Aktualno
Usporedna praksa i razmjena iskustava Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske
Kako bi se potaknuo kontinuirani i otvoreni dijalog o nacionalnim sustavima zaštite hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata organizirali su konferenciju u Zagrebu, okupivši relevantne govornike iz obje države.
»Ovom raspravom želimo potaknuti i uspoređivanje postojećih modela zaštite nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, te potaknuti transfer pozitivnih iskustva i praksi u normativne standarde ovih država,« obrazložio je na početku Ivo Martinović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić govorila je u prvom panelu na temu »Suradnja dijalogom: manjinske zajednice i državne politike u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji«, u kom su sudjelovali i Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Republici Hrvatskoj, Milorad Pupovac, predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj i zastupnik u Hrvatskom saboru, i Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj EP-a za Srbiju.
Vojnić je upoznala paneliste i publiku s problemom govora mržnje spram Hrvata koji je konstantno prisutan u javnom diskursu Srbije i koji se, po njenom mišljenju, koristi kao emocionalni okidač, kako bi se skrenula pažnja s važnih problema.
»Kada bi taj govor mržnje nestao, odnosno sveo se na nivo incidenta, a ne na razinu politiku i prakse, sigurno bismo napredovali. Nije problem sto to pojedinci govore, već to dolazi od najviših predstavnika vlasti što širi potiče strah i netrepeljivost između naša dva naroda. Zbog toga smo imali sastanke s našim europarlamentarcima da se govor mržnje nađe na dnevnom redu Europskog parlamenta i da uđe u izvješće Europske komisije, to je jedini mehanizam da to prestane,« rekla je Vojnić.
U drugom panelu pod nazivom »Od priznanja do pomirenja: ulaganje u manjinske zajednice kao mehanizme integracije i očuvanja kulture / borba protiv govora mržnje i kultura sjećanja« sudjelovala je ravnateljica NIU »Hrvatska riječ«iz Subotice, Karolina Bašić, Aleksandar Milošević, generalni tajnik SNV-a, Jelena Nestorović, voditeljica programa SNV, Katarina Čeliković, donedavno ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Nataša Kandić, osnivačica i dugogodišnja ravnateljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Vesna Teršelič, voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Zlatko Pinter, istraživač i autor knjiga o stradanjima Hrvata u Srbiji tijekom 1990-ih.
Ravnateljica NIU »Hrvatska riječ« Karolina Bašić govorila je o financiranju i radu jedine profesionalne ustanove hrvatske manjine u području informiranja.
»Što se tiče financiranja, mi se financiramo iz AP Vojvodine, ukupno devet nacionalnih manjina dobiva sredstva za svoje časopise i novine, ukupno 4,5 milijuna eura, od čega Hrvatska riječ dobiva 550.000 eura, što nam omogućava da imamo najveći broj uposlenih u ustanovi, dok je za nacionalna vijeća to mnogo manja suma. Srbija na godišnjoj razini opredeli 2,6 milijuna eura na 24 savjeta, što je daleko manje u odnosu na novine. Dakle ono što pomaže HNV-u jesu kapitalni projekti od Vlade Hrvatske i Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske,« navela je Bašić.
Katarina Čeliković predstavila je rad Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata osvrnuvši se na istraživanje kulturne baštine, koje je trajalo jedno desetljeće, predvođeno profesoricom Milanom Černelić. Govoreći o kulturi Hrvata u Vojvodini, Čeliković je posebno istaknula koliko je hrvatska zajednica ponosna na svoje višestoljetno bogatstvo kulturne baštine. Također, naglasila je važnost naklade i očuvanja dijelaktalnih govora.
