lipnju dobila znatne količine padalina, bujno se razvila, nije morala ići u dublje slojeve korijena za vlagom. Ali već od kraja lipnja imali smo dva mjeseca suše, s izuzetno visokim temperaturama, što se drastično odrazilo na prinos ne samo soje već i drugih kultura«, kazala je savjetodavac PSS-a Sombor Jelena Ivan na savjetovanju o proizvodnji soje i suncokreta koji je prošlog tjedna organizirala ta stručna služba.
Proizvođači su prošle godine najviše gajili sorte iz prve grupe zrenja, koje su bile zasijane na 60 posto površina. U prvoj dekadi travnja posijano je oko 60 posto površina, oko 30 posto u drugoj dekadi travnja.
»Treba poštovati ranu sjetvu, ali ne po svaku cijenu. U prethodnih deset godina na 65 posto površina predusjev soji bio je kukuruz, koji je kao predusjev solidan za proizvodnju soje. Što se tiče rokova obrade zemljišta, prinos je bolji što je ranije urađena obrada zemljišta. U prošloj godini potrošnja mineralnih gnojiva u proizvodnji soje bila je minimalna, samo 20 kilograma aktivne tvari po hektaru dušika, fosfora 28 i kalija 24 kilograma, što je ukupno 72 kilograma aktivne tvari i može se slobodno reći da se prošle godine u proizvodnji soje štedjelo«, kazala je Ivan i dodala da je, gledajući desetogodišnje razdoblje, prošla godina bila ona u kojoj je u proizvodnji soje upotrijebljeno najmanje mineralnog gnojiva.
Iako se za optimalne datume za sjetvu preporučuju prvi dani travnja, uslijed klimatskih promjena najveće prinose dale su soje posijane polovicom ili čak krajem travnja.
Sunce spržilo i suncokret
Višegodišnji prinosi suncokreta su oko tri tone po hektaru, ali u odnosu na te višegodišnje prinose prošlogodišnji rod bio je za 10 posto manji. Iako su postojale nade da će suncokret kao biljka koja je tolerantna na nedostatak padalina prošle godine ipak dati solidne prinose, suša i visoke temperature utjecali su i na smanjenje prinosa ove uljarice.
»Jeste suncokret bolje od drugih ratarskih kultura podnio sušu, prinos je bio tri tone po hektaru. Kod suncokreta kao predusjevi dominirali su pšenica i kukuruz. Desetogodišnja istraživanja pokazuju da rok sjetve nema, kao kod drugih kultura, toliki utjecaj na prinos. U proizvodnji suncokreta u prošloj proizvodnoj godini upotrijebljeno je 127 kilograma aktivne tvari pri gnojidbi, što je na razini nekih prijašnjih godina«, kazao je analizirajući prošlogodišnju proizvodnju savjetodavac u PSS-u Sombor Zoran Boca.
»Suncokret je tolerantniji na sušu, ima moćan korijenov sustav, genetski potencijal mu je dobar, tolerantna je na kasnije rokove sjetve, ali prošla godina bila je takva da su se nepovoljni vremenski uvjeti odrazili i na prinos ove uljarice«, kazao je dr. sc. Igor Balalić iz Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu.
Da suncokret ipak i u lošim godinama uz punu agrotehniku, optimalnu primjenu mineralnih gnojiva i dobro izabran rok sjetve može dati prinose koji su iznad prošlogodišnje proizvodnje, pokazali su ogledi Poljoprivredne stručne službe Sombor. U ogledima je bilo 58 sorti, prosječan prinos bio je iznad tri tone po hektaru, najprinosnija sorta dala je 3,9 tona po hektaru. To je ipak ispod genetskog potencijala za koje proizvođači ovisno od sorte navode da je od 4,5 do 5 tona hektaru.
Z. V.
