Intervju
Koristimo svaki resurs i svaki resor
Mađarska nacionalna manjina najbrojnija je manjina u Srbiji, a njihovo nacionalno-manjinsko vijeće često se ističe kao najorganiziranije. Od 2022. predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća (MNV) je Árpád Fremond, s kojim smo razgovarali o njihovim prioritetima u četiri područja: obrazovanje, informiranje, službena uporaba jezika i kultura radi čijeg ostvarivanja su i osnovana nacionalno-manjinska vijeća.
► Koji su glavni ciljevi MNV-a postavljeni nakon izbora 2022. godine i što je urađeno za dvije godine?
Završili smo strategije za kulturu, obrazovanje i informiranje što nam je i bio glavni cilj i glavni zadatak u ovom mandatu. Imali smo pet javnih rasprava u okolici Zrenjanina, Novom Sadu, Potisju, Subotici i Kanjiži gdje su sve civilne organizacije vezane uz kulturu dobile poziv. Isto tako, svi oni koji rade u obrazovanju imali su priliku reći svoje sugestije. Nakon provođenja javnih rasprava MNV ih je i usvojio. U prvom dijelu mandata to smo uspjeli i ponosni smo na to zato što smatramo da, kako bismo mogli očuvati našu zajednicu, moramo imati strategije. Više stotina naših građana imalo je priliku sudjelovati na javnim tribinama i dosta sugestija uključili smo u strategije. Krajem 2023. godine usvojili smo strategiju za informiranje, a početkom 2024. strategije za obrazovanje i kulturu.
► Što su prioriteti strategije obrazovanja?
Učenički domovi su prioritet u obrazovanju, jer smo vidjeli, kad je u pitanju srednje obrazovanje, da moramo imati naše centre kako bi roditelji znali da je dijete na sigurnom mjestu i bili zadovoljni. Sadašnji kapaciteti nisu dovoljni, i sad ćemo u okviru Gimnazije za talentirane đake Dezső Kosztolányi osnovati još jedan učenički dom kao i u drugoj gimnaziji za talentiranu djecu u Senti, Bólyai. Ove dvije gimnazije osnovane su 2002., a 2003. su počele s radom. Imaju poseban program, veoma su popularne i postoji veliki interes za upis. U Bačkoj Topoli, u sklopu poljoprivredne škole, imali smo također jedan učenički dom a sada u centru Bačke Topole gradimo novi učenički dom s 50 mejsta. Gradi se i u Senti, a želimo još izgraditi učeničke domove u Adi, Bečeju i Kanjiži. Naime, ogroman nam je problem što veliki broj mladih odlazi i oni, koji nakon završetka osnovne škole recimo odlaze za Mađarsku, se ne vraćaju. To smo primijetili posljednjih godina i onda nam je izuzetno važno imati ove naše učeničke domove. Vidimo da to funkcionira i u Mađarskoj i u raznim drugim zemljama u okruženju i na takav način želimo okupiti našu djecu. Poseban prioritet nam je učenje srpskog jezika jer veliki broj djece jednostavno ne želi nastaviti studij ovdje u Srbiji zato što možda ne zna toliko jezik ili se samo boji koristiti ga ili se boji učiti na srpskom jeziku. Imamo poseban program kroz koji im dajemo šansu učiti i pripremati se prije prijemnog, ne samo iz raznih predmeta već i za srpski jezik, kroz koji djeca dobijaju mentora koji im pomaže i u učenju jezika i uopće. Prioritet nam je dakle podrška obrazovanju na mađarskom jeziku, i želimo sačuvati i razrede s pet, šest, sedam učenika. Zato što u nekim dijelovima, na primjer Nove Crnje ili okolici Zrenjanina, jednostavno nema veći broj djece, i moramo imati odjel kako bismo sačuvali i radno mjesto učitelja i nastavnika i djecu. Također organiziramo prijevoz djece iz nekih mjesta gdje ne postoji nastava na mađarskom jeziku u okolici Sombora, Vrbasa, Kule, Pančeva i Novog Sada.
► Uspijevate li formirati odjele s manjim brojem djece?
To uvijek ovisi od Ministarstva i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje. Kao zajednica, imamo državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja i dosta se borimo oko toga. U zakonu postoji granica od petnaest đaka kada se može organizirati nastava na manjinskom jeziku, ali ipak, uz posebnu molbu Nacionalnog vijeća uspijevamo otvoriti odjele.
► U pogledu vrtića što radi MNV?
Imamo Mađarsku predškolsku ustanovu i vežbaonu Vackor u Subotici uz odjel u Nosi i Novom Sadu, a kojeg financira mađarska vlada, za koju postoji veliki interes. Predviđeno je da ćemo financirati i vrtiće prema mogućnostima Nacionalnog vijeća, ali najiskrenije to ovisi i od podrške same mađarske vlade jer mi sami ne bismo to mogli isfinancirati. Ovi vrtići plaćaju se iz proračuna Vlade Mađarske, kao i dom Europa u Novom Sadu kapaciteta oko 400 studenata u kojem studenti samo simbolički plaćaju oko 30 eura mjesečno. I to dobro funkcionira. Dajemo i stipendije studentima koji studiraju u Srbiji, zatim za demonstratore koji im daju podršku posebno i posebno za one koji imaju doktorske ili master studije.
► Dajete li stipendije i studentima koji studiraju u Mađarskoj?
Ne, to je isključeno. Ne dajemo i ne želimo davati, jer ako želimo sačuvati našu zajednicu, onda naša mladež prvenstveno ovdje treba završiti fakutlet i mora znati srpski jezik, kako bi se mogli zapošljavati i kako bi nakon nekih godina oni bili ti koji razgovaraju s Vladom Srbije i Pokrajinskom vladom o svim tim pitanjima. Imamo i poseban program koji funkcionira također kao neka stipendija, a to je nostrifikacija diploma. Svi oni koji završavaju fakultete u inozemstvu, npr. u Mađarskoj, ali i u Hrvatskoj i bilo gdje i žele se vratiti, mi financiramo sve troškove za nostrifikaciju diplome kroz sustav Enic Narik i to izuzetno dobro funkcionira.
► Što su prioriteti u informiranju?
Imamo medijsku kuću Pannon, dnevni list Magyar Szó i tjednik Hét Nap. Prioritet nam je sačuvati informiranje na manjinskom jeziku. Pannon u Subotici financira mađarska Vlada u potpunosti, Magyar Szó i Hét Nap dobijaju i financijsku podršku od države, odnosno Pokrajine. Imamo i naše mjesečne manjinske novine koje izlaze u raznim mjestima i njima dajemo podršku i pazimo i na njih jer nam je važno sačuvati ih.
► Imate dvadeset i šest formiranih ustanova u području kulture, obrazovanja. Kako one funkcioniraju?
Da, uspjeli smo povećati broj ustanova na 26, tako što smo postali osnivači tri osnovne škole u kojima se nastava izvodi isključivo na mađarskom jeziku, a planiramo još povećati jer u općinama Senta i Kanjiža imamo naše istaknute institucije i na tome stalno radimo. Što se tiče kulture, najvažnije su nam nakladnička kuća Forum u Novom Sadu, Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara u Senti koja slavi 20 godina postojanja ove godine. Također dajemo podršku svim organizacijama u kulturi i kulturno-umjetničkim društvima. Neke programe tretiramo kao istaknute i posebno ih financiramo da kroz to sačuvamo kulturu naše zajednice.
► Koliko zadovoljavate vaše potrebe u području kulture kroz mađarske ustanove, organizacije, udruge a koliko kroz državne, pokrajinske i lokalne ustanove?
Koristimo svaki resurs i svaki resor. U kontaktu smo sa svim udrugama koje funkcioniraju na lokalnom nivou i sve te organizacije konkuriraju i na lokalu i na pokrajinskim natječajima. Kao nacionalno vijeće apliciramo na neke državne i pokrajinske natječaje. Sve to koristimo ali, ako gledamo ukupan proračun, onda oko 90 posto sredstava dobijamo od Vlade Mađarske. Kroz ta sredstva možemo obnoviti i neke crkve, domove kulture, radimo i projekte obnova u nekim školama, a postoji i više projekata gdje smo mi kao nacionalno vijeće uz podršku Vlade Mađarske isfinancirali na primjer planove za izgradnju učeničkog doma recimo u Senti, ali izgradnju financira Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje. Slično smo uradili i u nekim osnovnim školama. Ako nije bilo dovoljno sredstava iz republičkog, odnosno pokrajinskog proračuna, onda smo mi kao nacionalno vijeće sudjelovali pa tako recimo dvije učionice obnavlja Pokrajinska vlada, a mi jednu uz podršku mađarske vlade. Takvi projekti postoje, ali mogućnosti nisu takve kao što su bile prije 2022. godine. Mi smo i znali da od 2022. do 2026., u ovom mandatu, ne možemo započeti neke nove projekte, ali smo ipak neke započete projekte završili kao što je Muzej informiranja i izgradnja i obnova vrtića u Magyar Szóu u Novom Sadu, završili smo kazalište u Bezdanu. U potpunosti smo obnovili katoličku crkvu u Žablju zato što je u okolici Žablja ostala samo ta katolička crkva, a to nam je izuzetno bilo važno i zbog Čuruga i događanja 1944. i 1945. Imamo još i druge projekte i u Senti i u nekim drugim mjestima koje smo uspjeli zatvoriti i završiti.
► Zašto je sada manje sredstava?
Manje je sredstava zato što je poslije 2018. mađarska vlada imala više mogućnosti i neke veće projekte započeli smo onda. Sada nema toliko mogućnosti i pokušavamo sve što smo izgradili, sve što smo uspjeli zajednički ostvariti, sačuvati. To nam je sada prioritet i zajednička odluka jer nema prostora da počnemo neke nove projekte. Ali, budući da će izbori u Mađarskoj biti 2026., onda ćemo vidjeti od 2026. do 2030. što ćemo zajednički uraditi i kako ćemo suradnju nastaviti.
► Kada je riječ o financiranju, na posljednjoj sjednici Koordinacije nacionalno-manjinskih vijeća izražen je zajednički stav kako sredstva koja se dobijaju od države za financiranje nacionalnih vijeća nije dovoljan za njihovo funkcioniranje. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog reagiralo je priopćenjem u kojem se navodi kako su sredstva za pojedina vijeća povećana.
Ako gledamo Mađarsko nacionalno vijeće, sredstva nisu povećavana. Čak su umanjena. Na pokrajinskom nivou sada postoji neko povećanje, ali mi smo na toj koordinaciji razgovarali o državnoj podršci. Ako gledamo podršku Ministarstva, onda je to jedna stavka a drugačija je stavka Pokrajinska vlada, jer sama Pokrajina odlučuje hoće li nacionalnim vijećima dati više ili manje sredstava. Kako sad vidimo, Pokrajina je povećala sredstva i kako smo čuli želi i ubuduće ih povećati. Mislim da bi Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tu praksu trebalo uzeti za primjer. Siguran sam da, ne zbog nas koji pripadamo većim nacionalnim vijećima jer mi imamo dovoljno sredstava i dobijamo podršku i od same mađarske vlade, već zbog ostalih vijeća koja nisu u takvoj mogućnosti, sredstva trebaju biti povećana. I lobiramo za to, kako bismo imali veći okvir i zadovoljili i manja nacionalno-manjinska vijeća. Mi, kao veći, trebamo voditi brigu i o manjim nacionalnim vijećima. Na primjer, sada smo iz republičkog proračuna mi dobili više od dva milijuna dinara manje ove godine.
► Zašto?
To je na osnovu bodovanja unutar Ministarstva. Prema zakonu, 30 % proračuna dijeli se paralelno, 35 % se dobija po osnovu broja pripadnika manjine, a nama se znatno smanjio broj pripadnika u odnosu na popis 2011. godine i 35 % dobijamo na osnovu broja institucija kojima smo osnivači. Svake se godine to mijenja, ali ove godine smo mi dobili manje sredstava.
► Koliko MNV ima zaposlenih?
Trenutno, ukupno računajući i predsjednika i potpredsjednika i članove Izvršnog vijeća, imamo 25 zaposlenih. Svi članovi Vijeća, predsjednik i potpredsjednici dobijaju plaću i imamo 18 uposlenih suradnika. Imamo posebne referente za četiri resora koji postoje, koji pomažu rad članova Izvršnog vijeća za kulturu, informiranje, uporabu jezika i obrazovanje. Za obrazovanje imamo više referenata zato što imamo više od 74 ustanove u kojima se nastava odvija i na mađarskom jeziku u Vojvodini i ima dosta posla. Sada, na primjer, organiziramo izlet svih đaka koji idu u 7. razred, što je oko 1.200-1.300 đaka na teritoriju cijele Vojvodine.
► Biste li bez pomoći Vlade Mađarske mogli funkconirati kao danas i imati toliko različitih projekata?
S onim sredstvima koje dobijamo od Republike i Pokrajine mi možemo funkcionirati. Uz to, uvijek su postojali natječaji i u Mađarskoj, npr. Fondacija Bethlen Gábor svima daje podršku i mi kao nacionalno vijeće preko natječaja i od njih dobijamo sredstva koja nakon završetka programa naravno moramo opravdati. Ova fondacija raspisuje natječaj za sve organizacije za kulturu, informiranje i drugo i one također mogu konkurirati za sredstva do 5 milijuna forinti. To je postojalo i prije. Međutim, od 2010. godine od kada je Viktor Orbán postao premijer u Mađarskoj formirano je Državno tajništvo za dijasporu, koje financiraju obrazovanje, kulturu, razne programe i događanja i imaju svoj proračun za to. I ranije smo dobijali podršku od Vlade Mađarske preko raznih fondacija i ministarstava, a sada se to olakšalo. Dakle, mi i bez podrške Vlade Mađarske možemo opstati i trebamo moći opstati jer nacionalna vijeća su formirana ovdje u Srbiji, nevezano za matične države, odnosno politiku matične države. I mogli bismo funkcionirati, ali siguran sam da bismo ostvarili znatno manji broj projekata.
► Ne biste mogli imati ni toliko zaposelnih.
Da, mogli bismo zato što od sredstava iz pokrajinskog i republičkog proračuna financiramo funkcioniranje samog Nacionalnog vijeća. Naravno, sada drugačije možemo organizirati i posao i raditi različite projekte zato što imamo ogromnu podršku matične države.
► Je li program Prosperitate pridonio tome da Mađari ne odlaze iz Srbije, da ostanu ovdje, kako se očekivalo?
To je bio jedan izuzetno uspješan program i ne samo da je bio nego je i danas to. Sada trenutno 88 stručnjaka radi na tome da obnove strategiju vezanu za privredu i razmišlja se o tome da se to nastavi i ubuduće. Koliko znam, ove godine će za start up biti određena sredstva i naravno i za kupovinu kuća. To je bio jedan od najpopularnijih programa ove fondacije, dosta mladih se vratilo zbog tog natječaja. Neki su uspjeli kupiti seosku kuću, neki su se počeli baviti poljoprivredom, neki su ojačali svoje gospodarstvo. Smatram da je izuzetno dobro i da svi oni koji imaju i mađarsko državljanstvo, odnosno oni koji imaju dvojno ili trojno državljanstvo, imaju pravo konkurirati na tim natječajima i smatram da je to i hrvatska zajednica dosta dobro iskoristila jer ima veliki broj onih koji imaju i hrvatsko i srpsko i mađarsko državljanstvo. Smatram to izuzetno značajnim zato što kroz taj program ljudi ipak ostaju ovdje u Srbiji, a znamo da je veliki broj Mađara otišao iz naše zemlje u Njemačku, Austriju ili Mađarsku. Zaokruženi smo shengenskom zonom i dosta veliki broj građana primoran je preseliti se npr. u Mađarsku kako bi radio tamo. Ali ako im na neki način uspijemo olakšati prijelaz granice, da imamo poseban prijelaz na granici kod Horgoša samo za one koji rade u Mađarskoj, onda će oni ipak ostati živjeti ovdje a tamo će raditi. Vidjet ćemo što možemo kao nacionalno vijeće uraditi po tom pitanju, ali nam je to izuzetno važno.
► Tko radi na strategiji za privredu, MNV ili netko drugi?
Ne, MNV ne radi na tome. Nekoliko nas, članovi Vijeća i ja kao predsjednik, smo kao pojedinci članovi grupe koja radi na tome, a radio sam i na prethodnoj strategiji dok sam bio zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije.
► Bili ste dugo zastupnik u Narodnoj skupštini, punih 14 godina. Kako ste se odlučili za političku karijeru još kao mlad čovjek?
Kao mlad čovjek sam još 2000. kao aktivist sudjelovao u promjenama, zatim sam se učlanio u Savez vojvođanskih Mađara. Nakon toga sam završio fakultet i počeo sam raditi u prosvjeti, gdje sam radio tri godine. Bio sam član Mjesne zajednice Pačir, gdje i sada živim. Prvo sam gledao što mogu uraditi za svoju zajednicu, za svoje selo, pa poslije za svoju općinu Bačku Topolu a nakon toga sam dobio priliku postati zastupnik i od 2008. do 2022. sam bio u svim sazivima Narodne skupštine. To iskustvo sada želim iskoristiti kao predsjednik MNV-a. Iako više nisam ni član Mjesne zajednice, jer to zakon ne dozvoljava, ipak sudjelujem i danas u radu svoje zajednice na ovakav način. Ostao sam u SVM-u kao član i nikakvu funkciju nemam, jer po zakonu ne mogu imati ali simpatizer i član mogu biti i to sam i ostao.
► Kada ste bili zastupnik, često ste postavljali pitanja vezana za poljoprivredu i položaj poljoprivrednika? Kako ocjenjujete njihov položaj danas?
Završio sam Srednju poljoprivrednu školu u Bačkoj Topoli i neke probleme u poljoprivredi sam kao narodni zastupnik uspio i riješiti, npr. registraciju priključnih strojeva. Dosta sam radio na rješavanju problema oko mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednih proizvođača. Na žalost, to još uvijek nismo uspjeli izgurati i do danas ne postoji rješenje za one koji imaju dugove prema državi kao mali poljoprivredni proizvođači s malim posjedima. Dosta smo zakona uspjeli usvojiti kojima smo prenijeli iz Mađarske rješenja vezano za zaštitu i očuvanje poljoprivrednog zemljišta, da stranci ne mogu npr. kupovati poljoprivredno zemljište, zatim zakon o sezonskim radnicima i drugo. I danas pratim situaciju i smatram da vremenski uvjeti, ova ogromna suša koja je bila i prošle godine, čak i na početku ove godine, kao i prethodnih godina stvara najveći problem našim poljoprivrednim proizvođačima. Nemamo izgrađen sustav za zalijevanje, nemamo dovoljan broj šuma, imat ćemo velike probleme sljedećih deset, dvadeset, trideset godina i to najviše s vodom. Zbog toga će našim poljoprovrednicima biti izuzetno teško i smatram kako bi bilo dobro da poljoprivrednici mogu osigurati svoje usjeve vezano za sušu jer do sada ta mogućnost nije postojala. Odnosno, Vlada Srbije je npr. rekla da mi prošle godine nismo imali elementarnu nepogodu a sve zemlje u okruženju su proglasile elementarnu nepogodu. Smatram da je to veliki problem i da država mora voditi računa o poljoprivredi i poljoprivrednicima.
► Svi vijećnici u MNT-u su sada s jedne liste SVM-a Mađarska sloga. Ima li nezadovoljstva među udrugama i organizacijama koje ne podržavaju aktualno vodstvo i listu, na primjer oko financiranja ili preporuka od strane MNV-a koje utječu na to hoće li neka udruga dobiti sredstva?
Naravno, i unutar naše zajednice postoji podijeljenost, nisu svi zadovoljni i ne podržavaju svi rad MNV-a, smatraju kako bi trebalo još više uraditi za našu zajednicu. Neki smatraju da trebamo voditi skroz drugačiju politiku, da čak ne trebamo imati suradnju s matičnom državom na primjer. To uvijek postoji, ali smatram da su svi koji su željeli sudjelovati na izborima za Vijeće mogli to uraditi jer je potrebno 1.000 potpisa za sastavljanje i podnošenje liste. Mi, bez obzira na to tko što kaže, ipak vodimo dijalog sa svima i pokušavamo riješiti probleme. Bez obzira na to tko nam se obraća, mi im pokušavamo pomoći i trudimo se imati dijalog sa svima. Imamo suradnju i sa svim direktorima škola, ne gledamo tko je iz koje stranke, jer nam je najvažnije samo da se organizira nastava na mađarskom jeziku.
