Kolumne
ZG
Kombinacija ova dva slova, napose kada je riječ o registracijskim oznakama, već odavno s ove strane Dunava kod jednog dijela ljudi budi negativne osjećaje koji, u ovisnosti o prilikama, znaju prerasti i u konkretna djela, također negativna. Toliko negativna koliko i s druge strane Dunava izaziva kombinacija slova BG na automobilima ovdašnjih vozača (sjetimo se samo Europskog prvenstva u rukometu 2012. i epizode u Novome Sadu kada su zbog tih registracijskih oznaka na vozilima stradali njihovi vlasnici ili pak bušenja guma i oštećivanja automobila ovdašnjih turista u Dalmaciji).
Ukoliko zbor građana ubuduće dobije kraticu – poput MZ za mjesnu zajednicu, SO za skupštinu općine i slično – ZG će kod dijela ovdašnje javnosti (uglavnom vjernika Božanskog i njegove sekte) dobiti dodatnu dozu otvorenog animoziteta, kakvog već sada imamo priliku čuti iz usta nositelja vlasti u tehičkom mandatu (Bratislav Gašić u Kruševcu, primjerice), ali i od samog Nesmjenjivog. Kako im do sada nije pala na pamet ova kratica, ili ju namjerno prešutkuju, zbor građana sve češće pokušavaju izjednačiti s profašističkim pokretom Zbor Dimitrija Ljotića, čiji su članovi bili aktivni sudionici masakra u Kragujevcu i drugim gradovima Srbije tijekom Drugog svjetskog rata, pri tomu svjesno ne spominjući da pojam zbora građana postoji i u aktualnom Zakonu o lokalnoj samoupravi (čl. 67. i 69.) i u statutima gradova i općina.
Tako je, primjerice, pojam zbora građana (u daljem tekstu ZG) definiran i u Statutu Grada Subotice od članka 76. do 80., gdje se precizno navodi tko ga i pod kojim uvjetima može sazvati. Začepimo li malo uši kako bismo utišali kakofoniju vlasti o ljotićevcima, fašističko-boljševičkim hordama, anarhistima i drugim oblicima antisrpskih rušitelja države, sjetit ćemo se da je ZG u Subotici već odavno živ, ne samo u gradskom Statutu nego i u praksi. Tako je već spomenuti Bratislav Gašić, kao ministar policije, u srpnju 2023. na ZG u MZ Makova sedmica umirivao građane zbog učestale pucnjave u obračunima razbojničkih migrantskih grupa u obližnjoj šumi. ZG je, da se prisjetimo, održan i u MZ Prozivka u veljači 2016. zbog (visokih) računa za grijanje, baš kao što je iste godine u istom mjesecu bio slučaj i u MZ Bajnat zbog komunalnih problema različitih vrsta i na kom su zbog toga bili prisutni i različiti predstavnici različitih javnih (komunalnih) poduzeća. ZG je u našoj bližoj prošlosti održavan i u drugim MZ, ali s obzirom na prostor nema mjesta za spominjanje straha stanovnika Verušića zbog planova izgradnje Regionalnog deponija pod prozorima njihovih salaša ili pak ogorčenosti Tavankućana zbog eksploatacije pijeska na Čikeriji.
Zašto onda ZG sada toliko iritira nositelje vlasti? Ako ćemo pravo, ni ranije se oni nisu utrkivali da se suoče s razjarenim građanima nego su, kada su god to mogli, viši dužnosnici slali one na nižim položajima da guraju ruku u vatru i kasnije im prepričavaju što su čuli i doživjeli. Jer, ZG je, kako mu i kratica implicira, nešto negativno i služi kao posljednja faza neposrednog, a demokratskog, suočavanja vlasti i građana na suprotstavljenim stranama. Ako je izoliran, ZG je još i »light« (božepomozi) varijanta nezadovoljstva građana koja se obično gasi prisustvom i »razumijevanjem« predstavnika vlasti uz malo slatkih riječi i obećanja prethodno provučenih kroz medenu uzicu. Ali, ovi ZG-ovi koji se tek najavljuju diljem države, pa tako i našega grada, govore o nečemu posve drugom.
Nedjeljno potpisivanje građana kod Hipodroma koji žele ZG i u svojoj MZ govore prije svega o općem nezadovoljstvu, za sada nedefiniranom, jer je predbilježba za prisustvom u njemu još u tijeku. A osim nezadovoljstva, želja da ZG dođe i u njihovu MZ govori i o tome koliko su opali povjerenje i autoritet u »osnovne ćelije vlasti« (samim tim i u samu vlast) za koje su u slučaju Subotice već odavno, možda i čitavih dvije godine unazad, trebali biti raspisani izbori. A nisu.
I tko zna što nam budući ZG u 37 subotičkih MZ može donijeti! Već i sama pomisao na brda komunalnih problema u gradu i oko njega diže kosu na glavi (tko ju ima) nadležnima u lokalnoj samoupravi. Kako je, međutim, poznata istinitost izreke o sto ljudi i isto toliko ćudi, tko može garantirati da ZG neće lokalnoj samoupravi ispostaviti zahtjeve u vidu sjednice na kojoj će biti formirana anketna komisija koja će se baviti zakonitošću gradnje u zaštićenoj ili nezaštićenoj jezgri grada, a ona druga ispitivanjem porijekla imovine čelnih ljudi grada i njihove svite. A može li itko garantirati da neki ZG neće inicirati i promjenu Statuta da se izbor za gradonačelnika ubuduće odvija kao i ranije – na neposrednim izborima?
Z. R.
