Arhiv tekstova
Kvalitetaniji rad i veće financijske potrebe
U znaku isticanja sve kvalitetnijeg i sadržajnijeg rada, te financijskih dugovanja, održana je 2. lipnja u Subotici godišnja Skupština Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo«. Skupštini je od pozvanih 543 članova prisustvovalo njih 118, a kao nikad ranije, čelnici svih aktivnih odjela podnijeli su detaljna izvješća o radu u protekloj godini. Svoja su izvješća podnijeli i čelnici organizacijskih odbora dvije najveće manifestacije Centra, Dužijance i Velikoga prela.
INTENZIVNIJI RAD I INFRASTRUKTURNA IZGRADNJA: Poslije godinu dana obnašanja dužnosti ravnatelja Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« Mirko Ostroganac je na Skupštini podnio i svoje prvo izvješće o radu Centra. Ukazao je na vidno intenziviranje rada postojećih odjela, na značajno povećanje broja članova »Bunjevačkog kola«, te na aktivno osvajanje sve značajnije uloge na kulturnoj pozornici Subotice.
»Jako je značajno da je došlo do podmlađivanja članstva, a i stručnih ljudi koji rukovode, te rade u pojedinim odjelima. To je donijelo jednu novu inventivnost i kreativnost u radu Centra. I dalje se njeguju i unapređuju dobri odnosi s institucijama hrvatske zajednice, čemu je pridonijelo i otklanjanje napetosti unutar same zajednice u Vojvodini, a prvenstveno u Subotici« – rekao je tom prigodom prvi čovjek Centra Mirko Ostrogonac. On je ustvrdio kako se dobri kontakti održavaju i s institucijama matične države, na čelu s hrvatskom diplomacijom, te kako se uzlazno razvijaju odnosi s subotičkom Lokalnom samoupravom, Autonomnom Pokrajinom Vojvodinom, te Republikom Srbijom. Ukazao je i na odličnu suradnju s Hrvatskom samoupravom grada Segedina, priopćavajući okupljenima kako je Centar skupa s segedinskim Hrvatima sačinio zajednički projekt čija je vrijednost oko 130.000 eura, te se kandidirao na natječaj Europske unije u okviru Interrega.
Prije godinu dana Ostrogonac je najavio kako je jedan od infrastrukturnih prioriteta Centra priključenje na plinski sustav grijanja. Na prošlotjednoj je Skupštini potvrdio kako se u proteklom razdoblju riješila sva neophodna dokumentacija potrebna za realizaciju ovoga projekta, i kako je u tijeku prikupljanje tri ponude izvođača, čime bi se prije sljedeće sezone grijanja riješio problem nerijetko hladnih dvorana Centra.
NAJAKTIVNIJI, NAJBROJNIJI I NAJMLAĐI: Preuzimajući kormilo najbrojnijeg odjela, Davor Dulić je kao rukovoditelj Folklornog odjela Centra uveo brojne novine u radu, vidno pobljšao kvalitetu rada, proširio popis uigranih koreografija, te tako okupio značajan broj novih članova u ovome odjelu. Prije godinu dana u Hrvatskom kulturnom centru je plesalo 108 članova. Dok su u to vrijeme postojale 4 skupine plesača, danas ih ima 7. Popularizacija sve kvalitetnijeg folklora, obogaćenog i kvalitetnim vokalnim nastupom, rezultirala je da danas Folklorni odjel broji 210 članova, u dobi od 4 do 28 godina. U proteklih su dvanaest mjeseci plesači svih uzrasta imali 64 nastupa, a svakako su za plesače najzanimljiviji bili oni u Poljskoj, Ukrajini, Turskoj, te Hrvatskoj i Mađarskoj. Aktivno se vježbaju i sakralno pučko pjevanje, te tipični folklorni napjevi. Značajnije proširenje programa zahtijevalo je i popunjavanje fundusa narodnih nošnji. Neke su dobivene, neke kupljene a značajan je dio novosašivenih. Kupovali su se i instrumenti, organizirale igranke. Protekle godine je nastupe ovoga Odjela bilo moguće konačno vidjeti i u velikoj Dvorani sportova u Subotici, i to u više navrata, a nedavno je održan i veliki zajednički koncert s OKUD »Mladost« iz Subotice. Osim Davora Dulića, koji je poslije višegodišnjeg angažmana u zagrebačkom KUD-u »Lado« svoja iskustva prenio i u »Bunjevačko kolo«, Centar je zbog intenzivnijeg rada i brojnijeg članstva morao angažirati i dodatne stručne rukovoditelje koji održavaju redovite probe. Šest mladih voditelja honorarno radi s plesačima u Starom Žedniku i Subotici, a ovaj Odjel u svom planu za predstojeće razdoblje najavljuje isti tempo koji će prije svega biti zahtjevan za rukovodstvo Centra, jer takavu dinamiku nastupa i razvoja treba i financijski pratiti.
USPJEŠNO, ALI SKUČENO: Vrlo aktivnu su godinu iza sebe imali i članovi Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo«, njih 70 aktivnih u 3 sekcije. Prema riječima rukovoditelja ovoga odjela Josipa Horvata, jedan od aktualnih problema je nedostatak financijskih sredstava te adekvatnih prostorija za rad. Naime, informirao je okupljene članove Centra kako je nedostatak prostorija za redovite susrete i rad članice sekcije šlinga prisilio da privremene prostorije za rad pronađu u odajama jedne političke stranke u Subotici, te kako će svoj rad, prema postignutom dogovoru, nakon završetka rekonstrukcije kuće pokojnog Bele Gabrića, nastaviti pod novim krovom Hrvatske čitaonice. U razdoblju između dvije skupštine Likovni je odjel organizirano osam jednodnevnih izleta u zemlji i inozemstvu, čak pet samostalnih izložbi svojih članova, tri skupne izložbe, a bio je organiziran i posjet dvjema galerijama, u Republici Hrvatskoj i BiH. Sekcija šliga je gostovala u Njemačkoj, slamarke su sudjelovale na XIX. sazivu Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, a uspješno je bio organiziran i VIII. saziv Likovne kolonije Bunarić. Kolonija je protekle godine okupila čak 47 slikara, kako inozemnih tako i domaćih. Horvat je ukazao i na potrebu uramnjivanja stvorenog fundusa slika Centra, te na njihovo kvalitetnije skladištenje i suvremenije evidentiranje.
MANIFESTACIJE KONTINUITETA: Predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance, najmasovnije manifestacije koju organizira Centar, Grgo Kujundžić podsjetio je kako se i dalje zdržava kontinuitet organiziranja oko 25 manifestacija različitog karatera u okviru proslave žetvenih svečanosti u Subotici. Ukazao je i kako se nedovoljno tematski uređuju gradski izlozi, te kako se iz godine u godinu nastavlja problem financijskog pokrivanja Dužijance.
Predsjednik Organizacijskog odbora Velikog prela Josip Horvat detaljno je podsjetio okupljene članove »Bunjevačkog kola« na sadržaj ovogodišnjeg Velikog prela, 126. po redu, koje je bilo održano u Velikoj dvorani Centra. Tjedan dana kasnije u istoj je dvorani bilo održano i Prelo mladih. On je predložio da se i nadalje u prostorijama »Bunjevačkog kola« organizira Veliko prelo, te da okolna naselja mogu organizirati svoja mjesna prela i očekivati u tome pomoć Centra.
U kasnijoj raspravi, dr. Andrija Kopilović je pozvao čelništvo Centra da poradi na organiziranju zajedničkog Velikog prela u nekom većem prostoru, kako se ubuduće zbog ograničenog broja mjesta i visokih cijena ulaznica ne bi dijelio hrvatski korpus.
»Nepravda je, možda i nastranost, da i mi kao Centar pomažemo raslojavanje hrvatske zajednice. Prostor nije razlog da se jednom godišnje ne okupimo svi zajedno. Ova kuća treba biti kuća svih nas. Veliko prelo nije samo svečana večera, to je manifestacija zajedništva. Zašto ne okupimo skupa i mlade i stare? Zašto ih razdvajamo? Ako bude daljnjeg raslojavanja za deset godina neće biti Velikog prela. Ako nigdje nismo zajedno, onda nismo narod već samo jedna skupina«, rekao je na Skupštini Centra dr. Andrija Kopilović, izazvavši veliki pljesak nazočnih, kako starijih tako i mlađih članova.
DUGOVANJA I JUBILEJ: Sva su iznijeta izvješća, te planovi koji su najavljivali nastavak intenzivnog rada, masovnijeg okupljanja članstva i rješavanja infrastrukturnih potreba, bila jednoglasno usvojena, a kao sugestija je usvojen i prijedlog dr. Kopilovića o organiziranju jedinstvenog Velikog prela.
Podnoseći izvješće o financijskom poslovanju HKC »Bunjevačko kolo« predsjednik Nadzornog odbora Pajo Đurasević ukazao je na nesrazmjer u financijskom poslovanju Centra, te istaknuo kako bi ga Upravni odbor trebao uravnotežiti. Unatoč tome što su prihodi u jednogodišnjem razdoblju iznosili oko 2.281.000 dinara, Centar danas opterećuje dugovanje u iznosu od gotovo 480.000 dinara.
Svaka Skupština, pa tako i ova, bila je redovita prigoda da se okupljeni podsjete na potrebu i obvezu plaćanja redovite članarine.
Na godišnjoj je Skupštini bio najavljen i 5. festival bunjevačkih pisama koji će se organizirati ove jeseni, a članica Upravnog odbora Jelena Piuković osvrnula se i na organiziranje nekoliko značajnih manifestacija u prostorijama Centra, te na jednogodišnju nakladničku djelatnost koja se prije svega temeljila na snimcima festivala i koncerata, te brošurama i drugim reklamnim materijalima. U završnoj je raspravi predsjednik Radnog predsjednišvta Bela Ivković podsjetio okupljene kako Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo« ove godine obilježava punih 35 godina svojega postojanja, te je predložio obilježavanje ovoga jubileja organiziranjem tribine na kojoj bi se osvrnulo na vrijeme i ljude iz doba osnivanja »Bunjevačkog kola«. Poslije iznijetih dopuna, zaključeno je te jednoglasno usvojeno kako se treba pristupiti organiziranju Dana jubileja Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo«. g
