Kultura
»Bachiensiana« – digitalna knjižnica
U povodu blagdana Svetog Josipa, 19. ožujka, i 155. obljetnice izlaska iz tiska prvog broja Bunjevačkih i šokačkih novina urednika i izdavača biskupa Ivana Antunovića oformljena je i pokrenuta digitalna knjižnica Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice pod nazivom Bachiensiana.
Zavičajna građa
Građa koju ova knjižnica prikuplja zavičajnog je karaktera, vezana uz bačke Hrvate te Katoličku Crkvu, kako u vojvođanskom tako i u mađarskom dijelu Bačke. Knjižnici se može pristupiti s mrežne stranice KD-a: https://kdias.org.
»Među početnih 30.000 digitaliziranih stranica mogu se pronaći pet rukopisa biskupa Ivana Antunovića, od novina Bunjevačke i šokačke novine i Bunjevačka i šokačka vila te još 125 knjiga. Sva tiskana djela potpuno su tekstualno pretraživa. Za sljedeću fazu već je pripremljeno dodatnih 40.000 stranica. Prikupili smo sva djela biskupa Ivana Antunovića, sva izdanja Katoličkog društva Ivan Antunović i brojne druge naslove, s namjerom da Bachiensiana bude sveobuhvatna zavičajna knjižnica Hrvata u Bačkoj«, kaže predsjednik KD-a Ivan Antunović preč. Josip Štefković.
Antunovićeva ideja se nastavlja
Prvi broj Bunjevačkih i šokačkih novina objavljen je 19. ožujka 1870. godine. Pokretanjem tih novina, kako smatraju povjesničari, ujedno je započeo i nacionalni preporod podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca).
»Osim mogućnosti koje su se pružile Zakonom o narodnostima iz 1868., veliki poticaj izdavanju ovih novina bila je i nasilna kulturna asimilacija Bunjevaca i Šokaca, kako u crkvi tako i u školi, od strane mađarskih asimilacionističkih krugova«, navodi preč. Štefković.
Kako pojašnjava, novine su brzo došle na udar mađarskih nacionalističkih krugova »koji su bačke Hrvate, Bunjevce i Šokce, smatrale indogenim narodom, lišenim svake potrebe i prava za političkim opredjeljenjem i angažmanom«.
»Tako je mađarska Vlada tražila od kalačkog nadbiskupa da zabrani Novine, što je pored velikih troškova izdavanja, malog broja čitatelja i suradnika, bio dovoljan razlog koji je doveo do gašenja lista u prosincu 1872. godine. Nakon toga Antunović je nastavio izdavati novi list, koji je do tada bio kulturni prilog ovim novinama a nosio je naslov Bunjevačka i šokačka vila. Taj se list pojavio 1871. a izlazio je do 1876. godine«, kaže preč. Štefković.
Najznačajniji suradnici Novina bili su Blaž Modrošić, Ambrozije Šarčević, Stipan Krunoslav Grgić i Stipan Vujević.
»Unatoč 155 godina dugoj borbi oko pronalaženja suradnika i čitatelja, informiranje na hrvatskom jeziku u Bačkoj se nastavlja. Uspjeh je očigledan. Bački Hrvati danas dokazuju kako ih se nipošto ne smije smatrati indogenom narodnom skupinom. Bački Hrvati danas znaju artikulirati svoje političke, prosvjetne i kulturne ciljeve i za njih se boriti. Luč koju je u svoje vrijeme razbuktao Ivan Antunović nije ugasla već svijetli onima koji su budni, a vjerujem da će gorjeti dovoljno dugo dok se i oni uspavani ne probude iz svoga dubokoga sna«, kaže vlč. Štefković.
D. B. P.
