U korak sa svjetskim tokovima
Glasovita subotička pekarnica »Daraboš« ima tradiciju obiteljske proizvodnje kruha još od 1967. godine, da bi sin Zlatko 1986. samostalno nastavio voditi tvrtku. U međuvremenu, u sklopu razvoja i objedinjavanja pripreme i same proizvodnje kruha, kupljen je i jedan manji mlin, tako da pekara »Daraboš« ima zatvoren gotovo cijeli proces finalne obrade i plasmana gotovog proizvoda na tržište. Novina u poslovanju je slastičarstvo, točnije proizvodnja raznovrsnih slastica, a neposredan povod ovom razgovoru je posjet Sajmu u Parizu, na kojemu su bila izložena najnovija dostignuća na polju primijenjene prehrambene (slastičarske) umjetnosti.
4Kakav je sajam bio u pitanju i što je sve izlagano na njemu?
Svake neparne godine (2003., 2005.) Pariz je domaćin najvećeg svjetskog sajma slastičarstva na koji smo otišli s željom da se malo bolje upoznamo s najsvježijim inovacijama na polju slastičarstva, te proizvodnje sladoleda. Na ovom velikom i prestižnom sajmu izlaže »cijeli svijet« proizvođača svih mogućih slatkih stvari.
4Vaš odlazak neposredno je u svezi s jednom novinom koju pripremate. O čemu je riječ?
Početkom iduće godine planiramo otvaranje naše slastičarne, koja će se nalaziti u Ulici Matije Gupca, a u kojoj planiramo ljubiteljima dobrih kolača i sladoleda ponuditi naše proizvode. Naravno, uz slastice, u tom specijaliziranom objektu će se moći kupiti i naši pekarski proizvodi. Želja nam je da Subotici podarimo jedno, sasvim novo mjesto, na kojemu će se nalaziti »ujedinjeni« slani i slatki proizvodi iz naše pekarnice.
4Pekara »Daraboš« je već godinama dobro poznata svim potrošačima po svojoj raznovrsnoj paleti brojnih vrsta kruha i peciva izrađenih od raznovrsnog »biljnog« materijala.
Pekarstvo je u nas, i našoj tvrtki pogotovo, već toliko razvijeno da idemo u korak sa svijetom glede proizvodnje raznovrsnih tipova kruha. Primjerice imamo standardnu ponudu od 14 različitih vrsta kruha, počevši od standardnog bijelog i polubijelog, pa sve do kruha s bundevinim sjemenkama, rižom i »koktelom« nekoliko žitarica. Trend proizvodnje ovih »novih« tipova kruha je započeo prije nekih petnaestak godina, pod etiketom zdrave hrane, i mi smo od prvog trenutka prihvatili zahtjeve tržišta i započeli proizvodnju.
4Gdje ste se vi prvi puta susreli sa »zdravim« vrstama kruha?
Prvi puta je to bilo na jednom drugom sajmu koji sam posjetio u Veroni (Italija), a moram spomenuti kako, već godinama, supruga i ja redovito obilazimo brojne sajamske manifestacije (Rusija, Turska, Francuska), a sve u želji što većeg uvida i prihvaćanja suvremenih proizvođačkih trendova.
4U pripremi je jedan novi pekarski proizvod. O kakvom se kruhu ovog puta radi?
Radit ćemo jedan standardni kruh od punog zrna pšenice, preciznije čitavo zrno će biti kuhano i stavljano u integralno brašno. Ovim proizvodom želimo razuvjeriti brojne sumnje koje su u posljednje vrijeme aktualne u vezi tzv. bojenja kruha i na temelju kojih se pekari optužuju da farbaju tijesto. Mi želimo dokazati da ni u kom slučaju ne »farbamo« kruh i da su naši proizvodi autentični u odnosu na specifikacije koje posjeduju i za koje su bili uvijek vrednovani i nagrađeni.
4Vratimo se još malo konditorstu i slastičarstvu. Što trenutačno imate u ponudi?
Prije svega je akcent na proizvodnji domaćih slastica koje prodajemo u našim prodajnim objektima, a to je nekoliko vrsta torti i domaćih kolača poput pita s voćnim sadržajem. Kada budemo pustili u rad objekt slastičarne koji pripremamo, naša ponuda će biti znatno veća, a krenut ćemo i s programom proizvodnje sladoleda. g