Arhiv tekstova
Rezultati govore sami za sebe
OSIJEK – U Osijeku je od 31. svibnja do 4. lipnja održan kongres Hrvatskog oplemenjivačkog, sjemanarskog i rasadničarskog društva u suradnji s Poljoprivrednim institutom u Osijeku a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, u nazočnosti stotinjak znanstvenika, naših najpoznatijih stručnjaka iz ovih oblasti te predstavnika struke iz poljoprivrednih tvtrki i organizacija diljem Hrvatske.
U četiri su dana, plenarno i u sekcijama, razmatrane teme od molekularnog oplemenjivanja preko žitarica, mahunarki, krmnog i industrijskog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja do voćarstva, vinogradarstva i rasadničarstva, a posljednjega je dana održan okrugli stol kada su predočeni zaključci kongresa, s kojima se ide prema resornom ministarstvu i vladi, ali i medijima, radi upoznavanja javnosti.
STOLJETNA TRADICIJA: Govoreći na otvaranju kongresa, prof. dr. Ivan Kolak sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je kako je ovo prigoda da se »nakon 112 godina uspješne prakse i tradicije, može na trenutak zastati, da vidimo gdje smo i kamo idemo, gdje smo u odnosu na Europu. Više od 2000 stvorenih sorti i kultivara u rečenome periodu, daju nam za pravo da s ponosom govorimo i o našim počecima, o plodnoj suradnji naših, svjetski poznatih znanstvenika i agronoma te ukupne poljoprivredne prakse, i o rezultatima koji nisu poznati samo u našim granicama, već i puno šire i više van njih«. U ime domaćina, Poljoprivrednog instituta u Osijeku, govorio je ravnatelj, dr. Josip Kovačević i istaknuo da su iza nas i povijest na koju smo ponosni, ali i svjetski poznata imena u svojoj struci, dugogodišnji plodni rad pa i rezultati, koji govore sami za sebe. »Ovaj kongres treba utvrditi stanje danas u rasadničarstvu i sjemenarstvu, u našoj oplemenjivačkoj praksi, a okupilo se stotinjak stručnjaka koji rade u oplemenjivačkim kućama, u institutima i na fakultetima, u pogonima za doradu, na njivama i na terenu, i svrha je vidjeti kuda iz ovog potencijalno dobrog stanja, kuda dalje jer imamo dobar proizvod kojega samo treba dotjerati i učiniti ga dobrim hrvatskim izvoznim proizvodom. Ako se želimo uspoređivati s Europom, onda smo mi rame uz rame i ubuduće mi možemo njima parirati, ali se mora izdvajati za znanost, ali se mora nagraditi struka i pratiti svjetska dostignuća, a mi to možemo« kazao je dr. Kovačević..
»Ovaj je kongres potvrdio da smo vrlo razvijeni kada je u pitanju industrija sjemena jer imamo ponajbolje oplemenjivačke kuće i ponajbolje znanstvenike i struku uopće, no imali smo i problema u tranzicijskom periodu i ovaj skup treba odrediti kako i kuda dalje« istaknuo je Stjepan Mikolčić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva. »Imali smo i agresivan nastup stranih sjemenarskih kuća te smo imali i dosta sjemena iz uvoza, no ja se nadam da će ovaj kongres ponuditi rješenja, koja će u vidu zaključaka doći i u naše ministarstvo, a mi bi to trebali pretočiti u zakonske i provedbene akte na osnovu kojih će kompetentna struka, naši sjemenari i industrija sjemena imati još više šanse. U izradi je novi zakon o sjemenu, sadnom i poljoprivrednom materijalu, akti koji će biti harmonizirani s europskim zakonodavstvom, pa kada još stignu i navedeni zaključci, mi ćemo nastojati da domaći sjemenari budu još konkurentniji na europskoj i svjetskoj razini«.
ELITNI U STRUCI, SLABI U MARKETINGU: Obraćajući se novinarima na okruglom stolu, prof. dr. Ivan Kolak, istaknuo je »nas su stvorili naši očevi i djedovi prije 112 godina i jedno smo od najstarijih stručnih društava u Europi, četvrto po redu, po starini, i svi smo mi neizmjerno ponosni na tu činjenicu, ne samo zato što se u našem vokabularu, kada je riječ o proizvodnji sjemena, pojavljuje riječ elita, već i zato što smo najelitniji dio hrvatskog agronomskog društva. Biljne proizvodnje nema bez oplemenjivanja, bez sjemenarstva i rasadničarstva, ali nema ni stočarstva, nema ni mesa, ni mlijeka, nema ni prerađivačke industrije, pa dakle nema ni života na zemlji. A mi ne smijemo dovesti sebe do samouništenja. Istovremeno, ja nisam protiv konkurencije, dapače, ja sam za zdravu konkurenciju, za zdravu i ravnopravnu utakmicu, a ne da nam »prijatelji« iz Europe i Amerike uvale loše materijale, GMO, i sl. Istovremeno, njima ni na pamet ne pada da te materijale plasiraju u svojoj zemlji, ili, ne daj Bože, negdje u europskom susjedstvu, no nama se može podvaliti štošta. Činjenica je, da nas u znanstvenim krugovima cijene, no u komercijalnim i gospodarskim nam podmeću i prema nama idu i s bolesnim materijalima i sa svačim, želeći poništiti i naša znanstvena postignuća i nas kao narod. Baš zbog toga, mi znanstvenici moramo reći stop, ili prvi, ili među prvima. A možemo to jer imamo na osnovu čega, imamo takve materijale koji mogu konkurirati i Europi i Americi, ali tražimo i sličan status, pa odgovorno tvrdim da bi od zemlje uvoznice i sjemena i hrane, mogli postati zemlja izvoznica i sjemena i hrane, a upravo su Slavonija i Baranja, Bogom dane da to, o čemu govorim, i ostvarimo«.
»Ono što smo zaključili je da su naši kultivari, posebice kada je riječ o žitaricama, pa i krmnim kulturama, konkurentni svim europskim i svjetskim sortama, ali naši su zapadnjaci vještiji markentiškim potezima i više daju na promidžbu. S druge strane, kod nas su još uvijek snažni uvozni lobiji, koji rade i na štetu nas sjemenara i na štetu Republike Hrvatske. Evo samo jednoga primjera, mi smo imali naš institut za šećernu repu i naš je sadni materijal bio i dobar i jeftin. Od kada je prodan strancima, od kada sjeme šećerne repe uvozimo, svake godine raste cijena za više od 10 posto i sada je već viša od 50 posto. To isto će nam se dogoditi i s drugim ratarskim kulturama, ako na vrijeme ne dignemo naš glas« upozorio je dr. Kolak, i dodao »zato mi tražimo od naše Vlade, od resornog ministarstva, da se zna bilanca, da nam kažu što treba a što ne, što će financirati a što ne. Mi imamo Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo a nemamo izbilancirane naše potrebe. Nemam namjeru nikoga prozivati, ali politika mora davati inpute a struka mora davati prava rješenja, dakle i politika i struka moraju ići ruku pod ruku. To su dakle zaključci koje mi nudimo, mi ćemo donijeti i akcijski plan kako ih implementirati u ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, ali i u ministarstvu znanosti i športa i prvi ćemo puta spojiti ta dva ministarstva. Molim Vas lijepo, mi imamo izvrsne stručnjake, izvrsne genetičare i oplemenjivače i sve to moramo usmjeriti jednom cilju, hrvatskom sjemenarskom brandu, a ne da nam uvaljuju GMO i druge sumnjive materijale, koje uvoze nestručnjaci, a stručni nam ljudi čekaju na burzi rada« bio je oštar prof. dr. Kolak.
Slavko Žebić
