Arhiv tekstova
Ljepota gastronomskih i glazbenih raznolikosti
Po četvrti je put Novi Sad u subotu, 18. lipnja, bio domaćin manifestacije pod nazivom »Etno-festival hrane i glazbe Vojvodine«, koji je ove godine održan na obali Dunava, na poznatom kupalištu, Štrand. Kao i ranijih godina, tako i ove, festival je organiziran u okviru programa »Revitalizacija društva putem demokratskog djelovanja« (CRDA) kojeg financira američki narod u suradnji s Agencijom SAD za međunarodni razvoj (USAID). CRDA program u odabranim općinama Vojvodine i istočne Srbije realizira Američka fondacija za razvoj (ADF). Kako je za »Hrvatsku riječ« rekla jedna od organizatorica festivala Snežana Stojanović, organiziranje ovogodišnjeg Festivala podržala je i Skupština AP Vojvodine putem Kancelarije za promociju Vojvodine koja je s ADF/CRDA potpisala sporazum o suradnji koja će biti usmjerena prema realiziranju drugih programa koji se tiču podrške ekonomskim inicijativama i promociji vrijednosti Vojvodine.
SVI NA JEDNOM MJESTU: Na festivalu je sudjelovalo više od 2700 sudionika, od toga 1000 u pripremi gastronomske ponude i preko 1700 u kulturno – zabavnom dijelu programa, koji je trajao deset sati. Predstavljeni su Mađari, Hrvati, Srbi, Bunjevci, Šokci, podunavski Nijemci, Slovaci, Makedonci, Rusini, Ukrajinci, Vlasi, Rumunji, Crnogorci, Romi i Židovi.
Posjetitelji su mogli okusiti preko 300 tradicionalnih gastronomskih specijaliteta. Pripremljeno je preko 40 vrsta kotlića od svih vrsta mesa (svinjetina, govedina, ovčetina, piletina, riba, srnetina, divlja svinja i kao kuriozitet od puževa, nojevog mesa i žabljih bataka), zatim različite vrste dimljenih specijaliteta, sirevi, slani i slatki kolači, pite, štrudle, pogače, rezanci s makom…
Ponuda pića također nije zaostajala za ponudom hrane pa je izbor rakija i vina bio zadivljujući jer su bila ponuđena pića od svih mogućih vrsta voća – krušaka, dunja, kajsija, jabuka, trešanja, višanja, duda, te šljiva i medovače. Oni, koji su se opredijeli za nešto lakšu kuhinju ili vegetarijansku, nisu ostali gladni jer su na bajšanskom štandu predstavljeni specijaliteti zdrave hrane. Osim toga što se kuhinja »dijelila« po nacionalnoj osnovi mnogi su je predstavljali po oblastima i mjestima, od Apatina, Novog Sada, Beške, Pančeva, Velikog Gradišta, Golupca pa sve do Kladova i Majdanpeka.
Pokraj hrane, pića i kulturno-zabavnog programa na festivalu je pokazana i velika ponuda etno-suvenira i turistička ponuda iz 30 mjesta i 30 općina Vojvodine i istočne Srbije. »Ove godine smo postigli ono što smo svih prethodnih uvodili u festival. Riječ je o turističkoj ponudi, jer nam je cilj ljudima iz Vojvodine pomoći u jačanju svijesti o vrijednosti kako nacionalnih kuhinja, kulturnog naslijeđa i običaja tako i postojanju i mogućnostima turističke ponude, kojom Vojvodina obiluje, samo je Vojvođani nisu još dovoljno jasno participirali« kazala je Snežana Stojanović. Tradicionalno su se i ove godine predstavile već poznate etno manifestacije Vojvodine kao što su Kobasicijada iz Turije, Slaninijada iz Kačareva, Čobanijada iz Melenaca, Apatinske riblje večeri, Kulenijada iz Bačkog Petrovca i ostale.
RAZNI MIRISI I UKUSI: Osim posjetitelja, koji su se vrzmali oko štandova, šarenila boja i ljepote narodnih nošnji sudionika u kulturno-zabavnom programu koji su se, čekajući nastup šetali, razgledali i kušali specijalitete, dunavskom plažom širio se miris hrane i dim od vatrica koje su ložene na mnogim mjestima, jer se hrana spremala na licu mjesta.
»Sviđa mi se i zadovoljna sam festivalom, i posjetom i organizacijom, te se nadam da ćemo i sljedeće godine doći. Skuhale smo oko 80 litara pilećeg paprikaša s krumpirom i valjušcima što je specijalitet Tavankuta i sve što smo skuhale, prodale smo. Trebalo nam je oko sat vremena za njegovo spremanje, a pola sata da ga prodamo po cijeni od 100 dinara za porciju«, kaže umirovljenica iz Tavankuta Marcela Dević. Osim paprikaša pripremili su kolače, štrudle s makom i pogaču s makom, orasima, rogačom, višnjama.
Žene iz Iđoša su na licu mjesta pekle krafne i kuhale riblju čorbu. Miškirn Anđelka, članica Udruge žena, kaže da su tu hranu pripremale i prošle i ove godine, a tako će i sljedeće, jer im krafne i riblja čorba idu od ruke. I one su zadovoljne svime što se događa na festivalu.
Specifičnost je ukrajinske narodne kuhinje, kako kaže Olja Fa, da se zasniva na krumpiru i na tu temu priča: »Ukrajinci svaki dan jedu krumpir, a u nedjelju ga umotaju u tijesto«, sa smijehom govori i dodaje da su nacionalni specijalitet spremili i ovdje, a to je krumpir pomiješan sa sirom koji se umota u tijesto i skuha u vodi, a zove se peroheji ili varaneke od riječi kuhati – vareniti. Osim peroheja, specijalno za festival pripremili su pitu od rendanog krumpira, s bijelim i crnim lukom i jajima, tzv. tartuh, kojeg su posebno pekli u paorskoj peći, te je kako kaže Fa, mnogo ukusnija. »Mi sudjelujemo na festivalu od početka i veoma smo zadovoljni. Ljudi nas već poznaju i traže naša jela. Ove godine nismo ništa od slatkiša pripremili, jer da bi se pripremilo preko 2000 piroga i preko 40 kilograma tartuha angažirano je oko 40 ljudi«, kaže Olja Fa. Posjetitelji su trebali izdvojiti 60 dinara za porciju od 4 komada, 3 tartuha i jedan pirog ili varenike.
Udruga žena iz Debelog Luga, općina Majdanpek, posjetitelje je upoznala s tradicionalnom manifestacijom tog kraja, Cvetima – veselju posvećenom cvijeću.
Besplatno su dijelile: hranu, sireve, meso iz salamure, rakiju, prirodni med, sokove, pečurke, bukovače, vrganje, pripremljene na razne načine.
Predsjednik Mjesne zajednice Hajdukovo István Hasko bio je glavni kuhar ovčjeg kotlića s kupusom, za čiju porciju se trebalo izdvojiti stotinjak dinara, već je treći put sudjelovao na festivalu. Prvi put na festivalu su sudjelovali kao nacionalna zajednica Makedonci koji su ponudili svoja tradicionalna jela koja se zasnivaju na grahu i kupusu kaže Ljubica Dojčinoska iz Kačareva. Osim slanih jela pripremili su i slatke specijalitete – pite i kolačiće poput vanilica s orasima i kestenom, koga, kako kaže Dojčinoska, u Makedoniji ima u velikim količinama i dobre kvalitete. »Iako se puno radi, mi smo zadovoljni i sretni što postoji ovakav festival i što sudjelujemo na njemu«, u predahu kaže Dojčinovska i s ponosom dodaje da je na festivalu prvi put sa svojim nacionalnim igrama sudjelovao KUD iz Jabuke, jedini makedonski KUD na teritoriju SiCG..
Sličnog su stava i predstavnici njemačke nacionalne zajednice iz udruge Donau iz Novog Sada, koja postoji već 13 godina, koji su predstavili njemačka tradicionalna jela, štrudlu s makom i orasima i kuglov, a čija su djeca imala priliku odigrati dva njemačka nacionalna plesa u kulturno – zabavnom dijelu programa festivala, i to prvi put poslije Drugog svjetskog rata. »Mi nismo htjele kuhati, već smo donijele kolače, te naše narodne nošnje od prije 300 godina pa sve do danas«, kaže Bogdanka Momčilović iz udruge Donau.
Specijalitet spoja rusinske, mađarske i srpske nacionalne kuhinje, kotlić od svinjetine i govedine te štrudla s makom i specifični rusinski kolači perosi i herovci mogli su se probati na štandu KUD-a »Žatva« iz Kucure. Makaji Marija, domaćica štanda, nam nije htjela odati tajnu kako se spremaju ti rusinski specijaliteti.
Punog trbuha i zasićenih očiju, te po koja porcija hrane za ponijeti, kako se večera ne bi morala spremati, pa zveket boca dobrog vina i rakije, teglice žutog, prirodnog meda, možda poneki suvenir i tisuće zadovoljnih posjetitelja napustili su novosadsko kupalište Štrand. g
