Arhiv tekstova

Vijesti

Iz pa­sto­ral­nog ka­len­da­ra
Na Sveti Petak 9. travnja na Kalvariji u Subotici održat će se križni put u 9 sati na mađarskom jeziku, a u 10 sati na hrvatskom jeziku, dok je na Uskrsni ponedjeljak 12. travnja u 16 sati prijenos milosnog lika na Bunarić i sveta misa.

Dram­ska sek­ci­ja u Ba~kom Bre­gu po~ela s ra­dom
Ovih je dana počela s radom dramska sekcija Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brega. Predsjedništvo i članovi društva prošle su godine odlučili osnovati nove sekcije, među ostalim i dramsku, a nedavno se ova ideja i realizirala. Glumci amateri rade na kazališnom komadu u jednom činu na dijalektu Šokaca iz Bačkog Brega »Dida Tomin jid« Ante Jakšića, književnika rodom iz Bačkog Brega. Kazališni komad bit će promoviran na književnoj večeri posvećenoj Anti Jakšiću. Dramska sekcija još uvijek poziva sve zainteresirane osobe bilo kojeg uzrasta koji se žele amaterski baviti glumom da se prijave u prostorijama društva.

Us­pje­si dječjeg zbo­ra iz Le­meša
Pod pokroviteljstvom HKUD »Stipan Knezi Šimeta« u Lemešu od 2000. godine djeluje i dječji zbor pod ravnateljstvom Marite Topić profesora muzike. Neveliki zbor po broju članova, dvadesetak raspjevanih glasova, velik je po imenu koje nosi »Silvester Hajnal« i po postignutim rezultatima: I mjesto na republičkom takmičenju u Vršcu 2002. godine i brončana diploma na međunarodnom takmičenju zborova održanom u Budimpešti 2003. godine u kategoriji dječjih zborova. Nedavno je adresu zbora stigao poziv organizacije Musica Mundi i Fondacije Interkultur iz Bremenna u Njemačkoj, gdje će se u periodu od 8. do 18. srpnja održati Međunarodno takmičenje zborova u dvadeset i sedam kategorija na kojemu bi uz oko četiri stotine zborova iz cijelog svijeta trebali nastupiti i lemeški mališani s obradama starih bunjevačkih pjesama.
Pre­da­va­nje dr. Po­zai}a u HKC
»Bu­nje­vačko ko­lo«
U organizaciji Hrvatskog akademskog društva u HKC »Bunjevačko kolo« 16. travnja s početkom u 19 sati dr. Valentin Pozaić održat će predavanje »Moralni aspekti kloniranja«. Dr. Valentin Pozaić rođen je 1945. godine u Selnici kod Marije Bistrice. Gimnaziju polazi u sjemeništu u Zagrebu, te poslije mature ulazi u Družbu Isusovu. Filozofiju i teologiju studira na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Godine 1973., zaređen je za svećenika. Studij nastavlja na Papinskom sveučilištu »Gregoriana« u Rimu, gdje postiže magisterij iz moralne teologije. Na »Gregoriani« godine 1984., brani disertaciju »Eutanazija u crkvenoj nauci i suvremenoj teološko-moralnoj raspravi«. Dr. Valentin Pozaić profesor je moralne teologije na Teološkom studiju Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, a profesor gost za pitanja bioetike na Papinskom sveučilištu »Gregoriana« u Rimu.

Re­mek-dje­la hr­vat­ske re­ne­san­se u Fran­cu­skoj
U dvoranama kraljevskoga dvorca Ecouen kraj Pariza od 7. travnja do 12. srpnja otvorena je izložba »Renesansa u Hrvatskoj«. Svjetska publika upoznat će renesansno kiparstvo, slikarstvo, minijaturu, crtež i medalje cijeloga niza hrvatskih umjetnika koji su stvarali ne samo u Dalmaciji ili kontinentalnom dijelu države, nego i diljem Europe, često pod stranim imenima. Izložba neće biti analitički pregled stvaralaštva, nego odabir vrhunskih djela primjerice Francesca Laurane, Ivana Duknovića, Julija Klovića, Andrije Medulića, Jurja Ćulinovića. Nadareni umjetnici svoju su majstorsku umješnost stavljali u službu talijanskih, francuskih i drugih mecena. Zvali su ih Schiavone, sinonimom za Dalmatince koji su odlazili na školovanje u inozemstvo. Njihova djela sad se čuvaju i u talijanskim i francuskim zbirkama. Posjetitelji izložbe će se posredstvom fotografija i kataloga upoznati i s graditeljskim remek-djelom nastalim prije pet stotina godina, kojemu su se možda divili kao turisti ili će to tek poželjeti kada ugledaju prizor glavnog trga istarskog gradića Sv. Vincent ili Savičenta kako ga Istrani zovu. Pored izloženih djela hrvatskih majstora, fotografijama će biti predstavljeni sljedeći spomenici arhitekture: Šibenska katedrala (na slici), kapela Ursini Trogir, dubrovački Knežev dvor i palača Sponza, palača Tome Stijepovića, ljetnikovac Gundulić u Gružu, ljetnikovac na Šipanu, Gradska loža Šibenik, mala palača Arneri i zvonik katedrale u Korčuli, dubrovačke zidine, Porta Terra Ferme u Zadru, tvrđava Nehaj u Senju, utvrde Zagrebačke katedrale, Veliki Tabor, te spomenuta jedinstvena urbana cjelina trga u istarskom Sv. Vincentu.