Arhiv tekstova
Sve više Hrvata – studenata, sve manje Hrvata – profesora
Ovog mjeseca, točnije 14. lipnja 2005. godine, Odbor za međunacionalne odnose Skupštine AP Vojvodine razmatrao je Informaciju o upisu studenata u višim školama, čiji je osnivač AP Vojvodina, i na fakultetima Sveučilišta u Novom Sadu u školskoj 2004./2005. godini. Informaciju je već razmatralo i prihvatilo Izvršno vijeće AP Vojvodine tijekom veljače 2005. godine, a pripremilo ju je Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu. Imajući u vidu da ovogodišnja Informacija ima obilje materijala, te kako su ove godine više škole i fakulteti dostavili više podataka, za hrvatsku zajednicu pregled ovih podataka može biti više nego koristan.
VIŠE ŠKOLE – OSNIVAČ POKRAJINA VOJVODINA: U AP Vojvodini više obrazovanje ostvaruje se u devet viših škola, i to u: Višoj tehničkoj školi u Novom Sadu, Višoj tehničkoj školi u Subotici, Višoj tehničkoj školi u Zrenjaninu, Višoj poslovnoj školi u Novom Sadu, Višoj školi za obrazovanje odgojitelja u Novom Sadu, Višoj školi za obrazovanje odgojitelja u Kikindi, Višoj školi za obrazovanje odgojitelja u Srijemskoj Mitrovici, Višoj školi za obrazovanje odgojitelja u Subotici i Višoj školi za obrazovanje odgojitelja u Vršcu.
Ukupan broj studenata na višim školama u Vojvodini iznosi 7.501. U odnosu na ukupan broj studenata, nacionalne manjine su zastupljene u sljedećem odnosu: 884 ili 11,25 posto su studenti Mađari; 92 ili 1,23 posto su studenti Slovaci; 100 ili 1,33 posto su studenti Rumunji; 43 ili 0,57 posto su studenti Rusini; 130 ili 1,74 posto su studenti Hrvati i 41 ili 0,55 posto su studenti Bunjevci.
Iz ovih podataka je razvidno, ako se usporede s prethodnom godinom, da je broj Hrvata najviše povećan i to za 0,43 posto, jer je prošle godine bilo 1,31 posto Hrvata na višim školama u Vojvodini. Treba istaći, za razliku od lani, da je ovaj put dana nacionalna struktura svih upisanih studenata na višim školama čiji je osnivač Autonomna Pokrajina Vojvodina. Naime, prošle godine nije se podudarao broj upisanih studenata i broj studenata za koje je dana nacionalna struktura. No, i pokraj ovog povećanja, mora se konstatirati da broj studenata nacionalnih manjina zaostaje za brojem udjela nacionalnih manjina u strukturi stanovništva Vojvodine. Prema podacima iz popisa iz 2002. godine, koje je objavio Republički zavod za statistiku u Srbiji, u Vojvodini je bilo 2.031.992 stanovnika. U odnosu na ukupan broj stanovnika Vojvodine, nacionalne manjine su zastupljene u sljedećem odnosu:
Iz tablice je vidljivo da niti jedna navedena nacionalna manjina nema udio u broju studenata adekvatno svom broju u ukupnom broju stanovnika Vojvodine.
Novina, u odnosu na prošlogodišnje informacije, jest nacionalna struktura nastavnog osoblja na višim školama Vojvodine. Izuzetak je Viša škola za obrazovanje odgojitelja u Novom Sadu koja nije dostavila nacionalnu strukturu nastavnog osoblja škole. Na osam viših škola u Vojvodini uposleno je 237-ero radnika na poslovima nastave. U odnosu na ukupan broj uposlenih na poslovima nastave, nacionalne manjine su zastupljene u slijedećem odnosu: 50 ili 21,09 posto su profesori i suradnici Mađari; 0 ili 0,00 posto su profesori i suradnici Slovaci; 9 ili 1,33 posto su profesori i suradnici Rumunji; 0 ili 0,00 posto su profesori i suradnici Rusini; 2 ili 0,84 posto su profesori i suradnici Hrvati i 3 ili 1,26 posto su profesori i suradnici Bunjevci.
Dva profesora, odnosno suradnika Hrvata su uposleni na Višoj tehničkoj školi u Subotici. Na ostalim višim školama nema profesora i suradnika Hrvata. Treba istaći da je na nekim školama nastava organizirana na jezicima nacionalnih manjina i to: Viša tehnička škola u Subotici – nastava se odvija i na mađarskom jeziku; Viša škola za obrazovanje odgojitelja u Novom Sadu – nastava se odvija i na mađarskom jeziku; Viša škola za obrazovanje odgojitelja u Subotici– nastava se odvija i na mađarskom jeziku i Viša škola za obrazovanje odgojitelja u Vršcu – nastava se odvija i na rumunjskom jeziku.
VISOKO OBRAZOVANJE U AP VOJVODINA: Visoko obrazovanje u AP Vojvodini ostvaruje se, trenutačno, na 13 fakulteta u sastavu Sveučilišta u Novom Sadu. Zakonom o utvrđivanju određenih ovlasti Autonomne Pokrajine, Autonomna Pokrajina ima pravo osnivati fakultete. Nažalost, iako je AP Vojvodina osnovala fakultete i to: Učiteljski fakultet u Subotici, Učiteljski fakultet u Vršcu, Pedagoški fakultet u Srijemskoj Mitrovici i Fakultet za europsku ekonomiju i biznis u Novom Sadu, a sve na osnovi Statuta AP Vojvodine i spomenutog Zakona, republički organi nisu odobrili otvaranje podračuna u okviru konsolidiranog računa Trezora za novoosnovane fakultete u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Tako su sada to fakulteti samo na »papiru«. Svi oni su osnovani tijekom 2004. godine. To je ujedno i kršenje Zakona o utvrđivanju ovlasti Autonomne Pokrajine i sofisticirano izigravanje propisa koje je donijela sama Republika Srbija. Ovo je ujedno lakmus papir za testiranje uopće autonomije Vojvodine. Bez ostvarivanja prava, koja su regulirana Zakonom o utvrđivanju određenih ovlasti, autonomija ostaje mrtvo slovo.
Ukupan broj studenata na fakultetima Sveučilišta u Novom Sadu iznosi 38.169. U odnosu na ukupan broj studenata, nacionalne manjine su zastupljene u sljedećem odnosu: 2.298 ili 6,02 posto su studenti Mađari; 330 ili 0,86 posto su studenti Slovaci; 131 ili 0,34 posto su studenti Rumunji; 239 ili 0,63 posto su studenti Rusini; 510 ili 1,34 posto su studenti Hrvati i 113 ili 0,30 posto su studenti Bunjevci.
Također, iz ovih podataka je razvidno, ako se usporede s prethodnom godinom, da je broj Hrvata najviše povećan i to za 0,39 posto, jer je prošle godine bilo 0,95 posto od ukupnog broja studenata na fakultetima u Vojvodini. Zanimljivo da Mađari, Slovaci i Rusini bilježe blagi pad u odnosu na prošlu školsku godinu. Nažalost, za sve studente nije dana nacionalna struktura, jer su neki fakulteti dali nacionalnu strukturu samo za one studente koji po prvi put upisuju prvu godinu. Tako da ispada da za 668 studenata nije dana nacionalna struktura što iznosi 1,75 posto od ukupnog broja studenata. Iz toga se može reći da je stvarno bar nešto veći broj studenata koji su pripadnici nacionalnih manjina. Kako bi Informacija bila potpuno točna, ovakve stvari se ne bi smjele više ponavljati.
Većina fakulteta je dostavila nacionalnu strukturu nastavnog osoblja. Izuzetak su: Akademija likovnih umjetnosti, Pravni fakultet, Tehnološki fakultet, Filozofski fakultet i Fakultet fizičke kulture koji nisu dostavili nacionalnu strukturu nastavnog osoblja. Na devet fakulteta u Vojvodini uposleno je 1.750-ero radnika na poslovima nastave. U odnosu na ukupan broj uposlenih na poslovima nastave, nacionalne manjine su zastupljene u slijedećem odnosu: 129 ili 7,37 posto su Mađari; 44 ili 2,51 posto su Slovaci; 4 ili 0,22 posto su Rumunji; 11 ili 0,62 posto su Rusini; 27 ili 1,54 posto su Hrvati i 9 ili 0,51 posto su Bunjevci.
I ovdje je vidljivo da su nacionalne manjine mnogo manje zastupljene u nastavi na fakultetima u odnosu na njihov udio u ukupnom broju stanovnika Vojvodine.
Treba istaći da je na nekim fakultetima nastava organizirana na jezicima nacionalnih manjina, odnosno za neke predmete i to: Akademija umjetnosti u Novom Sadu na mađarskom jeziku, Ekonomski fakultet u Subotici na mađarskom jeziku, Filozofski fakultet u Novom Sadu na mađarskom, slovačkom, rumunjskom i rusinskom jeziku, Građevinski fakultet u Subotici na mađarskom jeziku, Učiteljski fakultet u Somboru na mađarskom i slovačkom jeziku (nastavni odjeli u Subotici i Bačkom Petrovcu).
OSVRT NA STANJE U SUBOTICI: U Subotici postoje dva fakulteta i to Građevinski i Ekonomski, te dvije više škole, i to Viša škola za obrazovanje odgojitelja i Viša tehnička škola. Ukupan broj studenata u Subotici iznosi 7.533 ili 16,53 posto od ukupnog broja studenata u Vojvodini. Na višim školama i fakultetima u Subotici školuje se 352-oje studenata hrvatske nacionalnosti što iznosi 4,67 posto u odnosu na ukupan broj studenata u Subotici. Ako se uzme u obzir ukupan broj studenata Hrvata na višim školama i fakultetima Vojvodine koji iznosi 640, onda se može reći da ih od toga broja 55 posto studira u Subotici. To je i razumljivo ako se ima u vidu činjenica da od 56.543 Hrvata u Vojvodinu u Subotici živi 16.688 odnosno 29,51 posto od ukupnog broja Hrvata u Vojvodini.
Na višim školama i fakultetima u Subotici angažirano je na poslovima nastave 227 nastavnika i suradnika, a od toga su samo 3 Hrvata ili 1,32 posto od ukupnog broja nastavnika i suradnika. Zanimljivo je da od 96 nastavnika i suradnika, koliko je angažirano na Ekonomskom fakultetu, nema niti jedan Hrvat. Ista situacija je i s Višom školom za obrazovanje odgojitelja gdje je angažirano 25 nastavnika i suradnika. Samo po sebi se nameće pitanje je li tu u pitanju »kadrovska politika« ili puka slučajnost. Ovim pitanjem trebali bi se pozabaviti najviši dužnosnici hrvatske zajednice u Vojvodini jer nema sumnje da ono ima dalekosežne posljedice.
Imajući u vidu da u Vojvodini na višim školama i fakultetima studira ukupno 45.610 studenata, a od toga je 640 Hrvata ili 1,40 posto, može se reći da poslije mađarske nacionalne manjine imamo najveći broj studenata u Vojvodini. To je ono što nas može radovati jer postoji pozitivan trend, ali s brojem nastavnika i suradnika Hrvata na višim školama i na fakultetima niti možemo, niti trebamo biti zadovoljni.g
