Arhiv tekstova
Život nije na prodaju
Svjetski dan zaštite okoliša ustanovila je Skupština Ujedinjenih naroda 1972. godine kako bi označila važnost održavanja Stockholmske konferencije o ljudskom okolišu. Rezultati konferencije sažeti su u nekoliko osnovnih dokumenata, od kojih je Deklaracija o zaštiti okoliša najznačajnija. Narušavanje prirodne ravnoteže i degradiranje biosfere, kao posljedica industrijalizacije, tehnološkog razvitka, urbanizacije i demografske eksplozije, jedan je od najvećih problema suvremenog svijeta.
U ime razvoja gospodarstva i industrije, u ime prevelike skrbi za umjetno osiromašen veliki dio čovječanstva, okoliš se sustavno uništavao izgradnjom ogromnih tehnoloških i energetskih postrojenja, koja su u stvari poslužila najviše za stvaranje vojno-sigurnosnih sustava bogatog Zapada. Posljedice tih intervencija u okoliš i sve njegove segmente, od prirodnih pojava do čovjekova života, ljudi su naglo počeli osjećati kroz klimatske poremećaje, energetske kolapse, elementarne katastrofe, nepoznate smrtonosne bolesti, te slične pojave. Tek desetak godina poslije pada prve atomske bombe, razvila se nova znanost, ekologija, bez koje je danas gotovo i nezamislivo živjeti.
PROBLEMI: Jeste li znali kako zagađeni zrak može uzrokovati infarkt? Udisanje sićušnih čestica može izazvati infarkt u roku od dva sata, tvrdi skupina znanstvenika na čelu s profesorom Douglasom Dockreyjem s harvardskoga medicinskog fakulteta. Razvojem kemijske industrije znatno se onečistio okoliš, a usporedo s povećanjem proizvodnje, odnosno većom potražnjom pesticida, kemijska je industrija »cvjetala« i razvijala stalno nove pesticide, sve jače i sve otrovnije. Ako se usporedi kvaliteta gradskoga zraka s onim u prigradskoj zoni, može se zaključiti kako u njemu ima znatno manje kisika, a veći broj bakterija i mikroba.
Jedan od najvećih pomoćnika u borbi sa štetnim plinovima, prašinom i čađi, te dobar regulator izmjene plinova su zelene površine, odnosno njihov najvažniji element – vegetacija. U dubini šumskog masiva sadržaj se prašine u zraku smanjuje za više od 2,5 puta. Jedan hektar šume izdvaja u zrak kisik u količini koja je dovoljna za održavanje životnih aktivnosti 30 ljudi. Ekološki pristup zaštiti voćaka djeluje kao vraćanje u vrijeme prije stotinjak godina kada bolesti i štetnici nisu predstavljali ozbiljniji problem u poljoprivredi. Voćke su bile sposobne same se oduprijeti manjim najezdama napasnika u prirodi. Povećanjem uporabe kemijskih sredstava taj prirodni sklad se razbio, tlo se razboljelo, a voćke su postale manje otporne.
Pokraj zemlje ne smijemo zanemariti niti kako je čak 80 posto zemljine površine pokriveno vodom. Od toga je svega oko 2 posto pitke vode, od čega je samo dio dostupan stanovništvu. Voda kao primarna ljudska potreba, preduvjet je života, te je njeno očuvanje neprocjenjive vrijednosti. Proizvodnjom visokokvalitetne reciklirane vode koja se vraća u sustav kanalizacije, ona se može koristiti odmah, ili pak skladištiti je u tankovima, puniti u manje bačve ili prodavati.
Ne zaboravimo jednu od magičnih riječi s kraja dvadesetog stoljeća, a to je recikliranje. Stari papir, biološki otpad, staklo, metali i mnogi drugi materijali mogu se preraditi i vratiti u uporabu. Time se smanjuje količina otpada, čuvaju šume i rudna nalazišta te se smanjuje zagađenje i potrošnja energije, jer nije potrebno ponavljati cijeli proizvodni proces.
ORGANIZACIJE: Djelovanje mnogobrojnih međunarodnih i domaćih organizacija pomažu pronalaženju rješenja za manje zagađenje našeg Planeta. Kao iskusni istraživači pojavljuju su čuvene organizacije EPA, Greenpeace Power Management i druge, koje u svjetskim okvirima predstavljaju strah i trepet za sve zagađivače Zemlje. Promatrajući relativno bogate novčane fondove, stotine tisuća članova i simpatizera globalne organizacije, Greenpeace ima vjerojatno veći globalni utjecaj od osrednje države, a svojim akcijama i istraživanjima stekao je opću popularnost.
KAMPANJE: U okviru proslave Svjetskog dana zaštite okoliša širom svijeta adresirana su mnogobrojna otvorena pisma prijatelja prirode i životinja kojima se zahtijeva od vlada raznih zemalja sprečavanje novih zagađenja i uništenja našeg okoliša. Među apelima možemo naći od zahtjeva za povećanjem ulaganja u organsku poljoprivredu i proizvodnju vegetarijanske hrane preko prijedloga zaštite mora do privlačenja pažnje na zagađenje atmosfere uništenjem ozonskog sloja.
Ipak, najrasprostranjenije je organiziranje velikog broja akcija ozelenjavanja i uređivanja životnog okruženja. U Subotici su u povodu Svjetskog dana zaštite životnog okoliša, učenici osnovnih i srednjih škola održali lekciju iz ekologije i to na glavnom gradskom trgu predstavljanjem projekata »Subotica zna što je kompostiranje« i »Subotica bez ambrozije«. Posebno je bio važan projekt o kompostiranju, čije finale je bilo na samom trgu, kada su učenici žiteljima dijelili kompost za saksijsko cvijeće koji su sami pripremili. Cilj ove akcije je da se žitelji Subotice potaknu da sami prave organsko gnojivo za svoje bašte. U nastavku programa na trgu je održana izložba učeničkih radova na temu ekologije, a prikazani su i postupci dobivanja komposta i razvrstavanja otpada. Organizator ove manifestacije bila je Skupština Općine, odnosno Odjel za stambeno-komunalne poslove, gospodarstvo, poljoprivredu, poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša i Fond za izgradnju. Usporedo s ovom akcijom prikazan je projekt očuvanja prirodnih rijetkosti Ludaškog jezera i subotičko-horgoške peščare.
g
