Arhiv tekstova
National Geographic u Subotici
Kako se korijeni nikad ne zaboravljaju, pokazao nam je 10. lipnja naš sugrađanin, glavni urednik National Geographic Hrvatska Hrvoje Prćić, koji nam je donio izložbu fotografija, a također se i potrudio da u šestom po redu hrvatskom izdanju National Geographica predstavi odredišnu poštu Đurđin.
OTVORENJE IZLOŽBE: Poziv na suradnju, koji je uputio subotički Gradski muzej, urodio je plodom, naime, u Suboticu je stigla izložba sto najljepših fotografija koje su rađene za popularan časopis National Geographic. Uz zvuke tamburaškog amsambla Ravnica nazočne je pozdravio ravnatelj Gradskog muzeja István Hulló, koji se zahvalio svima koji su pridonijeli da ova izložba stigne u Suboticu, te je istaknuo kako mu je osobito drago što će se ujedno predstaviti i časopis National Geographic Hrvatska. Otvorenju je prisustvovala i djelatnica generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Zdenka Zver, kao i gradonačelnik Subotice Géza Kucsera, koji je rekao kako postoje mnogi časopisi, ali ipak National Geographic ostaje kao pojam svima dobro poznat. »Kad sam se prvi put zagledao u ovaj časopis, zapitao sam se je li moguće da postoje i fotografije ovakve kvalitete? National Geographic nam otvara vidike i tek sada vidimo kako je lijep svijet oko nas i svaka čast ljudima koji znaju ovakvim fotografijama istaći čari svakidašnjice. Svijet nam je s ovim časopisom postao bliži, a današnji dan bi nam mogao biti kao praznik, jer je prekogranična suradnja s Hrvatskom poprimila nov sadržaj«, kazao je gradonačelnik i dodao: »Subotica je danas postala bogatija s ovom divnom izložbom, a osobito mi je drago što se i naši salaši nalaze u ovom časopisu, jer to dokazuje kako tu ima vrijednosti i ljepote koja zaslužuje da bude u ovakvom izdanju. Nadam se da ćemo surađivati i dalje i da će se uskoro ispod naslova National Geographic pojaviti i Srbija«.
POVIJEST: National Geographic je udruga stara 117 godina i u ovom trenutku je najveće neprofitabilno znanstveno društvo u svijetu. Ovaj časopis čita preko 50 milijuna čitatelja, doslovce na svim kontinentima i doista je legenda koja još uvijek živi i dalje se razvija. Hrvatsko izdanje National Geographica je 25. izdanje na drugim jezicima (osim engleskog jezika). U ovom trenutku ima 28 izdanja, a očekuje se i pojavljivanje 29 izdanja na kineskom jeziku kao novi iskorak.
»Radi se na tome da oživi i National Geographic Srbija i nadam se kako će to uskoro i biti. National Geographic je došao i na juriš je osvojio Hrvatsku i cijelu okolnu regiju, veliki broj pisama dobivamo i iz Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Ponosni smo na ono što smo do sada uspjeli napraviti. Snaga National Geographica je u njegovim tekstovima, ali još više u njegovim fotografijama«, kazao je glavni urednik National Geographic Hrvatska Hrvoje Prćić.
FOTOGRAFIJE: Projekt izložbe fotografija National Geographica potekao je iz Washingtona, a završio se u Hrvatskoj kao odabir stotinu najljepših fotografija. Ova izložba je bila izložena u svim većim gradovima Hrvatske i posjetilo ju je pedeset stotina ljudi, što za jednu izložbu još nije zabilježeno u Hrvatskoj. Najveću pažnju zaokuplja legendarna fotografija Afganke, koja je ujedno i najskuplja fotografija, a fotografirana je u izbjegličkom logoru 1984. godine. Diljem svijeta ova djevojka poznata je kao Afganka, dok je njeno ime Šarbat Gula i tada je imala sedamnaest godina. Na izložbi se može vidjeti 70 fotografija iz svjetske lepeze National Geographica i 30 fotografija snimljenih također za National Geographic, ali su one snimane na prostorima ove regije. Uglavnom su to fotografije iz Hrvatske, a ima i dvije fotografije snimljene na Crnogorskom primorju.
REPORTAŽA O ĐURĐINU: Ova izložba kao i časopis poskazuju dvije stvari: tradiciju i povezanost Hrvata Bunjevaca s Maticom, te kako je došlo vrijeme da Srbija i Hrvatska žive zajednički kulturni i gospodarski život. »Salaši na sjeveru Bačke je reportaža koja je iz nekoliko razloga zaslužna da bude u ovom časopisu. Povijest Đurđina prikazuje nas Hrvate iz sjeverne Bačke – kako smo došli, nastanili se, kako smo se izborili za ovaj prostor, način života na salašu, ali i realnost kako salaši odumiru. Zato trebamo sve učiniti da se očuva kultura i tradicija bunjevačkih Hrvata. Autor teksta je Dražen Prćić, dok su fotografije izvedba Augustina Jurige. Oni su odradili dobar posao na ovoj reportaži. Vjerovali ili ne – za jednu reportažu snimi se sedamnaest tisuća fotografija i na njoj se radi oko godinu dana. Mi nismo snimili toliko fotografija za ovu reportažu iz Đurđina, ali je veliki trud uložen da do te reportaže dođe i silno mi je drago što smo do ovdje došli. Moja je želja bila da cijeli projekt bude rađen u Subotici«, istakao je Hrvoje Prćić, koji ovom izložbom osjeća da vraća dug svome rodnome gradu. Na ukazanom povjerenju zahvalio se autor teksta »Salaši na sjeveru Bačke« Dražen Prćić, jer, kako kaže, ovo je časopis u kome se ne može pisati baš sve, tko što i kako hoće, već postoji regulativa pisanja. »Ovaj tekst dogovoren je još prošle godine i na njemu sam dosta radio, a možda nije snimljeno sedamnaest tisuća fotografija, ali je sigurno napisano najmanje toliko karaktera teksta. Osobito mi je drago što sam pisao o Đurđinu, jer i moji korijeni vuku odatle. Na velikoj pomoći pri pisanju zahvaljujem Lazaru Ivanu Krmpotiću koji je animirao ljude, zatim Mari Ivković Ivandekić koja je pristala pojasniti mnoge detalje slamarske umjetnosti, kao i svim sudionicima reportaže«. Kao novinar Hrvatske riječi, on je istaknuo kako uvijek pisanju teksta pristupa profesionalno, radi li se o novinama ili časopisu, jer piše iz srca, a ovaj tekst mu je osobito drag, jer predstavlja trag našeg postojanja na ovim prostorima.
»Tako sam se trudio da približim Đurđin i tamošnji život svim ljudima koji ga ne poznaju, te da predstavim sve njegove vrijednosti. Kao vrstan poznavatelj kulture bunjevačkih Hrvata smatram kako je Augustin Juriga bio pravi izbor za fotografiranje svega što se trebalo naći u ovoj reportaži, što pokazuje i njegov dugogišnji rad na očuvanju tradicije«, objašnjava Dražen Prćić. Na pitanje sprema li se novi tekst koji će govoriti o našim krajevima, autor je sa smiješkom odgovorio da će to budućnost pokazati. Fotograf proslavljene reportaže također je zadovoljan urađenim poslom, a nazočnima je otkrio kako su fotografije uglavnom urađene na biciklu.
g
