Tema
Pomoć ili prosvjedi
Poljoprivrednici iz deset udruženja Vojvodine i središnje Srbije odlučili su od države zatražiti jednokratnu pomoć od 300 eura po hektaru za proljetne usjeve i nasade voća registrirane u sustavu e-agrara, a ako im se ne odobri, u kolovozu najavljuju prosvjede. Potpredsjednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Dejan Ivanišević rekao je za Danas kako je to jedan od zaključaka sastanka koji je održan u Stajićevu u Banatu. Ivanišević je rekao kako očekuju da će država do 1. kolovoza donijeti uredbu o isplati ove pomoći te objaviti javni poziv za registraciju površina pod jarim usjevima, kukuruzom, sojom, suncokretom, šećernom repom i drugim kulturama, kao i svim vrstama voća. Također, zahtijevaju da se sve zaostale subvencije i premije za ovu godinu isplate do 1. kolovoza. Jedan od zaključaka sastanka jest da se od 1. siječnja 2026. godine cijena dizelskog goriva oslobodi cijelog iznosa akcize i tako poljoprivrednim proizvođačima prodaje na benzinskim postajama. Oni sada plaćaju puni iznos akcize, od koje 50 dinara po litri, prema sporazumu s Ministarstvom poljoprivrede, trebaju dobiti od države u roku od 14 dana, ali na povrat se, kažu, čeka tri do četiri puta dulje. Poljoprivrednici također očekuju od države osiguravanje kredita s jedan posto kamate kako bi refinancirali prethodno uzete kredite u bankama koje ne mogu vratiti zbog sušom uništenih prinosa usjeva i voća.
Predsjednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Goran Filipović rekao je za Danas da je državna pomoć koju traže minimalna, samo bi pokrila dio gubitaka.
»Mraz je uništio voće, a katastrofalna suša, ne samo urod kukuruza i ostalih poljoprivrednih kultura, već neće biti ni kabaste hrane za pripremu silaže, a ni sijena za goveda i ovce«, rekao je Filipović.
Dodao je da će zbog nedostatka hrane stočari biti prisiljeni prodati svoju stoku, strojeve ili zemlju.
»Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja, čak i kada ima strategiju razvoja poljoprivrede, ne provodi je. Za takve situacije država bi trebala imati neki fond kako bi pomogla opstanak poljoprivrednika«, rekao je Filipović.
Ukazao je kako su poljoprivrednici ogorčeni i ako ih država ne podrži, ništa ih neće spriječiti da izađu na ceste kako bi pokušali spasiti barem dio proizvodnje. Zahtjeve su, osim Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, potpisali Savez udruženja poljoprivrednika Banata, Udruženje proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja, udruženje Novoseljanski paori, Udruženje Dolovački paori, Udruženje poljoprivrednika Srbobran, Udruženje Banatska crnica i Udruženje voćara Srema. Subotička udruženja poljoprivrednika nisu podržala ove zahtjeve.
Računica od preko 500 milijuna eura
Kako piše portal danas.rs, na temelju dostupnih podataka u službenim dokumentima državnih institucija, pokušali su doći do okvirnog izračuna koliko bi novca država morala izdvojiti za ovu pomoć poljoprivrednicima. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), ukupno je 1.461.059 hektara zasijano jarom pšenicom, kukuruzom, sojom, suncokretom i šećernom repom. Ako se ta površina pomnoži s 300 eura, to iznosi 438.317.700 eura samo za te kulture. Podaci o ukupnim zasadima voća za ovu godinu nisu dostupni, pa nije moguće izračunati koliko bi novca trebalo izdvojiti za te kulture. Međutim, ako se uzmu podaci iz brošure RZS-a nakon Popisa poljoprivrede 2023. godine, tada je ukupna površina pod nasadima voća na području cijele Srbije iznosila oko 214.330 hektara. Tu brojku ponovno pomnožiti s 300 eura, dobije se 64.299.000 eura. Na kraju, za ovu jednokratnu pomoć bilo bi potrebno ukupno izdvojiti više od 500 milijuna eura. Uzimajući u obzir ovogodišnji proračun namijenjen poljoprivredi koji iznosi 149,5 milijardi dinara, odnosno oko 1,28 milijardi eura, to znači da bi za ovu isplatu trebalo izdvojiti oko 40 posto ovogodišnjeg proračuna, odnosno više od trećine.
Stavovi poljoprivrednika i stručnjaka
Vojislav Malbaški iz Saveza udruženja poljoprivrednika Banata za Danas navodi da su lako došli do brojke od 300 eura.
»Šteta od suše je izuzetno velika i taj novac bi samo ublažio veliki dio gubitaka koje ćemo imati s ovom proizvodnom godinom, ne bi mogao ni u potpunosti nadoknaditi gubitke«, ističe on. Malbaški podsjeća da nije samo ova godina, već i nekoliko prethodnih koje su bile sušne. »Kamata na kamatu, kredit na kredit, a sada smo u situaciji da ne možemo ni otplatiti dug. Zemlje u okruženju, od kojih imamo informacije, prošle su godine dobile sredstva od države uz subvencije koje redovito primaju, za sušne godine i prirodne katastrofe«, kaže Malbaški.
Zato je, kako kaže, 300 eura minimalna brojka.
»U prethodnim lošim godinama zaduživali smo se za pokretanje nove proizvodnje, iz godine u godinu su loši, a krediti i dalje postoje, nitko ih ne oprašta. Sada moramo vraćati te dugove. Ova godina je čavao u lijes ako ne bude reakcije države da pomogne poljoprivrednicima«, rekao je Malbaški.
Iako poljoprivrednici nisu poslali službeni dopis Ministarstvu, smatra da je sasvim dovoljno to što su javno obaviješteni.
»Bilo bi dobro da dobijemo neku vrstu njihove reakcije. Ako ne, moramo izaći na ceste. Moramo se boriti, jer nema izlaza, godina je katastrofa«, upozorava Malbaški.
Dodaje da način na koji će država provjeravati štetu i isplaćivati novac nije na poljoprivrednicima, već da oni odluče kako će to provesti.
»Ako će slati ljude na teren da provjere, neka pošalju, neka se uvjere i neka riješe problem koji je evidentan«, zaključio je Malbaški.
Poljoprivredni ekonomski analitičar Žarko Galetin ističe za Danas da podržava poljoprivrednike, ali da su trebali drugačije postupiti.
»Posljednje četiri godine imaju problem s prinosima zbog klime, zbog suša. Poljoprivrednici su zaista u velikim problemima, bez obzira na to što im je na raspolaganju najveći poljoprivredni proračun koji su do sada imali. Međutim, ovaj zahtjev za povećanje subvencije za još 300 eura po hektaru čini se paušalnim«, objašnjava on.
Galetin podsjeća da već postoji zakon koji regulira naknadu štete u slučaju elementarne nepogode i da je postupak poznat.
»Prvo se proglasi elementarna nepogoda, zatim općine stvaraju te stožere koji procjenjuju štetu i tako dalje. Postoji zakonski propis koji to regulira. To se čini previše proizvoljno. Netko će dobiti 300 eura po hektaru, ali ga je samo malo ‘ostrugao’ led ili vjetar i neće imati nikakvu štetu, a s druge strane, oni kojima je sve uništeno također će dobiti 300 eura«, ističe Galetin.
»To su ad hoc mjere, a ne sistemska mjera koja rješava problem, već samo ‘začepljuje rupu’. Problemima treba pristupiti sustavno. To nas sada čeka svake godine, to je postalo normalno. Ne bi nas više trebale iznenađivati suše, to više nisu ekstremi, to je ovdje normalnost. Treba donijeti dokument koji sustavno rješava ovaj problem«, zaključuje Galetin.
I. U.
