Arhiv tekstova
Zakon koji nedostaje
Zakoni koji su doneseni ili trebaju biti doneseni kako bi se »savladalo zlo autoritarne prošlosti u pravnoj državi« bili su tema tečaja koji su na Otvorenom sveučilištu u Subotici, za suce, javne tužitelje, javne pravobranitelje, odvjetnike i novinare organizirali Fondacija Konrad-Adenauer i Centar za unapređenje pravnih studija.
O kontroverzama oko lustracije i rehabilitacije političkih osuđenika i kažnjenika, otvaranju dosjea tajnih službi i dvojbama restitucije i denacionalizacije govorili su prof. dr. Jovica Trkulja, prof. dr. Vladimir Vodinelić, prof. dr. Bogoljub Milosavljević i prof. dr. Zlatko Stefanović.
ZA SADA EVIDENTIRANJE: Kako građani Vojvodine, među njima i značajan broj Hrvata očekuju povrat imovine oduzete nakon Drugoga svjetskog rata u razgovoru za »Hrvatsku riječ« upitali smo profesora Zlatka Stefanovića što bivši vlasnici mogu očekivati.
»Prema onome što je država Srbija donijela kao propise, to je Zakon o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine, čovjek teško može sa sigurnošću kazati što bi raniji vlasnici trebali očekivati. Naime, ovaj zakon nije predvidio nikakvo pravo ranijih vlasnika u smislu imovinskog prava već u stvari samo obvezu da raniji vlasnici prijave Direkciji za imovinu Republike Srbije činjenicu da im je imovina oduzeta. Sve to je ostavljeno za neki budući zakon., dakle, uređenje njihovih prava kada bi oni mogli tražiti vraćanje oduzete imovine ili obeštećenje. Ali, hoće li taj zakon biti donesen, što će on predvidjeti, koja će prava priznati, na koje slučajeve oduzimanja će se odnositi, sve je to vrlo neizvjesno. Zakon o evidentiranju, takav kakav je donesen upravo je i donesen s rezervom, da se napravi mogućnost odstupnice da Zakon o denacionalizaciji nikada i ne bude donesen. Ovaj Zakon se ograničio samo na prijavljivanje i evidentiranje jer da je zakonodavac želio pravu denacionalizaciju on bi mogao i u ovom zakonu reći konkretno kome se i što priznaje, po kojoj osnovi, koji su to slučajevi oduzimanja, a da ostavi ostvarivanje prava, ono što će biti priznato, za neki drugi zakon. Međutim nije rečeno niti jedno niti drugo.«
NIJE UVJET ALI JE PLUS: Upitan, je li denacionalizacija uvjet za pristupanje Europskoj uniji, Stefanović kaže kako bi donošenje takvog zakona sigurno bilo pozdravljeno od strane EU i sigurno da bi ubrzalo naše pristupanje EU jer sve ono što možemo kvalificirati kao poštovanje ljudskih prava, primjenu standarda koji su prihvatljivi u EU je nešto što je na listi zahtjeva i plus je za zemlju koja konkurira. »Sigurno je da bi nam to pomoglo, ali to nije postavljeno kao uvjet niti se u Studiji izvodljivosti spominje kao uvjet niti se predviđa da SiCG imaju obvezu da donesu Zakon o denacionalizaciji jer takva obaveza međunarodnopravno i ne postoji za razliku na primjer od drugih propisa, kao što je to na primjer Zakon o lustraciji odnosno njegova primjena koja se izričito spominje i obveza je da se on provede. Pošto smo ga mi već donijeli očekuje se da ga provedemo i to će biti praćeno i cijenjeno prilikom pristupanja EU.«
Postavlja se onda pitanje što u stvari država želi ovim Zakonom o evidentiranju.
»Država želi kroz ovaj zakon u stvari izvršiti točnu procjenu svoje obveze. Jer ono što je neizvjesno u čitavoj priči o denacionalizaciji jeste visina tereta koji će država morati podnijeti. To nije moglo biti procijenjeno jer je stanje arhiva i podataka takvo da ono ne osigurava pokazatelje o visini obveze, da se točno zna koja je sve imovina oduzeta po kojim osnovama, te je zakonodavac pribjegao rješenju da teret procjene prebaci na same bivše vlasnike da njih stavi u poziciju da oni prijave što im je oduzeto i da se onda kasnije jednog momenta izvrši procjena i da se pristupi uređenju ali s jednom odstupnicom da se to možda i ne uradi ako to bude prevelik teret za Srbiju«, ocijenio je Stefanović. g
-----
Oproštajni prijem prigodom završetka mandata mađarskog veleposlanika i konzula
Koktel kod hrvatskoga konzula
U rezidenciji generalnog konzula Republike Hrvatske u Subotici prošle je srijede priređen prijem u povodu skorog završetka mandata mađarskog veleposlanika u Beogradu Józsefa Pandura i generalnog konzula Republike Mađarske u Subotici Jánosa Huszára. Domaćin je bio generalni konzul RH u Subotici Davor Vidiš sa suprugom, a među gostima bio je i hrvatski veleposlanik u Beogradu Tonči Staničić.
