Arhiv tekstova
Tjednik
četvrtak, 16. 6.
Antin
Hrvatska policija vrši kriminalističku obradu podataka o događanjima krajem 1991. u selu Antin. To je za B92 izjavio županijski državni tužitelj Božidar Piljić. Selo Antin skrenulo je pozornost javnosti nakon tvrdnji Nataše Kandić iz Fonda za humanitarno pravo da su 1991. u tom selu ubijeni Marica Mihalj i Vicko Mikulić, kao i da je u cijeli slučaj umiješan zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić.
Glasnogovornik Policijske uprave Vukovarsko-srijemske Miroslav Janić nije mogao za B92 konkretno govoriti o slučaju sela Antin, kao ni o eventualnoj umiješanosti Tomislava Nikolića u tim događanjima.
Nikolić je ponovio da od 5. prosinca, kada je on otišao u Antin, u tom selu nije bilo ubijanja civila. On je dobio odgovor premijera Vojislava Koštunice u kome se kaže da ne postoji ni jedan dokument koji bi ga teretio za sudjelovanje u ratnim zločinima.
»[korpioni«
»Još najmanje 10 pripadnika jedinice »Škorpioni« živi u Hrvatskoj, piše hrvatski »Jutarnji list«. Hrvatsko Državno tužiteljstvo i Tužiteljstvo za ratne zločine u Srbiji uspostavili su suradnju zbog nedavno uhićenog pripadnika »Škorpiona« Slobodana Davidovića, piše list i dodaje da je Vladimir Vukčević, tužitelj u Srbiji, glavnom državnom tužitelju Hrvatske Mladenu Bajiću dostavio dokumentaciju koju je MUP Srbije, tijekom ratnih godina, skupio o »Škorpionima«. Prema dokumentima iz Beograda, još najmanje desetak »škorpiona« u ovom trenutku živi na području Hrvatske, tvrdi list.
PETAK, 17. 6.
Crnogorci
Crnogorski premijer Milo Đukanović ocijenio je da je premijer Vojislav Koštunica, dostavljanjem popisa broja Crnogoraca u Srbiji dužnosnicima Europske unije, »potvrdio nešto za što se mislilo da je prošlost« u odnosu službenog Beograda prema Podgorici: »Mislio sam da je politička javnost Srbije iz sličnih poteza izvukla nauk, da nije sklona činiti iste greške koje su činjene u prethodnih 15 godina, na primjeru Slovenije i Hrvatske, i da kreiraju novu praksu«, rekao je Đukanović za podgoričku Pobjedu. Predaju popisa Briselu osudile su i vladajuće političke partije u Crnoj Gori.
Umjesto da je u Brisel pošao s popisom od preko 8.000 Bošnjaka pobijenih u Srebrenici i da se zastidi pred međunarodnom zajednicom i zatraži oprost, Vojislav Koštunica pravi nove popise po nacionalnoj osnovi, priopćila je vladajuća Socijaldemokratska partija.
»To što je premijer Srbije Vojislav Koštunica Briselu dostavio broj državljana Crne Gore koji žive u Srbiji predstavlja balkansko pravilo, a to, na žalost, podrazumijeva brojanje, ogovaranje i podmetanje nogu. To podsjeća na etničke podjele, podizanje iracionalnosti i jačanje tenzija«, rekao je predsjednik SiCG Svetozar Marović za Vijesti.
subota, 18. 6.
Sebi
Haški pritvorenik Slobodan Milošević iz ćelije u zatvoru koordinira organizaciju mitinga podrške samom sebi. Miting treba biti održan u Beogradu, 28. lipnja, saznaje Danas pozivajući se na dobro obaviješten izvor, a mjesto još nije utvrđeno. Spominju se Trg Republike i Ušće. Glavni Miloševićev posrednik za organizaciju navodno je Milorad Vučelić, dok je dužnosnik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izvan događaja jer tako želi Milošević.
Izvor lista navodi kako Milošević ima Šešeljevu podršku, pa socijalisti vjerojatno mogu računati na podršku radikala.
NEDJELJA, 19. 6.
Obveza
Šef diplomacije Srbije i Crne Gore Vuk Drašković izjavio je za Betu kako se »nikako nije smjelo dogoditi« da se u Skupštini Srbije ne donese deklaracija o Srebrenici, naglašavajući da je taj zločin dobio svjetsko ime i da će povodom njegove desetogodišnjice sve međunarodne organizacije donositi rezolucije, deklaracije ili izjave:
»Hoće li parlamenti Bosne i Hercegovine, hoće li Sabor Hrvatske donijeti deklaracije o srebrenicama nad srpskim narodom u ovim ratovima, kojih je također bilo mnogo. Zločin u Srebrenici nije zločin Srbije i baš zato što je počinjen srpskom rukom, prvorazredna je naša nacionalna obveza da kažemo: ne, ti koji su to počinili nisu predstavljali Srbiju, nego su predstavljali jedan teroristički režim, kojem je srpski narod dao maksimalni otpor i zahvaljujući tom velikom otporu većinske Srbije, zločini su mnogo manji nego što bi bili na svim stranama«.
Tarifa
Ratko Mladić se dogovorio o isplati pet milijuna dolara u zamjenu za predaju prije 11. srpnja 2005., piše Sunday times. Britanski list piše o detaljima navodnih tajnih pregovora s Mladićem i navodi da je jedan od najtraženijih haških optuženika postigao sporazum o isplati pet milijuna dolara u zamjenu za predaju prije 10. godišnjice masovnog pogubljenja Bošnjaka iz Srebrenice. Izvori bliski osobama koje vode pregovore s Mladićem tvrde kako je ratni komandant Srba iz Bosne i Hercegovine taj novac tražio za svoju obitelj i tjelohranitelje.
PONEDJELJAK, 20. 6.
Izgledi
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u emisiji Hrvatskog radija S predsjednikom uz kavu, kako, prema njegovu mišljenju, postoje veliki izgledi da na jesen, u rujnu ili listopadu, otpočnu pregovori o ulasku Hrvatske u EU.
Optimizam predsjednik temelji na pozitivnijem mišljenju glavne haške tužiteljice Carle del Ponte o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, a čemu, kaže, u velikoj mjeri pridonosi učinkovitiji rad svih službi koje tragaju za odbjeglim generalom Antom Gotovinom i njegovim pomagačima.
Spomenica
Zahtjevi za Ravnogorsku spomenicu 1941. bit će podnošeni do 31. srpnja 2007, propisala je Vlada Srbije. Skupština Srbije je u prosincu prošle godine usvojila izmjene Zakona o pravima boraca, kojima su izjednačena prava sudionika partizanskog i ravnogorskog pokreta kao sudionika narodnooslobodilačkog rata. Vlada je potom usvojila uredbu kojom su precizirani uvjeti za ostvarivanje tih prava, među njima i dobivanje Ravnogorske spomenice. Uz zahtjev za Ravnogorsku spomenicu, pripadnici Jugoslavenske vojske u otadžbini i Ravnogorskog pokreta trebaju priložiti izjave najmanje dva borca NOR-a o sudjelovanju podnosioca zahtjeva u NOR-u, a koja o tom sudjelovanju imaju neposredno saznanje.
utorak, 21. 6.
Oslobodioci
Radikali su predložili Skupštini da donese deklaraciju o potrebi da se prekine »10 godina okupacije Republike Srpske Krajine«.
U njoj bi se ocijenilo, žele radikali, da se »srpsko nacionalno pitanje i ostanak Srba na teritoriju Republike Srpske Krajine i Hrvatske može riješiti samo prekidom desetogodišnje okupacije RSK«. Progon Srba iz Hrvatske i uništavanje njihove imovine, radikali su u prijedlogu deklaracije ocijenili kao genocid, a okupaciju kao »privremeno stanje«, pa se zahtijeva njen prekid i osiguravanje sigurnosti i slobodnog odlučivanja svih koji su živjeli na teritoriju RSK do 1995. godine.
Pomilovanja
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je, komentirajući svoju odluku kojom su umanjene 20-godišnje zatvorske kazne Damjanu Vukmiroviću i Slobodanu Bosancu, dvojici Srba osuđenih zbog ratnih zločina nad civilima u Domovinskom ratu. Vukmiroviću je kazna smanjena za tri, a Bosancu za dvije godine, a pomilovanjima se u oba slučaja protivilo Ministarstvo pravosuđa.
»Ono što je indikativno, što nas je vodilo da se odbiju takvi zahtjevi za pomilovanje jest što i jedan i drugi ne priznaju počinjenje djela za koja su osuđeni, a jedan od njih čak je i stegovno tretiran u zatvoru zbog ponašanja«, izjavila je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
^ahure
Na Ovčari, gdje je u studenome 1991. godine pobijeno 200 ratnih zarobljenika iz vukovarske bolnice, pronađeno je više od 1700 čahura, a vještačenjem je utvrđeno da je pucano iz 18 vrsta pušaka, izjavio je u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu, u postupku optuženima za taj zločin, sudski vještak Dragan Krstić.
Utvrđeno je da je riječ o čahurama puščanih metaka, ispaljenih iz 18 vrsta tog oružja, te o čahurama koje se pune streljivom za kalašnjikov.
srijeda, 22. 6.
Druga~iji
Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić izjavio je kako će pokrajinska vlada »i formalno« podržati inicijativu Nezavisnog društva novinara Vojvodine da se 11. srpnja proglasi za Dan žalosti u Srbiji i Crnoj Gori.
»Jedanaesti srpanj je svakako dan žalosti za nas i sigurno je da ćemo u formalnom smislu podržati tu inicijativu, jer je zločin u Srebrenici najmasovniji zločin u Europi poslije Drugog svjetskog rata«, rekao je Pajtić. Ocijenio je kako je zločin u Srebrenici »bacio strašnu ljagu i sjenku« na sve one žrtve koje je srpski narod podnio u svojoj povijesti. »Zato je neobično važno demonstrirati solidarnost sa onima koji su stradali, a koji su bili krivi samo zbog toga što nisu bili Srbi«, kazao je Pajtić. Isto smatra i predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš, koji je najavio i da će vojvođanska skupština raspravljati o vlastitoj deklaraciji o Srebrenici.
Transformacija
Predsjednik Centra za civilno-vojne odnose Miroslav Hadžić kaže da se Vojska tek treba transformirati. Hadžić je na tribini u Valjevu, u okviru javne rasprave o »Sigurnosnoj arhitekturi Europske unije, pogled iz Srbije i Crne Gore«, rekao da SiCG ne može izdržavati vojsku od 77.000 ljudi.
»Vojska SiCG nije transformirana, nije čak ni brojčano smanjena kao što je to tvrdio bivši načelnik Generalštaba VSiCG Branko Krga jer se navodno smanjenje s 84.000 na 77.000 ljudi zapravo odnosilo na nepopunjen ratni sastav u mirnodopskim uvjetima«, rekao je Hadžić.
