Arhiv tekstova
Kako, molim?
DOBAR I LOŠ
Za srpske je vlasti dobar Mađar samo onaj koji statira u srpskim strankama i ne traži mađarske škole, proporcionalno zapošljavanje, autonomiju… Srpska tijela vlasti imaju selektivan etnički pristup i protiv Mađara poduzimaju diskriminativne mjere. Zoltán Bunyik, pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu, Danas, 10. lipnja
KEMIJANJE ISPOD STOLA
Ova postizborna lokalna koaliranja pokazala su da gotovo svi imaju putra na glavi. Milorad Pupovac je kao čelnik SDSS-a svojim uobičajenim larmojantnim patosom izdramatizirao kninsku situaciju, najavivši da će izići iz koalicije s HDZ-om na razini države i prosvjedovati sve do Bruxellesa ako SDSS ispadne iz vlasti, ali se preko noći zadovoljio davno poznatim ustavnim rješenjima. Budući da se gotovo svakog petka sastaje službeno sa Sanaderom u vezi s nadgledanjem povratka srpskih prognanika, čemu je vršio takav medijski pritisak na javnost, a potom naprasno reterirao od svojih stavova? Zar nije prije znao da viši interesi jedu niže ili je posrijedi neko »kemijanje« ispod stola? Kako razumjeti principe SDSS-a koji u Lasinji ide s HSP-om protiv HDZ-a, u Vojniću s HDZ-om, a u Vukovaru i s HDZ-om i s HSP-om? Danko Plevnik, komentator, Slobodna Dalmacija, 10. lipnja
LOŠ MARKETING
Ova Vlada (Srbije) nije toliko vična političkom marketingu kao one prethodne. Ona je u jedinici vremena donijela osjetno veći broj propisa nego prethodne vlade, a među tim propisima neki su veoma značajni. Takav je Zakon o gospodarskim društvima ili ona inovacija u Zakonu o privatizaciji kojom se otpisuju svi dugovi neprivatiziranih ili djelomice privatiziranih poduzeća. Nažalost, ni ova Vlada nije bez sjena: nespretnim kadrovskim rješenjima najureni su oni koji su se dokazali kao sposobni, a dovedeni su nesposobni. Nepotrebno je usporen proces privatizacije, a u velikom broju javnih poduzeća prevladali su politički, a ne stručni kriteriji. Ipak, neke ranije vlade su izgledale bolje nego što su u stvarnosti bile; kod ove vlade ovo se u neku ruku obrnulo. Ljubomir Madžar, ekonomski analitičar iz Beograda, Dnevnik, 12. lipnja
LAŽNI ČUDOTVORCI
Želio bih ukazati i na jedan fenomen koji je, možda, zajednički i za Srbiju, a to je da se u Hrvatskoj u političkom životu počinju pojavljivati pojedinci koji su, navodno, svoju veliku imovinu stekli na Zapadu, obično u Americi. Oni se prikazuju poput čudotvoraca koji će doći ovdje i srediti nam zemlju prema uzoru koji su naučili na Zapadu. Međutim, nakon nekog vremena se pokazuje da su izvori te imovine poprilično sumnjivi, da je iznos o kojem se priča daleko preuveličan i da se zapravo radi o sasvim jasnim, prizemnim, materijalnim interesima tih ljudi, a nikako o nostalgičnom vraćanju kući i želji da se pomogne domovini. Josip Kregar, predsjednik Radne skupine za suzbijanje korupcije u Hrvatskoj, Radio Slobodna Europa, 6. lipnja
DOBRO ODIGRANO
Nevjerojatno zvuči da je odluka o puštanju (Momčila) Perišića objavljena gotovo istodobno kad i odluka američke administracije da službeni Beograd nagradi s deset milijuna dolara zbog kvalitetne suradnje koju je čak i Carla del Ponte, za posljednjeg posjeta Srbiji, nazvala odličnom. Ni Amerikance ni tužiteljicu nije zasmetala činjenica što se na popisu traženih u Haagu nalazi još gotovo dvadesetak ljudi, a među njima i Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Iz zagrebačke vizure postaje jasno kako su Srbi, igrajući na kartu kvantitete isporučenih optuženika, za svoju državu priskrbili kvalitetne međunarodne ocjene. Uz bonus u dolarima. Što je Hrvatska mogla učiniti? Hrvatska je učinila sve u suradnji, ali nije samo jedno: previše se politike umiješalo u »slučaj Gotovina«. I tu je pala kazna. Sad mogu tvrditi da su u pravu oni koji zapravo pojma nemaju, a koji su od početka tvrdili da je Gotovina samo haški alibi za zadržavanje nastupanja Hrvatske prema europskim integracijama. I premda to nije točno, to više nije lako dokazati. Vlado Rajić, komentator, Vjesnik, 12. lipnja
