Arhiv tekstova
Osigurati direktne mandate
»Nije slučajno da i Vijeće Europe i moderne zemlje zastupaju stav da određeni broj mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama pripada nacionalnim manjinama, jer je veoma važno da se u zakonodavnim tijelima čuju i predstavnici nacionalnih manjina«, kazao je potpredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Josip Gabrić predstavljajući prijedlog ove stranke o izmjeni izbornih zakona radi ostvarivanja prava na političko predstavljanje, na sjednici Vijeća DSHV-a.
Sjednica je održana prošloga petka, 10. lipnja u zgradi »Nove općine« u Subotici, a pokraj ovog prijedloga na dnevnom redu je bilo standardno izvješće o događanjima između dvije sjednice Vijeća, kao i planiranje svečanog obilježavanja 15. godišnjice od osnutka DSHV-a.
OŽIVOTVORITI SPORAZUM: »Prema Sporazumu između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u SiCG i srpske i crnogorske manjine u RH, u članku 9. se predviđa da će se unutarnjim zakonodavstvom urediti i osigurati zastupanje nacionalnih manjinama u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj, republičkoj i razini državne zajednice SiCG i da će se osigurati materijalni i drugi uvjeti za izbor i djelovanje izabranih predstavnika nacionalnih manjina«, kazao je Josip Gabrić. »Međutim, na sastanku s dopredsjednikom Demokratske stranke Dragoslavom Petrovićem vidjelo se da model Izbornog zakona koji podupire i DS ne osigurava hrvatskoj nacionalnoj manjini ništa. Naime, predviđeno je da se broj glasača koji iziđu na izbore dijeli s brojem zastupnika u Skupštini koji iznosi 250 što bi uz prosječnu izlaznost značilo da bi kandidati nacionalnih manjina trebali osvojiti oko 20.000 glasova kako bi ušli u Skupštinu Srbije. To praktički znači da se za nacionalne manjine ukida cenzus od pet posto ali s obzirom na brojnost, ovaj ‘prirodni prag’ od 20.000 glasova bi mogli preskočiti jedino predstavnici Bošnjaka i Mađara dok ostale nacionalne manjine to ne bi mogle. To međutim nije u duhu pozitivne diskriminacije koja bi trebala osigurati svima ravnopravnost u zastupanju«.
Gabrić je dodao kako je stav Demokratske stranke po kojem je ovo pitanje riješeno na zadovoljavajući način neprihvatljiv za DSHV. »Ovakav pristup pozitivnoj diskriminaciji za nas ne znači ništa, i ako se usvoji ovakav Izborni zakon mi nećemo imati svoje zastupnike u Skupštini«, kategoričan je Josip Gabrić. DSHV stoga traži da se zakonom osiguraju direktni mandati za nacionalne manjine, kao što je to urađeno u Hrvatskoj gdje Srbi imaju garantirana tri mandata u Saboru, a druge manje brojne nacionalne manjine po jednog.
FINANSIJSKI MOMENT: Pokraj najvažnije dimenzije ovoga problema, a to je da hrvatska nacionalna manjina dobije svoje zastupnike u predstavničkim tijelima bitan je i financijski moment. Jedan zastupnik u Skupštini znači prema sadašnjim propisima sedam milijuna dinara godišnje za stranku, te bi na taj način bilo osigurano daljnje i bolje funkcioniranje stranke koja trenutačno nema redovite izvore prihoda. U ovakvim okolnostima, rečeno je »za stranku predstavlja veliki problem financiranje kampanje i svaki ulazak u izbornu utakmicu sa strankama koje za kampanje imaju daleko više sredstava, znači borbu pod neravnopravnim uvjetima«.
Najavljeno je da će prijedlog DSHV-a sadržati takve odredbe kakve se već primjenjuju u susjednim zemljama, između ostalog da Republika Srbija jamči pripadnicima nacionalnih manjina ostvarivanje prava na zastupljenost, odnosno, da imaju pravo birati određeni broj zastupnika koji će ovisiti o brojčanoj zastupljenosti nacionalne manjine u populaciji. Prema Gabriću, hrvatska nacionalna manjina bi trebala imati, ukoliko bi se poštovao princip razmjerne zastupljenosti, dva zastupnika u republičkoj Skupštini, budući Hrvata ima oko jedan posto u stanovništvu a Skupština broji 250 zastupnika. Prema prijedlogu kandidate bi mogle predlagati stranke nacionalnih manjina te sami birači uz 500 potpisa.
POTPORA NACIONALNIH VIJEĆA: U raspravi je Bela Lipozenčić istaknuo kako bi trebalo povećati taj broj na dvije tisuće birača, te da očekuje da će i Hrvatsko nacionalno vijeće dati potporu ovakvom jednom zahtjevu. Božo Gojević je pak istaknuo kako »trebamo imati čvrstu potporu matične zemlje« a da se od domicilne države treba tražiti da se na temelju reciprociteta osiguraju Hrvatima takva prava na zastupanje kakva imaju Srbi u Hrvatskoj, te je istaknuo kako »mi ne tražimo ništa više nego što Srbi imaju u Hrvatskoj. Tražimo samo da se Sporazum realizira glede političkog predstavljanja, a ne da se zadovoljavamo s KUD-ovima koji jesu lijepa stvar ali ipak se ne živi od tamburica«.
Potpredsjednik DSHV-a i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Pekanović iznio je kako je na sastanku kod tajnika Savjeta za nacionalne manjine Petra Lađevića otvorio ovu temu i najavio podnošenje zahtjeva za pozitivnom diskriminacijom, kao i da su ovom prijedlogu potporu dali i predstavnici drugih nacionalnih manjina. Na sljedećoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine ovo će biti jedna od točaka na dnevnom redu, najavio je Pekanović, te stoga treba lobirati da se ovaj prijedlog pretvori u zajednički zahtjev svih nacionalnih manjina.
Nakon rasprave usvojen je zaključak prema kojemu se zastupljenost nacionalnih manjina mora osigurati, a da će konačni tekst prijedloga uobličiti Josip Gabrić, Martin Bačić i Bela Ivković nakon čega će se uputiti republičkom ministru za lokalnu samoupravu Zoranu Lončaru, zatim preko predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Josipa Pekanovića Savjetu za nacionalne manjine, Komisiji za izradu izbornog zakona i svim ostalim relevantnim tijelima. Ukoliko bi se ovaj prijedlog prihvatio to bi značilo provedbu Sporazuma u život, a ukoliko se ne prihvati, rečeno je, DSHV će se obratiti relevantnim međunarodnim tijelima. g
