Arhiv tekstova
Vikend
Otkada je izmišljen radni tjedan, a zaposleni čovjek postao »zarobljenikom« prvih pet dana u sedmici, posljednja dva dana postala su sinonimom svega vrijednog u životu. Pomisao na vikend, riječ je nastala od engleske week end (kraj tjedna), utjeha je svakog ponedjeljka kada starta nova petodnevna radna dionica i misao vodilja prema, čovjeku svojstvenoj, potrebi za odmorom.
PETAK: Iako ovaj dan spada u radne, završetkom djelatnog vremena započinje prva etapa predstojećeg vikenda i mnogi se slažu kako je predvikendno popodne jedno od najljepših u cijelom tjednu. Poput neke lijepe uvertire pred glavni događaj (subota), oslobođeni stega radne obveze, radnici se započinju »pretvarati« u poslenike slobodnog uživanja vlastitim životom. Veliki broj »vikendaša« svoj praznik započinje obveznim popodnevnim odmorom (ugodnim dremanjem), poslije kojeg se s »punim baterijama« mogu prepustiti, tijekom tjedna, često zapostavljenim slobodnim aktivnostima. Je li to sport, zabava, šetnja, ili pak odlazak na neki put ili u goste, stvar je osobnog afiniteta i shvaćanja ove životno važne vrijednosti.
SUBOTA: Centralni dan Nj. V. vikenda započinje, najprije, slobodnim vremenom buđenja, neopterećenog zvonjavom budilice na omrznuto vrijeme otpočinjanja priprema za odlazak na posao. Za ljubitelje dužeg spavanja to je prilika da pokušaju »nadoknaditi« izgubljene sate sna, dok je ranoraniocima subotnji dan prigoda da još više uživaju u slobodnom koncipiranju cijelog neradnog dana. O ukusima ne vrijedi raspravljati, ali se obje strane slažu da subotnje jutro posjeduje neku magičnu moć i da je svako treba iskoristiti na najbolji način. Ljudima koji žive u urbanim sredinama jedno od većih vikend zadovoljstava predstavlja podnevni izlazak u grad, uz obveznu kavu u nekom od brojnih ugostiteljskih objekata. Divna je to prilika da se, uz osvježenje, kroz nekonvencionalne razgovore s dragim osobama ugodno potroši vrijeme prije ručka. Ukoliko ga priprema netko od starijih članova obitelji, a na njega je potrebno samo doći na vrijeme, onda je užitak udvostručen. Oni koji pak nemaju osigurani ručak, često pribjegavaju fast foodu ili odlasku u neki restoran, a sve u želji da ne pokvare svoj tjedni praznik. Slično poput petka i subotnje popodne zna započeti laganim drijemežom, čisto radi regeneracije snage za večer koja je u većini slučajeva jedina »izlazna« u sedmici. Može se slobodno reći da su, na neki način, petak i subota popodne gotovo »identični blizanci« po svojim mogućnostima i načinu korišćenja predviđenog vremena. Uz, ipak jednu veliku razliku, subotom se ustaje po želji i volji i resursi snage su znatno ojačani viškom sna. Subotnja večer odavno je postala, u cijelom civiliziranom svijetu, sinonimom za provod noćnog izlaska i izuzetnu prigodu da se izađe »negdje van«. Hoće li to biti neka romantična večer u restoranu, par pića u omiljenom lokalu ili, možda, slobodniji odlazak u neku diskoteku, ovisi isključivo o prirodi planiranog izlaska i namjeri dinamičnijeg ili usporenijeg ritma večeri. Prednost subotnje noći je u neograničenoj mogućnosti konzumiranja svih vrsta zadovoljstava, do najranijih jutarnjih sati, jer sljedeći dan je također neradan i može se cijeli iskoristiti za povrat utrošene energije.
NEDJELJA: Posljednji dan vikenda dolazi s nedjeljom, ujedno i posljednjim danom tekuće sedmice. Slično kao i subotom, budilice su na dopustu i ustaje se po volji, ali je ovaj dan specifičan po nekim ustaljenim i tradicionalnim običajima, te zaduženjima unutar obitelji.
Ljudi skloni vjeri slave ovaj dan odlaskom na misu u obližnju crkvu i nastoje nedjeljno prijepodne iskoristiti za vlastitu obnovu duhovnih vrijednosti. Podne je u većini domova vrijeme koje označava početak tradicionalnog obiteljskog ručka, kada se za bogatom trpezom znaju okupiti brojni članovi cijele obitelji. Ali da bi »astal bio šaren«, domaćica ručka mora poraniti istog jutra, prvo na tržnicu, a potom i za štednjak, ne bili uspjela ugoditi sve potrebno za obiteljsko-gurmansku svetkovinu. Tradicionalnim se običajem smatra bogatija ponuda nedjeljnog ručka, kojem se pridaje značaj najvažnijeg obroka u cijelom tjednu. Domaća juha i kuhano meso imaju dodatni »terapeutski« značaj rekonvalescencije poslije nesputane i burne subotnje noći, a premor mlađih sudionika objeda doprinosi mirnoj i ugodnoj atmosferi za stolom. Poslije obveznih kolača, slijedi još obvezniji nedjeljni odmor, koji se u najvećem broju obitelji smatra sastavnim dijelom ručka. Nedjeljno popodne je, kao po nekom nepisanom pravilu, rezervirano za obiteljsko-prijateljske posjete i druženja. Ovisno o vremenskim prilikama, rituali prijateljskog okupljanja mogu biti i na otvorenom (park, šuma, jezero, dvorišta), ili u stanovima i kućama domaćina. Uz popodnevne kave i kolače, ugodne razgovore u kojima se komentiraju minuli događaji, ali i protekli vikend, vrijeme zna prosto »proletjeti« i dolaskom večeri Nj. V. vikend se bliži svome kraju. Nedjeljna večer je rezervirana za obiteljsku intimu u najužem krugu i laganu pripremu za sutrašnji prvi radni dan.
RADNI VIKEND: Navedeni, generalni, modeli neradnog vikenda, ne vrijede za ljude koji u svojoj profesiji, prirodom svoga posla, imaju tzv. radni vikend. Prije svih to su brojni trgovci koji i subotom i nedjeljom rade u trgovinama od ranih jutarnjih sati, potom tu su i uposlenici u državnim službama koje rade non-stop (policija, carina, vatrogasci), uposlenici u službi zaštite zdravlja (bolnice, dispanzeri, ambulante) i još mnoge druge profesije, koje po svojoj vokaciji ne poznaju i razlikuju radne dane od vikenda. Također u mnogim tvrtkama postoji i određeni broj radnih subota, koje »polove« vikend na dva dijela, uništavajući tako ljepotu petka popodne i dajući samo jedan dan duljeg sna (nedjelja). Izbor profesije i budućeg stručnog usavršavanja pojedinca često zna biti uvjetovan njegovim ličnim shvaćanjem vikenda i želja za slobodnim prostorom na koncu radnog tjedna. Jer vikend, u očima njegovih obožavatelja, ima vrijednost koja se ne može dodatno platiti U njemu se može samo uživati… g
