Arhiv tekstova
Jedna od najuspješnijih godina
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Vladimir Nazor« iz Sombora održalo je svoj Sabor, koji se tradicionalno, već 69 godina, organizira u zgradi Društva, u nedjeljno prije podne odmah poslije svete mise.
Na Saboru je jednoglasno usvojeno izvješće o radu HKUD-a od lipnja prošle do svibnja ove godine, izvješće o financijskom poslovanju, financijski plan za idućih godinu dana, te izvješće Nadzornog odbora, a novim su članovima dopunjena radna tijela Društva.
DOMAĆINI VISOKIM GOSTIMA: Detaljno godišnje izvješće podnio je tajnik HKUD »Vladimir Nazor« Zoran Čota, koji je nazočne članove i goste Sabora podsjetio na mnogobrojne aktivnosti koje sezonu 2004/05. čine jednom od najdinamičnijih u povijesti Društva.
»Prvi puta u povijesti našeg Društva Hrvatski je dom bio i eksteritorijalni dio Republike Hrvatske, jer je bio jedno od šest glasačkih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori u prvom i drugom krugu izbora za predsjednika Hrvatske u siječnju 2005. godine«, rekao je Zoran Čota. Najava uvođenja bunjevačkog govora u škole pod nazivom tzv. bunjevački jezik od strane pokrajinske administracije i Pedagoškog zavoda Pokrajine, također je zahtijevala aktivnost članova Društva, koji su, po riječima Zorana Čote, u velikom broju potpisali otvoreno pismo javnosti, u kojemu se osuđuje nastojanje da se ikavski bunjevački govor uvede u škole namjesto hrvatskog književnog jezika.
DUŽIONICA – SREDIŠNJA MANIFESTACIJA: Redajući sve manifestacije koje je HKUD »Vladimir Nazor« organizirao, ili na kojima su njegovi članovi sudjelovali, Zoran Čota je, među ostalim, spomenuo gostovanje na »Nazorovim danima 2004.« u Postirama na Braču, zatim Međunarodni znanstveni skup na temu »Baština za budućnost: Karmel u Somboru 1904. -2004.«, pa uspješan cjelovečernji nastup Folklorne sekcije na Trgu Presvetog Trojstva u središtu Sombora u okviru »Somborskog ljeta 2004.«.
Središnje mjesto u aktivnostima Društva svakako predstavlja »Dužionica«, koja je održana, rekao je Čota, dostojanstveno, bez ometanja, u duhu tradicije. Govorio je o gostovanju 46 članova Društva u Kaštel Lukšiću, zatim o programu recitatora pod nazivom »Jesen života«, pa o drugom susretu pjesnika »Lira naiva«, večeri poezije i predstavljanja zbirke izabranih pjesama, u organizaciji Hrvatske čitaonice iz Subotice, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« i Recitatorske sekcije HKUD »Vladimir Nazor«, o gostovanju Teatra Grdelin iz Zagreba, pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku u Subotici, na kojoj je sudjelovalo šestero članova Recitatorske sekcije Društva.
Bilo je i radnih sastanaka, od kojih je Čota spomenuo regionalnu sjednicu hrvatskih udruga iz Sombora i bačkog Podunavlja, u organizaciji Izvršnog odbora HNV-a.
PLAN PREMAŠEN: Nakon bogatog korizmenog programa u veljači i ožujku, u travnju su članovi Dramske sekcije izveli premijeru predstave »Bono se ženi« u Rešetarima, u Hrvatskoj. Među posljednjim manifestacijama, Čota je naveo Petu smotru folklora nacionalnih manjina Republike Hrvatske i dijaspore u Starim Jankovcima u Hrvatskoj, koja je održana 28. svibnja.
»Plan i program rada Društva u potpunosti je izvršen, ali i znatno premašen, pa sa zadovoljstvom možemo zaključiti kako je minula godina veoma uspješno završena«, zaključio je Zoran Čota.
RASPRAVA: Svi kasniji sudionici u raspravi, koja je trajala skoro dva sata, pozitivno su se izjasnili o podnesenom izvješću i ukupnim aktivnostima HKUD »Vladimir Nazor«, pri čemu je bilo i konstruktivnih prijedloga. Marija Šeremešić je, recimo, pozvala na promjenu Statuta Društva, kako bi se mladima omogućilo izravno članstvo u Upravnom odboru i drugim tijelima Društva.
»Naši su mladi jako vrijedni i sposobni, oni su aktivni na manifestacijama, ali ih nema u radnim tijelima. Moramo pronaći način uključiti ih u upravu«, rekla je Šeremešić.
Bilo je i onih, među njima i predsjednik HKUD-a Šima Raič, koji su smatrali da Statut nije prepreka mladima da se uključe u radna tijela, ali su se svi govornici složili kako je neophodno upravu Društva osvježiti mlađim ljudima. Raič je uz to izrazio zadovoljstvo što se u posljednje vrijeme u rad Društva uključuje sve veći broj somborskih intelektualaca.
Marija P. Matarić istaknula je dobru suradnju Društva s NIU »Hrvatska riječ«, odvjetnik Stipan Pekanović zatražio je da se uspostavi suradnja s Požegom u Hrvatskoj, koja je u 17. stoljeću iznjedrila Josipa Markovića, čovjeka zaslužnog za sustav ulica u Somboru i sadnju čuvenog drveća uz somborske ceste. Stana Matarić je zatražila odgovor na pitanje kada će se na ulazu u zgradu Hrvatskog doma naći ploča tzv. hiljadara, odnosno spisak ljudi koji su prije skoro sedam desetljeća dali tisuću i više ondašnjih dinara za osnivanje Društva.
Z. P.
