Arhiv tekstova

S dubokom vjerom da je kultura jedno od najjačih uporišta narodu u čuvanju vlastitog identiteta, u Zagrebu je prije 105 godina osnovana Družba »Braća hrvatskog zmaja«, čiji je smisao postojanja, cilj rada i načelo djelovanja duhovna dimenzija, koju možemo identificirati domoljubnom, rodoljubnom i kulturalnom misijom na principima i temeljima kršćanske etike i svjetonazora. 

Družba je osnovana 16. studenoga 1905. pod prvotnim nazivom »Družba braće zmaja ognjenoga«, da bi1907. prihvatila današnje ime Družba »Braća hrvatskoga zmaja«, a kroz cijelu svoju prošlost odlučno je (»zmajevito!«) i postojano radila na kulturnom planu, čuvala dušu, jezik i kulturu hrvatskog, malobrojnog, ali ni u kojem slučaju malog naroda, uz geslo Pro aris et focis Deo propitio.

 

Najpoznatije manifestacije

 

Na ime »zmaj« odlučili su se zahvaljujući tradiciji hrvatskog  naroda koji je poznavao dobre i zle zmajeve. Dobre je opjevao hvalospjevima, te nije čudo da su hrvatski junaci sebi rado davali ime »zmaj« i  tim imenom željeli pokazati svoju jakost, snagu, energiju i neustrašivost.  I namjera Družbe »Braća hrvatskog zmaja« bila je pod tim imenom postati tako »zmajevita« da svojim svjetlom sjaji hrvatskom rodu i narodu.

Najpoznatije njene manifestacije su obilježavanje 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva, 1300. obljetnice veze Hrvata sa Svetom Stolicom, prijenos posmrtnih ostataka znamenitih osoba hrvatske prošlosti u Zagreb, a posebno za kult zrinsko-frankopanski u družbi čuvan i jačan za vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije. Kult zrinsko-frankopanski nije u svojoj biti nikad ni bio posvećen samo Petru Zrinskom i Franji K. Frankopanu, već vječno živoj hrvatskoj državotvornoj ideji – težnji za nacionalno slobodom, državnom nezavisnošću i suverenošću, koje je tek, s puno prava, u njima pronašla idealne osobe da bi se u njima personificirala. Ukazujući neprestano na njih, njihovu sudbinu, borbu, tragičnu smrt i odnos stranih vladara prema Hrvatskoj, družba je, u stvari, neprestano podsjećala generacije i generacije Hrvata na samu državotvornu ideju.

Osim toga, sudjelovala je u osnivanju, organiziranju i radu važnih i značajnih javnih gradskih, pa i državnih institucija. Primjerice, u tadašnjem Zagrebu sudjelovala je u osnivanju tri kapitalna kulturna objekta: Knjižnice slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba (danas Gradska knjižnica); Muzeja slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba (danas Muzej grada Zagreba) te Arhiva slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba (danas Državni arhiv). Valja još spomenuti da je družba 1909. godine samoinicijativno osnovala i Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć). 

 

Jedan od 1300

 

No, iako se družba i nije mnogo zanimala za politiku, ona se i te kako bavila njome. U 105 godina povijesti postojala je tek 61 godinu, dok je 44 godine bila zabranjena i raspuštena.

Naime, odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske od 4. ožujka 1946. godine družba je zabranjena i raspuštena, a sva pokretna i nepokretna imovina konfiscirana te je sljedeće 44. godine prolazila kroz period u kojem joj je tadašnja vlast oduzela pravo na kontinuirani rad i život. S obzirom na činjenicu da je kroz cijelu svoju povijest na određeni način dijelila sudbinu hrvatskog naroda, u osvit stvaranja samostalne i neovisne Republike Hrvatske družba je ponovno uskrsla, obnovljena je 23. lipnja 1990. godine. 

No, iako je družba zamišljena kao kulturno društvo, bez ikakve želje za aktualnim političkim angažmanom i političkim nadmetanjem, u prošlosti je bila suočena s događajima od kojih se nestaje, no, nestala ipak nije. Premda je formalno gledajući sva okrenuta prošlosti, to je samo privid, jer je u biti svim svojim djelovanjem okrenuta i svojem vremenu i svojem hrvatskom narodu. Nikako ne valja zaboraviti da je najveći dio vremena postojala i radila u stranim, nametnutim državnim tvorevinama, pa stoga iznoseći primjere velikih djela i velikih osoba iz naše prošlosti želi naglasiti kako je hrvatski narod kroz cijelu svoju povijest, usprkos svim teškoćama, stradanjima i okupacijama rađao mnoge velikane duha i uma baš zbog toga što je čvrsto srastao sa svojim korijenima. 

Jedan od tih velikana duha i uma je i naš akademik dr. Ante Sekulić, kojem je 23. lipnja ove godine u Hrvatskom glazbenom zavodu na svečanoj akademiji u povodu 20. godišnjice obnove i 105. godišnjice osnutka ukazana posebna čast primanjem u punopravno članstvo Družbe »Braća hrvatskog zmaja«. 

Tim činom postao je jedan od 1300 članova koji su u proteklih 105 godina svoj život posvetili hrvatskom narodu, kao što su: Emilio Laszowsky (Prazmaj Brloški i Ozaljski), Velimir Deželić (Prazmaj Klokočki), Antun Bauer (Prazmaj Vučedolski), Đuro Deželić (Zmaj Klokočki V.), Juraj Kolarić (Zmaj Hrašćanski od sv. Jurja u Trnju), Matija Salaj (Zmaj Starovukovarski), msgr. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski (Zmaj sv. Krševana), Vladimir Šeks (Zmaj Dravski), Božo Biškupić (Zmaj od Male Mlake), Ivan pl. Zajc (Zmaj Podtrsatski) i mnogi drugi. 

Akademiku dr. Sekuliću na primanju u članstvo družbe čestitala je i Srijemica Ljubica Kolarić Dumić, autorica stihova skladbe »Hrvatskoj majci« koju je uglazbio Ljubo Kuntarić (Zmaj od Svetog Roka), a izveo na svečanoj akademiji Muški vokalni ansambl »Petrinjski slavuji« pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivellia (Zmaj Brački II.).  

Zlatko Žužić