Arhiv tekstova

Učenje materinskog jezika je dio odrastanja djece

Trenutačno se u podunavskom mjestu Bački Monoštor priprema te aktivno realizira niz velikih projekata koji se tiču poboljšanja u domeni kulture, duhovnosti i obrazovanja, jednih od najvažnijih uvjeta za sveukupan život i razvoj kako mještana tako i samog mjesta.
    Prilikom posjeta razgovarali smo s odgovornim javnim djelatnicima, a s ciljem što boljeg uvida u aktualno stanje i sve mogućne reperkusije ovih projekata na pripadnike, u Monoštoru najbrojnije, hrvatske zajednice.
DOM KULTURE: Jedan od postojećih projekata revitalizacije života u selu je i obnavljanje prostorija Doma kulture koje se ovih dana završava, gdje su, uz glavnog donatora fondaciju USAID, u osiguravanju sredstava sudjelovali i Mjesna zajednica, Općina Sombor, firme »Terratrade Brodoremont« i »Vojvodinašume« te Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu. U ovom Domu, uz brojne druge udruge, odvija se i rad Kulturno-umjetničkog društva Hrvata »Bodrog« koje za cilj ima njegovanje šokačkih običaja i kulture.
    »U posljednje dvije godine proračunom SO Sombor predviđena su sredstva za kulturu. KUDH ‘Bodrog’ natječajem dobiva sredstva, jer je po aktivnostima uz KUD ‘Ravangrad’ i HKUD ‘Vladimir Nazor’ iz Sombora ovo Društvo najjače«, kaže tajnik MZ Bački Monoštor Zoran Müller.
IZGRADNJA DRUGOG DIJELA ŠKOLE: Najznačajnija stvar, na kojoj Mjesna zajednica u suradnji s Osnovnom školom, a uz podršku lokalne samouprave, radi, jest izgradnja drugog dijela Osnovne škole »22. oktobar«. »Trenutačno se nastava nižih razreda osnovne škole vodi u dijelu škole zabranjenom za rad od strane sanitarno-građevinske inspekcije. Ovaj slučaj je već stigao do Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu, koje je dalo svoju podršku, a konkretna realizacija se tek očekuje. Inače, odgovor Tajništva je bio, da ono ne može vršiti izgradnju već samo rekonstrukciju objekata, ali i to smo u razgovorima uspjeli nadvladati. Očekuje se da će taj protokol biti potpisan uskoro uz nazočnost predsjednika Izvršnog vijeća Vojvodine Bojana Pajtića«, kazao je Müller uz obrazloženje, da kompletna investicija za izgradnju škole iznosi oko 22 milijuna dinara, a trenutačna sredstva koja posjeduju iznose 7 milijuna osiguranih od strane lokalne samouprave. »Na školskom odboru dan je prijedlog odbora za izgradnju i komisije za raspisivanje tendera, a očekuje nas prijam kod somborskog gradonačelnika gdje ćemo točno definirati rokove«, istaknuo je Müller.
AKTUALNO STANJE U ŠKOLI: U osnovnoj školi trenutačno imamo 398 učenika, u svakom razredu rade po dva odjela tako da ih ukupno ima 16, od kojih u jednoj smjeni rade odjeli viših razreda, dok niži razredi nastavu pohađaju u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni«, objasnio je pomoćnik direktora i profesor tjelesnog odgoja u ovoj školi Stipan Šimunov. »Uvjeti su loši, škola radi punim kapacitetom, a samo 30 posto njenog prostora je u adekvatnom stanju. Svjesno se krši zakon koji nam zabranjuje rad u određenim dijelovima škole. Nastava se mora odvijati i zato je toliko snažna naša višegodišnja inicijativa za izgradnju novih učionica. Učionice su u lošem stanju, ima plijesni i vlage, vrata učionice se otvaraju izravno na dvorište što je zimi veliki problem jer se pritom gubi velika energija«, pisao je Šimunov, ističući kako u školi postoji i problem sanitarnog čvora.  »Mislim da je ovo jedina škola, ne u Zapadnobačkom okrugu, već i u cijeloj SiCG koja još uvijek ima poljske toalete«, kaže Šimunov. »Ipak, imamo izuzetnu dvoranu za tjelesni odgoj, koja je kvalitetna i očuvana i nalazi se u sklopu nove škole. Novim projektom se planira da i predškolska ustanova ‘Vera Gucunja’ bude u novoj školi«, zaključuje Šimunov.
HRVATSKI JEZIK S ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE: »S radom smo krenuli prije tri godine kada su ostvarene zakonske osnove, mada smo godinu dana ranije, početkom 2002. već imali neke aktivnosti koje su bile nalik na ovaj predmet. Sada postoje kombinirani odjeli prva tri razreda koji slušaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, plus učenici četvrtog razreda koji su jedno polugodište ranije počeli izučavati ovaj predmet. Možda je malo dva sata tjedno, jer čitavu nastavu slušaju na srpskom jeziku, ali ipak je važno da radimo«, kazala je učiteljica Elena Forgić, koja već 35 godina, svoj cijeli radni vijek, predaje u ovoj školi i koja ističe kako nikada ne bi ovaj poziv mijenjala. Ona je, kako kaže, i sama bila učiteljica nekim nastavnicima s kojima danas radi u kolektivu.
    Govoreći o brojnosti djece, koja slušaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ona je istaknula zadovoljstvo činjenicom da djeca rado i redovito pohađaju ovaj izborni predmet. »Skupina djece, koja je prije tri godine počela s izučavanjem ovog predmeta, broji 22-oje djece i jako ih je malo prestalo dolaziti, što je dokaz da su i djeca i roditelji motivirani glede pohađanja nastave. U drugom razredu imamo 17 učenika koji redovito dolaze, a imamo 22-oje upisanih. Prvi razred ima 18 učenika i svi redovito dolaze. Na hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture ide otprilike polovica učenika od ukupnog broja djece u oba odjela prvog, drugog i trećeg razreda«, kaže Forgić. Ona smatra da je teško zadržati djecu na ovim satovima jer ne postoji udžbenik za ovaj predmet, koji bi joj, kako kaže, umnogome olakšao rad. »Posebice u trećem razredu mi je neophodan udžbenik, dok je s mlađima bez njega ipak lakše raditi. Mlađoj djeci je teže održati pažnju pa ponekad izađemo van da radimo kroz igru. Ali i pokraj problema s udžbenicima, ipak se uspijevamo snaći. Od učiteljice Dobrile Puljić dobila sam nekoliko priručnika i udžbenika koji mi koriste u radu«, napominje Forgić. Što se tiče nastave hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u višim razredima škole, Forgićeva je objasnila, kako se nije išlo na tu opciju, već se smatralo da je najbolje započeti s ozbiljnim radom od prvog razreda, te zbog toga učenici viših razreda ne slušaju ovaj predmet.
AKTIVNOSTI DJECE: »Djeca su prošle godine sudjelovala na promociji ‘Školske knjige’ u Subotici, na ‘Hrckovom maskenbalu’, a također i na Pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku na kojoj su neka od njih osvojila nagradu te zajedno s ostalim nagrađenima išla na jednodnevni izlet u Osijek. Nedavno smo išli i u Kopački rit i posjet gradu Osijeku, što je bio veliki događaj ne samo za djecu nego i za njhove roditelje«, kazala je Forgić.
    Opisujući nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, ona je istaknula kako nastoji ponajviše se baviti samim jezikom, ali se obrađuju i nastavni sadržaji vezani za zemljopis i povijest. »Nastojimo i obrađivati teme koje se tiču vjerskih te povijesnih blagdana, pričamo o tome, objašnjavamo što ti blagdani predstavljaju. Čak i stvari lokalnog karaktera. Pošto je ovdje nekada bilo 95 posto hrvatskog stanovništva, djeca od svojih baka i djedova na nastavu donose neke priče iz prošlosti. Jako puno njih ima i rodbinu preko u Hrvatskoj. Važno je ostvariti taj kontinuitet i zato je važno da djeca uče hrvatski jezik«, objasnila je Forgić. »Djeca lako usvajaju riječi hrvatskog standardnog jezika. Na satovima dopuštam djeci i da se ‘opuste’ te onda oni malo prelaze i na ikavicu, koju najčešće u većini slučajeva prakticiraju kod kuće. Roditelji nisu bili u početku toliko upućeni u ovaj proces, tek kad su uvideli da im dijete uči još jedan jezik, da su naučili latinicu prije drugih, počeli su se više interesirati. Roditelji su zadovoljni, hrvatski jezik je postao dio učenja i odrastanja njihove djece, a u obitelji je to sada postala obveza više koja se poštuje i cijeni«, kazala je ova učiteljica, naglašavajući da na satove dolaze i djeca iz mješovitih brakova.
PROBLEM KADRA: Nepostojanje odjela na hrvatskom nastavnom jeziku Stipan Šimunov je obrazložio sljedećim razlozima: »Cilj je da nastava na hrvatskom jeziku zaživi u našoj školi, ali, kada se dotakne ta problematika, roditelji se pitaju što dalje. Bojimo se i roditelji i mi nastavnici, a brigu izazivaju pitanja stručnosti kadra i daljnje školovanje. Tko će predavati, jer mi kadra za sada nemamo?« istaknuo je Šimunov koji smatra da je neophodno organizirati doedukacije prosvjetnih radnika od strane Republike Hrvatske. »To je glavno pitanje. Također postavlja se pitanje nastave na hrvatskom u srednjoj školi. Ima puno zainteresiranih roditelja, ali za sada, zbog svih ovih pitanja, oni ne vide budućnost toga«, objasnio je Šimunov.
    Eva Forgić je kazala i kako se nastoji osigurati budućnost nastave na hrvatskom jeziku, jer ona zbog odlaska u mirovinu sljedeće godine više neće raditi ovaj posao. »Od iduće godine ćemo imati novu učiteljicu Elenu Šimunov. S njom se poznajem, ona nas je posjećivala i na satovima tako da su je i djeca već imala priliku upoznati. Ja ću se potruditi da joj pomognem koliko mogu«, nagovijestila je Forgićeva.
ŠKOLSKO OZRAČJE: »Atmosfera u školi je dobra, s učiteljicama, iz čijih odjela djeca pohađaju satove ovog izbornog predmeta, imam doista dobru suradnju. Ravnatelj škole Siniša Milivojević mi također pomaže, dobijam prostor i mogućnost umnožavanja materijala potrebnih za satove na hrvatskom. Ukupno gledano, nitko nije negodovao niti omalovažavao ovaj naš rad«, istaknula je Forgić.
    Na kraju razgovora ona je poručila roditeljima da pošalju djecu na ove satove jer se, kako kaže, sigurno neće pokajati. »Djeca će naučiti nešto novo, proširiti svoja znanja, znat će svoj materinski jezik te biti upućena u svoju matičnu kulturu i povijest. Ovom mogućnošću oni dobivaju nešto što je njihovo i na što imaju pravo«, poručuje Forgić.
REKONSTRUKCIJA CRKVE: »Na natječaju za obnovu vjerskih objekata, koji je raspisalo Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu, odobrena su nam sredstva za rekonstrukciju mjesne Crkve sv. Petra i Pavla. Prošle godine u susret nam je izašla Općina koja je pomogla da napravimo zaštitnu skelu na ulazu u crkvu. Ostatak novca smo kao avansna sredstva prebacili izvođaču radova koji je izabrao župni ured, tako da trenutačno imamo osigurano 50 posto sredstava, a još sredstava bismo trebali dobiti od Općine, dok će Mjesna zajednica sukcesivno uplaćivati dio kako faze radova budu odmicale. Očekujemo veću pomoć u materijalu od firme ‘Terratrade Brodoremont’ koja nam je i do sada uvijek pomagala. U sklopu revitalizacije ovog vjerskog objekta imali smo i odluku Savjeta MZ kojom smo sakupljali priloge od građana, a ta akcija je naišla na jako dobar odziv. Mislim da su svi ovi projekti rekonstrukcije i izgradnje prioritetne stvari za funkcioniranje života u ovom mjestu«, kaže Müller.                    g