Arhiv tekstova
Dani polja pšenice i ječma u Osijeku
OSIJEK – »Drago mi je da ste imali i imate toliko povjerenja u nas, o čemu svjedoči ovoliki broj nazočnih, a naše evidencije kažu više od 600, na današnjoj tradicionalnoj priredbi »Dani polja pšenice i ječma« na Poljoprivrednom institutu u Osijeku« rekao je ravnatelj instituta, dr. Josip Kovačević, pozdravljajući brojne poljoprivrednike, sjemenare i stručnjake koji se bave proizvodnjom pšenice i ječma, doradom i distribucijom sjemena, a posebice goste iz Osječko-baranjske županije, ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te iz inozemstva, a bili su tu predstavnici Mađarske, Slovenije, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine.
»U posljednje 74 godine, koliko ovdje radimo na oplemenjivanju, proizveli smo 358 sorti i kultivara, 126 kukuruza, 82 pšenice, 74 ozimog i jarog ječma a zatim slijede soja i suncokret, šećerna repa, lucerka, crvena i bijela djetelina, stočni grašak pa čak i dvije sorte cikorije. Samo u ovoj godini priznato nam je 14 novih sorti: kukuruza 8, pšenice 3, ječma 2 i soje l« pohvalio se dr. Kovačević.
NA TEMELJIMA STRUKE: Nazočnima se obratio u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ljupko Tabaković i usporedio neke statističke podatke. »Prije pet godina zasijali smo 230 tisuća ha pšenice i navršili gotovo milijun tona, u prošloj smo godini imali 180 tisuća ha i navršili 716 tisuća tona krušnog zrna, dok smo jesenas zasijali tek 120 tisuća ha pšenice i očekujemo urod od pola milijuna tona, što će biti dostatno, uz zalihe koje imamo, za brašno i za kruh. Ovih ćemo dana dogovoriti model otkupa pšenice, a za koji će se dan znati i otkupna cijena« rekao je Tabaković.
Prisutnima se obratio i dr. Josip Šimenić predstojnik odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta u Osijeku, zahvalivši se ponajprije poljoprivrednim proizvođačima što su pokupovali sve njihovo sjeme, i tako oslobodili halu u kojoj smo se svi okupili.
»U protekle 74 godine postigli smo zapažene rezultate, na temeljima znanstveno-istraživačkoga rada, na temeljima struke i tako je stvoreno 82 pšenice, ako ne računamo osječku šišulju i još dvadesetak U-sorti stvorenih 50-tih godina prošloga stoljeća, istaknuo je dr. Georg Drezner, predstojnik odjela za oplemenjavanje i genetiku strnih žita. Posljednjih 15 godina naše sorte zauzimaju 50 pa i 60 posto površina u strukturi sjetve u Republici Hrvatskoj, a posljednjih 8-10 godina i 30 posto u susjednoj Sloveniji, a osim toga naše su sorte tražene u Albaniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Turskoj. Ne tako davno mi smo od Italije uvozili onu čuvenu »talijanku« a evo sada oni traže našu Srpanjku, Žitarku, Golubicu. Pobrojane sorte su i naše najtraženije sorte posljednjih godina, a za Golubicu neki prerađivači plaćaju i do 10 posto višu cijenu. Što se stanja usjeva na terenu tiče, jesenas je zasijano nešto više od 120 tisuća ha, a stanje je različito. Više je uzroka, no proizvođači koji su pšenicu zasijali na vrijeme, u optimalnim rokovima, koju su je i prihranili na vrijeme i zaštitili od bolesti i korova, mogu očekivati dobre urode, čak i vrlo dobre. No tu se moram ograditi od vremenskih prilika i neprilika pa i visokih temperatura, no vidjet ćemo« rekao je dr. Drezner.
MANJAK JEČMA: Dr. Alojz Lalić, viši suradnik na PIO i oplemenjivač ječma bio je kritičniji »ječma je jesenas zasijano 35 – 40 tisuća hektara, a manjkat će ga i za industrija slada i piva i sa potrebe stočarstva, i bilo bi dobro kada bi površine pod ječmom već iduće sezone udvostručili. Sortiment koji stvaramo posljednjih 15-16 godina prevladava u proizvodnji ječma ne samo u Hrvatskoj, već mogu slobodno reći u jugoistočnoj Europi. Naše sorte, kao Rex, Baron i Lord siju se na značajnim površinama u Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini a naši se materijali ispituju u Turskoj, Bugarskoj, Italiji i Austriji. Mi oplemenjivači ne možemo stati, mi radimo godišnje 300 – 500 kombinacija križanja, kroz selekcijski materijal ozimog i jarog ječma provedemo više od 10000 različitih kombinacija, u pokusima imamo 450 novostvorenih linija ozimog ječma i 350 jarog i to nije sve, a daje nam za pravo da se nadamo da ćemo stvoriti nove još bolje sorte, još većeg genetskog potencijala, što će nam omogućiti da ostanemo u samom vrhu i u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe«. Upitan za stanje usjeva u ovoj fenofazi, dr. Lalić je rekao kako to može ilustrirati parafrazirajući jutrošnji razgovor s jednim velikim proizvođačem ječma, koji je odgovorio: pa, dobro. To karakterizira stanje ozimih usjeva u nas danas, koje je šaroliko, uzrokovano terminima sjetve, primjenom agrotehnike i mogućnošću pravilne prihrane. Dakle, svi koji su ječam zasijali u optimalnim rokovima, prihranili na vrijeme i zaštitili usjev od korova i bolesti, nemaju se čega plašiti i mogu očekivati dobar urod.
Slavko Žebić
