Arhiv tekstova
Trudimo se nadvladati vlastite predrasude
Na Paliću se od 25. do 28. svibnja održavao »Omladinski kamp tolerancije«, kao rezultat Deklaracije potpisane u veljači, gdje su se predstavnici Narodne skupštine Republike Srbije i Parlamenta Republike Mađarske dogovorili o ostvarivanju zajedničkog »Programa tolerancije«. Osnovni cilj ove suradnje je postizanje dinamičnijeg parlamentarnog dijaloga i stvaranje mehanizma koji će omogućiti da politički i socijalni aspekti pozitivno utječu na razvoj odnosa između dviju nacija. Ovim kampom želi se upoznati omladina većinske nacije sa srpskom i mađarskom nacionalnom zajednicom koja živi u dvije zemlje.
SVEČANO OTVARANJE: »Omladinski kamp tolerancije« otvorio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije Predrag Marković koji je istaknuo kako je jednogodišnja suradnja čelnika dviju zemalja lako urodila dogovorom da se otpočne program tolerancije i ovaj kamp je tek početak. Predsjednica Parlamenta Republike Mađarske, Katalin Szili nije krila zadovoljstvo da smo 20. stoljeće ostavili iza sebe, kao jedan period gdje je i mađarski i srpski narod imao teške povijesne trenutke, a evidentno je kako ovi događaji nisu nestali iz naših duša bez traga. Na političarima je odgovornost za sudbinu naših naroda na putu prema europskim integracijama, pa moramo sve učiniti, kako bi naši narodi živjeli u suživotu duhom tolerancije i bez straha. Kao preduvjet Katalin Szili je navela dobro poznavanje i poštivanje kulture, povijesti i vrijednosti koje jedan narod nosi u sebi. Obraćajući se mladima Katalin Szili željela je ukazati, kako upravo oni trebaju promovirati suživot naroda, te im je i sama pomogla, definirajući najbitnije pojmove: »Tolerancija podrazumijeva čovjeka dobre volje koji sa strpljenjem podnosi mišljenje koje je u suprotnosti s drugim mišljenjima, u cilju nadilaženja osobnih predrasuda ili pak prihvaćanje drugačijeg sustava vrijednosti, religiju i tradiciju. Predrasuda je emocionalni stav u kojem osuđivanje o nečemu prethodi iskustvu i inteligentan čovjek ne može se identificirati ni s kakvim predrasudama«. Kamp je otvoren riječima: »Vidimo se sljedeće godine u Segedinu«. Nazočnima se obratio i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić koji je sa sudionicima kampa podijelio svoje iskustvo življenja u multietničkoj zajednici.
BROJNI GOSTI: Rad omladinskog kampa osmišljen je kombiniranjem nekoliko tehnika učenja. U prijepodnevnim satima mladi su imali prigodu čuti izlaganja istaknutih ličnosti iz javnog života, koji žive i rade u multietničkim sredinama, stručnjake iz oblasti međuetničke tolerancije, kao i poslanike parlamenta Srbije, Mađarske i Europske unije. Već prvi dan mladi su mogli poslušati predavanje i razgovarati o problemima s predsjednikom Izvršnog vijeća Vojvodine Bojanom Pajtićem i s predsjednicom Odbora za europske integracije Narodne skupštine Republike Srbije Ksenijom Milivojević. A ostali gosti su bili: predstavnici Parlamenta Republike Mađarske i Europskog parlamenta – Karoly Herenyi, József Géczi, Csaba Tajádi, Zsolt Becsej, a predstavnici Narodne skupštine Republike Srbije, predsjednica Obora za inozemne poslove Gordana Čomić, te narodni zastupnici Ištvan Išpanović, Snežana Lakićević-Stojačić, Nadica Momirov, Ljiljana Nestorović i Ištvan Takač.
SUDIONICI: Od ukupno 50 sudionika kampa, 40 srednjoškolaca je iz SiCG, uglavnom članovi đačkih parlamenata iz Vojvodine i južne Srbije, te mladi iz nacionalnih savjeta mađarske nacionalne zajednice, dok je 10-ero mladih došlo iz Mađarske. Predsjednik udruge usmjerene mađarskim učenicima i studentima iz Vojvodine (VaMaDiSz) Zoltan Salata, izrazio je zadovoljstvo uspjehom ovog kampa, jer djeluje pozitivno s obzirom kako su tu bili prisutni mladi iz različitih sredina i različitih nacionalnosti. Po njegovim riječima omladina ima šansu razvijati toleranciju jer mi živimo i radimo zajedno s drugim nacionalnostima i dobar smo primjer kako hoćemo i možemo djelovati zajedno. »Na razini države neki prvi koraci su dobro otpočeli, ja se ne osjećam ugroženim ovdje, poštujem druge nacionalnosti, ali isto tako smatram kako ova zemlja mora činiti još mnogo koraka kako bi postigla zadovoljavajuću razinu poštivanja manjina. Nacionalnost ne smije biti prepreka kako u prijateljstvu, u poslu, tako ni u drugima sferama života, jer trebamo razmišljati kao Vojvođani, a ponašati se kao ljudi«. Predstavnica đačkog parlamenta iz Srijemskih Karlovaca Jasenka Dragojlović, rekla je kako su se njena očekivanja, što se tiče organiziranja kampa, ispunila i drago joj je što su svi sudionici veoma zainteresirani za rad. Naša sugovornica nema loša iskustva u vezi s tolerantnošću, jer u životu prihvaća razlike i podržava različitost. O razini tolerancije u Kikindi razgovarali smo s Marijom Kovački, također predstavnicom đačkog parlamenta, te smo saznali kako je Kikinda tolerantan grad, nema puno diskriminacije, što ne znači da je nema uopće. Motiv mladalačkog aktivizma je želja da se nešto promijeni u vezi poštivanja prava učenika i potreba mladih. »Došla sam na ovaj kamp tolerancije jer me je zanimao položaj mladih u Mađarskoj i mađarske nacionalne manjine u našoj zemlji, s obzirom da u Kikindi po statistici postoji 13 posto Mađara« objašnjava Marija i poručuje: »Treba biti tolerantan bez obzira na sve razlike koje postoje jer svi smo mi jednaki ispod sunca, a predrasude i stereotipi koji su prisutni samo koče našu državu da napreduje«.
POSJET GRADSKOJ KUĆI: Predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera primio je u subotu, 28. svibnja, mlade sudionike kampa, kako bi im pokazao povijest Subotice na vitražima Velike vijećnice subotičke Gradske kuće. Poslije upoznavanja mladih s poviješću Subotice i s njenim znamenitostima gradonačelnik je istaknuo kako Subotica može biti primjer provođenja europskih normi i izrazio je nadu, da će Subotici biti vraćen status grada što prije. O tolerantnosti u školama pričala je članica Općinskog vijeća Subotice zadužena za obrazovanje Edit Molnár Pintér, a nazočnima se obratio i član Općinskog vijeća zadužen za socijalnu skrb Aleksandar Kerekeš. Podijelivši sa sudionicima svoja pozitivna iskustva o življenju u multietničkoj zajednici, s obzirom da potječe iz mješovitog braka, objasnio je kako u Subotici postoji i tolerantnost prema ljudima s posebnim potrebama, te starijim građanima.
g
