Tema Tema

Liofilizacija kao budućnost

U sklopu Interreg IPA projekta Hrvatske i Srbije »Milkyway«, na etno salašu Balažević u Tavankutu 28. veljače održana je konferencija »Regionalni izazovi u proizvodnji zanatskih sireva«.

Tom prilikom potpisan je memorandum o suradnji između udruga proizvođača sireva iz Vojvodine i Osječko-baranjske županije. Ujedno, bio je predstavljen i proces liofilizacije, sušenja voća i povrća, kao i drugih materijala kako bi se konzervirali i čuvali dugo. Uz pomoć ove prekogranične suradnje bit će nabavljen liofilizator, stroj koji će moći koristiti i pripadnici hrvatske zajednice u Vojvodini zarad unaprjeđenja vlastite proizvodnje.

Povezivanje, plasman, edukacija

Kroz projekt će se raditi i na plasmanu sireva, kao i drugih liofiliziranih proizvoda, ali i na edukaciji proizvođača gdje će biti organiziran studijski posjet u Italiju.

»Cilj ovog projekta jest kupiti jedan stroj za liofilizaciju gdje je procijenjena vrijednost oko 150.000 eura i njega će moći koristiti svi proizvođači sira, mada i ne samo sira, nego svi ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a budu pridruženi članovi ili suradnici Udruge proizvođača zanatskih sireva koja je osnovana prije nekoliko mjeseci na teritoriju Vojvodine. Isto tako, udruga koja je naš partner, koja je danas potpisala sporazum o partnerstvu, a sutra nadamo se nastupima na nekim novim tržištima, nalazi se s osječko-baranjske strane«, kaže tajnik udruženja poljoprivrede Privredne komore Vojvodine Mladen Petković.

Beneficije za hrvatsku manjinu

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov u pozdravnom govoru na otvaranju konferencije istakao je kako mu je stalo da u komunikaciji i suradnji s Hrvatskom kroz različite programe, kao što je i europski program Interreg, hrvatska zajednica ima određene vrste beneficija.

»Želimo biti uključeni, da nemamo osjećaj da se isključujemo i da nismo vidljivi. Do sada, ova praksa nije bilo česta, naprotiv, brojni programi su bili realizirani mimo hrvatske zajednice bez ikakve beneficije hrvatske zajednice. Mi naravno ne želimo ekskluzivu, želimo elementarnu vidljivost, želimo da iskustva koja imaju u našoj matičnoj domovini Hrvatskoj u brojnim segmentima društvenog života obogate iskustva naših mladih ljudi koji imaju što ponuditi u ovom slučaju poljoprivredne proizvodnje. Želimo da kroz iskustva Europske unije budemo osnaženi za vrijeme kada će i Srbija postati članica EU. U tom smislu veliko hvala i partneru iz Srbije Privrednoj komori Vojvodine i Osječko-baranjskoj županiji s kojom imamo višegodišnje dobro i plodno iskustvo. Ovo je samo nastavak i obogaćivanje te suradnje«, rekao je Žigmanov.

Memorandum dvaju udruga

Ivan Gašić iz sela Beketinci pokraj Osijeka jedan je od potpisnika memoranduma o suradnji udruga proizvođača sira. Kako je rekao, glavni cilj ovakvih projekata jest povezivanje s ciljem osvajanja novih tržišta. Jačanjem proizvođača jačaju se i uvjeti za opstanak ljudi na selu.

»Sirari Osječko-baranjske županije je udruga koja je nastala ovim projektom. Brojimo za sada osam članova, a želja nam je ovim projetkom usavršiti proizvodnju tvrdih sireva. Nakon toga želimo primati nove članove u našu udrugu, sve one koji su zainteresirani napredovati s nama. Tu je proces liofilizacije koji nam je svima izuzetno zanimljiv. Pričali smo o umrežavanju naših proizvoda, razmjeni iskustava, za početak treba se malo i uhodati, pa ćemo vidjeti kako ostvariti nešto ozbiljnije. Ovaj projekt traje pola godine, a plan je da potraje dvije godine. Uvjeren sam kako ćemo i nakon isteka projekta svi ostati u suradničkim odnosima, interesi su nam slični, a to je spašavanje malih proizvođača na selima. Moramo se držati skupa kako bismo preživjeli na velikoj tržišnoj utakmici. Stoga sam doista uvjeren kako će naša suradnja biti plodonosna«, kaže Gašić.

I Aleksandar Stepanić iz Udruge proizvođača zanatskih sireva s vojvođanske strane ukazao je na važnost povezivanja s ciljem unaprjeđenja proizvodnje.

»Udruživanjem možemo dobiti konkurentan proizvod koji bi na tržištu Europske unije mogao biti jedinstven i poseban. Napraviti sir danas nije neka velika tajna, niti je to nešto pretjerano teško, ali napraviti dobar sir standardne kvalitete i naći modalitet prodaje i prezentacije tog proizvoda na zaista pretrpanom europskom tržištu svega i svačega, nije lako. Ovaj projekt je usmjeren kako bismo na kraju dobili kvalitetne proizvode koji bi koristili liofilizaciju kao postupak. Putem liofilizacije možemo bilo koju hranu ostaviti sa skoro trajnim rokom trajanja, a da 98 % minerala i vitamina iz tog proizvoda ostane potpuno očuvano. Ideja ovoga je da mi ljudima na sjeveru Vojvodine, gdje je prisutna hrvatska zajednica, omogućimo da oni svoje proizvode, bile to jagode, paprike ili nešto treće, ‘provuku’ kroz liofilizator i time naprave i osmisle novi proizvod koji će imati dalju upotrebu. Ljudi iz Hrvatske, iz Osječko-baranjske županije, koji su dio Europske unije, nadamo se da će nam omogućiti lakši pristup tom zahtjevnom europskom tržištu kroz standardizaciju i pristupne fondove, ali i kroz njihovo aktivno sudjelovanje u samoj realizaciji projekta. Nadamo se kako ćemo u budućnosti suradnju proširiti i na druge liofilizirane proizvode«, rekao je Stepanić.

Ivan Ušumović

 

Najava događaja

21.03.2025 - »Hrvatska riječ« i ZKVH na novosadskom Sajmu knjiga

NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoja izdanja petak, 21. ožujka, na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu. Predstavljanja će biti održana na sajamskoj pozornici u Hali 1 a pod pokroviteljstvom pokrajinskih tajništava za obrazovanje i nacionalne zajednice odnosno kulturu i informiranje.

NIU Hrvatska riječ će od 13 sati predstaviti dva naslova: knjigu priča za djecu Djetinjstvo koje ne poznaješ Ruže Silađev i zbirku pjesama U grlu jato tica stoji Nele Skenderović. Zavod će se od 14 sati predstaviti s programom Matoš kao nadahnuće odnosno knjigama o Antunu Gustavu Matošu koje je ZKVH tiskao samostalno ili u sunakladi s drugim nakladnicima.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika