Tema
Redovita analiza zemljišta za siguran profit
Praćenje i pravilno upravljanje plodnošću zemljišta ključno je za održivu i produktivnu poljoprivrednu proizvodnju, pogotovo u uvjetima intenzivnog korištenja zemljišta kakvo je prisutno danas. Rast prinosa, sve veće potrebe za hranom, primjena novih tehnologija poput sustava navodnjavanja i korištenje moderne mehanizacije, pred poljoprivrednike postavljaju brojne izazove. U tekstu koji slijedi nastavljamo razgovor s ravnateljem Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Subotica Damirom Vargom, službom koja analizira stanje zemljišta na području Subotice, ističući važnost redovite kontrole plodnosti i pravilne uporabe organskih i mineralnih gnojiva.
Moderna poljoprivreda, moderni izazovi
Intenzivno iskorištavanje zemljišta, povećani prinosi, veće potrebe za hranom, suvremena mehanizacija, uvođenje sustava navodnjavanja, nametat će sve veću potrebu poznavanja plodnosti zemljišta i pravilne uporabe mineralnih gnojiva kako bi se izbjegla njegova degradacija. Puno se priča o navodnjavanju, kako kaže naš sugovornik, ali navodnjavanje bez organskog gnojiva ne smije se raditi jer se time narušava struktura zemljišta.
»Takvo zemljište poslije određenog broja godina postaje neplodno, a povijesni primjer nam je zemljište između Tigrisa i Eufrata. Nekadašnja kolijevka civilizacije s najplodnijim zemljištem intenzivnim se navodnjavanjem i ispiranjem zemljišta pretvorila u pustinju, a pored toga imamo još i globalne klimatske promjene. To sve govori u prilog tome kako je poljoprivredna proizvodnja jedna kompleksna djelatnost i postavlja velike izazove pred suvremenog poljoprivrednog proizvođača. Predviđa se kako će u budućnosti poljoprivrednici provoditi manje vremena na parcelama, a više s papirologijom i evidencijom svih radnih procesa. Postoje sada dronovi koji vrlo brzo obavljaju razne poslove, jednog dana proizvođač neće morati ni biti fizički prisutan na parceli, nego će strojevi raditi umjesto njega. S druge strane, evidencija će se zasigurno sve više usložnjavati, pogotovo kada znamo kako hrana mora biti i zdravstveno sigurna. O zdravstvenoj sigurnosti hrane mnogo se diskutira u posljednje vrijeme, ne može se u proizvodnji tretirati bilo čime, ne može se rabiti bilo koje gnojivo. Fosforna gnojiva, kao nešto što se rabi u poljoprivredi, u prekomjernoj količini mogu biti kontaminenti zemljišta teškim metalima. Sirovine od kojih se proizvode, same po sebi sadrže kadmij, krom, olovo i nikl i takvi elementi mogu lako dospjeti u lanac ishrane prekomjernom uporabom«, ističe Varga.
Naglašava kako je sve ovo ispričao da bi se shvatilo kako poljoprivredna proizvodnja nije samo otići na parcelu i sipati iz vreće određenu količinu umjetnog gnojiva i završiti time posao. Skreće pažnju na važnost analiza kako bi se vidjelo koliko gnojiva treba te na taj način stabilizirati prinose i ostvariti odgovarajuće uštede u mineralnim gnojivima.
»Poljoprivredna proizvodnja danas je skupa, suočeni smo s takvim cijenama inputa s kojima proizvođaču ostaje sve manje zarade. Sve što izađe na tržište od poljoprivrednih proizvoda podređeno je odgovarajućim analizama. Postoje situacije gdje su vraćeni proizvodi zbog neadekvatne uporabe pesticida. Poljoprivrednik treba iskoristiti maksimalno stručnu pomoć ukoliko mu se nudi. Činjenica je kako analiza zemljišta predstavlja određeni trošak za proizvođače, ali godinama unazad su imali priliku to besplatno raditi jer je država to financirala, problem je samo što su se mnogi oglušili na to«, rekao je Varga.
Stanje zemljišta u subotičkom ataru
Kako naš sugovornika naglašava, što se tiče kontrole plodnosti zemljišta, osnovna kontrola obuhvaća ispitivanje pH vrijednosti, ispitivanje sadržine kalcijeva karbonata, ispitivanje sadržine humusa, fosfora i kalija. Što se tiče pH vrijednosti zemljišta i sadržine kalcijeva karbonata, to su svojstva koja se teško mijenjaju na duži period.
»Ona su nastala u procesu pedogeneze koji je ovisan od klimatskih uvjeta, a Subotica je oduvijek bila aridno područje, s manjkom padalina nije došlo do ispiranja kalcija. Dakle, imamo povećanu sadržinu karbonata u zemljištu, a karbonati izravno utječu na pH vrijednost zemljišta, tj. na njegovu kiselost, tako da su naša zemljišta slabo alkalne reakcije. Što se tiče humusa, i on je u nekoj vezi s klimatskim prilikama jer je poznato ukoliko se zemljište više koristi, ukoliko ima više kiše, manja je sadržina humusa. U humidnijim područjim formiraju se kisele frakcije humusa koje sadrže fulvo kiseline, dok je kod nas karakteristično da u sustav humusa ulaze huminske kiseline koje su nešto alkalnije. Humus je izuzetno važan jer utječe na formiranje agregata zemljišta, tj. izravno na strukturu zemljišta i na vodni, zračni i toplotni režim zemljišta. Zemljište mora imati svoju poroznost, ono mora imati kisik, jer korijen koristi kisik. Poroznost je važna, jer se na taj način infiltriraju vode od padalina u zemljište i upravo iz tog razloga mora se voditi računa o sadržini organske tvari u zemljištu. Tako se sprječava narušavanje strukture zemljišta navodnjavanjem i intenzivnom obradom. Bez stajnjaka nema navodnjavanja, stoga se usporedo mora razvijati stočarstvo«, rekao je Varga.
Kaže, ako bi se nastavio trend navodnjavanja bez dodavanja organske materije u zemljište, za nekoliko desetljeća nepovratno bismo uništili plodnu crnicu pretvarajući je u pustinju. Što se tiče fosfora i kalija, to je u izravnoj ovisnosti od matičnog supstrata gdje je formirano zemljište. Poznato je kako je zemljište u Subotici lakšeg mehaničkog sastava, sadrži manje gline, samim tim i manje kalija za razliku od ritskih zemljišta u Banatu koja su glinovita i sadrže daleko više kalija.
»O tome treba voditi računa prilikom dodavanja umjetnog gnojiva. Biljke poput žitarica iz zemljišta više iznose fosfor, dok je uljaricama potreban kalij, ali ga manje iznose jer je manji žetveni indeks. Zato se rade analize zemljišta i na bazi planiranih kultura poljoprivrednici dobijaju odgovarajuće preporuke za gnojidbu zemljišta. Dovoljno je u ciklusu od četiri godine kada se rotiraju kulture da ispoštuju tu preporuku za najoptimalnije rezultate prinosa i kako bi se na zemlji održala plodnost. Cilj ovih analiza jest dovesti zemljišta u optimalno stanje. U slučaju neke krize, poput izbijanja vojnih sukoba u Ukrajini, zbog kojih su cijene mineralnih gnojiva izuzetno porasle, svi smo mi provodili uštede u gnojidbi. Ali, kada posjedujete zemljište u optimalnom stanju, te uštede nisu rezultirale drastičnim smanjenjem prinosa. Na lošem zemljištu, ako ne obavljate adekvatnu gnojidbu, dolazi do drastičnog smanjenja prinosa, samim tim i prihoda. To je suština svega i oko toga se vrti sve. Za sve bliže informacije možete posjetiti web stranicu Poljoprivredne stručne i savjetodavne službe Subotica pod dijelom Projekti, tiskana je brošura gdje poljoprivrednici mogu dobiti više informacija o tome što je analizirano, što sve utječe na zemljište. Na tim linkovima možete naći sve rezultate ove akcije kontrole plodnosti zemljišta kako bi se stekao pregled stanja koji odgovara onome što smo radili ranijih godina. Oranična zemljišta na području Subotice u 80 % slučajeva dobro su opskrbljena fosforom i kalijem, neka čak i prekomjerno, dakle ima mogućnosti za uštede. Prinosi ne ovise samo o gnojidbi; poljoprivredna proizvodnja je kompleksna, odvija se pod vedrim nebom, ovisi od mnogo faktora. Kao i u svim ekonomskim djelatnostima, sve mora biti podložno optimalnoj primjeni novčanih sredstava kako bi se izvukao neki profit iz djelatnosti kojom se bavimo«, zaključio je Damir Varga.
Ivan Ušumović
