Tema
Dopisi gradskih uprava iznenadili poljoprivrednike
Ovih dana poljoprivredni proizvođači, ne samo s područja Subotice, nego i iz cijele Srbije koji su korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta, dobili su dopis od gradskih uprava. U njemu se od njih traži izjašnjavanje o tome jesu li radili analizu plodnosti državnog zemljišta po osnovu članka 21. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u kojem se kaže kako se analiza radi po stupanju u posjed i nakon toga svake četvrte ili pete godine. Tim povodom razgovarali smo s ravnateljem Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Subotica Damirom Vargom.
Rekao nam je kako su im se poljoprivrednici obratili s pitanjem što je to, a zapravo mnogi nisu ni pročitali svoje ugovore, jer u njima »sve piše«.
»Budući da je to obveza poljoprivrednika, oni će analizu morati odraditi. Što se tiče sankcija, ne znam hoće li ih biti, ali obveza analize postoji. Za sada je to obveza samo za državnu zemlju, ali za očekivati je u narednim godinama kako će i privatno zemljište također biti predmetom analize, te da će redovito obavljanje kontrole plodnosti zemljišta vjerojatno biti jedan od uvjeta za dobivanje subvencija od države. Hoće li ovakvo što biti za godinu, dvije ili deset, to ne mogu znati u ovome momentu, ali razvojem informacijske tehnologije poput eAgrara, stvorili su se uvjeti za to, jer se mnoge baze podataka ministarstva objedinjuju. Imate objedinjenju veterinarsku bazu, eAgrar, tako će vjerojatno jednoga dana biti i baza podataka za unos rezultata kontrole plodnosti zemljišta. Ovo je zakonska obveza koju je zakonodavac donio i u svakom trenutku se te odredbe mogu primijeniti. Bez obzira je li u nekom prethodnom periodu obavljana kontrola ili ne, sada se krenulo u taj postupak. Zato naše upozorenje jeste da se analiza treba odraditi. Suština je u tome da je 70 % našeg prilagođavanja Europskoj uniji u području poljoprivrede. Kako bi hrana bila jeftina i dostupna stanovništvu, ona će uvijek biti predmetom subvencija, a čim netko subvencionira nešto, on traži izvješće o namjenskom utrošku sredstava. Svjedoci smo raznih napisa i članaka kada pogledamo u Europsku uniju, zakoni iz područja poljoprivrede su im strogi i moraju se poštivati kako bi se ostvarila prava na subvencije. Postoji nitratna direktiva, zaštita vodotokova, vrijeme kada se pojedine agrotehničke operacije smiju obavljati, borba protiv erozije tla, itd. Sve što je tamo implementirano u poljoprivredi doći će vremenom i kod nas. Mi smo kao savjetodavna služba uvijek tu za pružanje savjeta koliko je to u našoj moći i za skretanje pažnje na ono što je obveza«, rekao je Damir Varga.
Istakao je kako treba nastojati ispuniti što više tih zakonskih uvjeta kako se proizvođači ne bi našli u problemu zbog nečega što nisu ispunili, a mogli su, te da zbog toga ostanu uskraćeni za neka sredstva što im može ugroziti biznis i egzistenciju.
Kontrola plodnosti zemljišta
Kako je rekao, oni se sada fokusiraju samo na jednu stvar, a to je kontrola plodnosti zemljišta.
»Po meni, kao stručnjaku, bavljenje modernim načinom poljoprivrede bez ikakve kontrole plodnosti zemljišta je nepojmljivo jer tada im ne mogu dati nikakav savjet glede gnojidbe ili bilo čega drugoga ako nemam uvid u samo zemljište. Treba osvijestiti činjenicu, gnojiva nose između 25 % i 35 % troškova u ratarskoj proizvodnji, a u povrtlarskoj je to čak i više. Kroz obavljanje kontrole plodnosti zemljišta i provođenje zakonske obveze proizvođači zapravo mogu ostvariti i značajne uštede na gnojivu. Što se tiče kontrole državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i privatnog, to mogu raditi akreditirani laboratoriji koji posjeduju rješenje Ministarstva poljoprivrede. U Vojvodini su to trenutačno sve poljoprivredne stručne službe, točnije svih dvanaest službi ima akreditacije, a ima je i Poljoprivredni institut za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu. U centralnoj Srbiji imaju neke službe, tu je Institut za zemljište iz Beograda, u principu listu akreditiranih laboratorija možete naći na web stranici Uprave za poljoprivredno zemljište i u bilo kojem poljoprivrednici mogu obaviti analizu zemljišta«, govori nam Varga.
Akcije besplatne analize zemljišta
Kako nam je rekao Varga, od 2003. godine prvo je Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu na teritoriju Vojvodine, Ministarstvo poljoprivrede na teritoriju centralne Srbije i mnoge gradske uprave uključujući i subotičku, svake godine financirali određeni broj uzoraka zemljišta koji su za poljoprivrednike bili besplatni. Prošle godine imali su opsežnu akciju Ministarstva poljoprivrede kojom se financirao projekt u Vojvodini za besplatnu kontrolu plodnosti zemljišta za poljoprivredne proizvođače.
»U Subotici smo prošle godine besplatno uzeli čak 2.769 uzoraka, čime smo recimo mogli obuhvatiti skoro 50 % državnog poljoprivrednog zemljišta da su proizvođači bili zainteresirani. Mi imamo određeni krug ljudi s kojima surađujemo već duži niz godina koji redovito obavljaju te analize. U tu kontrolu plodnosti bili su prvi put uključeni i mnogi manji proizvođači koji su sada imali priliku za to. Kada su došli po rezultate, dali smo im i savjete za buduću primjenu mineralnih gnojiva kako bi poboljšali plodnost svog zemljišta i optimizirali uporabu gnojiva. Akcija je trajala od ljeta do Nove godine kada su završene sve analize. Još smo tijekom siječnja radili dio preporuka i izvješća, a sada je trenutačno sumiranje rezultata te akcije. Ono što nam predstoji u nekom budućem periodu jeste s tim poljoprivrednicima s kojima smo radili analize biti u kontaktu kako bi vidjeli primjenjuju li i u kojoj mjeri te preporuke gnojidbe koje su im dane. Jer kada je riječ o gnojidbi i podizanju plodnosti zemljišta, to nije ad hoc mjera poput zaštite bilja. U zaštiti bilja, ako imate štetočinu, prođete s nekim insekticidom i možete poslije jednog dana vidjeti efekte toga. U gnojidbi na efekte se čeka nekoliko godina, ali efekata sigurno ima. To je agronomska nauka koja se razvija više od 200 godina i dokazala je brojnim ogledima, znanstvenim istraživanjima i rezultatima kako se uz poštovanje osnovnih principa unosa mineralnih i organskih gnojiva, na osnovu podataka o potrebama biljaka, o kretanju i ponašanju hraniva u zemljištu mogu povećati prinosi. Na osnovu svega toga znamo da je ova metoda potpuno pouzdana«, nastavlja Varga.
Kaže kako je pitanje samo u metodi analize; neke zemlje primjenjuju različite sustave, a sustav u Srbiji je uspostavljen osamdesetih godina prošloga stoljeća.
»U pitanju je sustav kontrole plodnosti zemljišta i uporabe gnojiva koji se bazira na AL metodi kojom se ispituje fosfor i kalij, cijeli koncept kontrole zemljišta je zasnovan na njoj. Jedino što se u ovih četrdeset godina promijenilo jeste da su prinosi gajenih biljaka skočili, stoga su i potrebe veće nego što su nekada bile. Stočarstvo je isto tako pretrpjelo izmjene, u smislu da je ranije bilo disperzirano na većem području, sada je došlo do koncentracije. Veliki broj malih farmi se izgubio, ali nastale su velike farme. Upotreba organskih gnojiva podrazumijeva ekonomsku isplativost time što se njive nalaze u blizini farmi. Mi sada nemamo slučaj da se organska gnojiva upotrebljavaju na širokom području, već je skoncentrirano i tu se mora voditi računa jer sad je velika količina organskog gnojiva na malom prostoru. Time može doći do kontraefekta i zagađenja zemljišta ili prezasićenja mikro i makrohranljivim elementima, što opet može dovesti do opadanja prinosa«, zaključuje Varga.
Ivan Ušumović
