Arhiv tekstova
Od inovatorstva se još uvijek ne može živjeti
Subotičanin Emil Peić (1964.), zahvaljujući svojim radovima, već odavno je poznat u međunarodnim inovatorskim vodama, a njegov smisao za industrijski patent višestruko je nagrađivan brojnim medaljama i priznanjima. Svoj razvojni put u svijet automatike započeo je u rodnom gradu završivši osnovnu i srednju školu, nakon koje se zaputio u Novi Sad u kojemu je na Fakultetu tehničkih znanosti, elektrotehnički smjer mjerne tehnike i automatike, završio studije i stekao zvanje diplomiranog inžinjera elektrotehnike. Prvo zaposlenje imao je u srednjoj školi »MEŠC« u Subotici, u kojoj je radio na mjestu predmetnog nastavnika sljedeće tri godine, da bi potom prešao na Višu tehničku školu, također u Subotici, gdje se u prosvjeti zadržao narednih sedam godina. Uz pedagoški rad, usporedo je radio brojne stručne poslove, oličene u raznovrsnim aplikacijama i tehničkim rješenjima, za potrebe gospodarstva. Trenutačno je zaposlen u »Freshu«, glasovitoj kompaniji koja se bavi preradom voća i proizvodnjom prirodnih sokova, na mjestu rukovoditelja projekata.
4Kada se prvi puta kod Vas javlja želja za inovatorstvom?
Još odmalena sam pokazivao određene afinitete prema tehničkoj znanosti, ali su se prva realnija i materijalnija rješenja javila negdje u srednjoj školi. Moj prvi rad je bio posebni kalkulator, modificiran od standardnog »Hewllett Packarda«, a njegova namjena je bila kao pomoć u ugostiteljstvu za lakše obavljanje cjelokupnog poslovanja, počevši od nabavke i sortiranja robe pa sve do konačne prodaje. Uzmemo li kako je to sve bilo prije dvadeset i više godina, onda je ta inovacija u to vrijeme predstavljala značajnu novost obzirom na tadaš-nje stanje raspoložive tehnike. Danas, s uznapredovalom mobilnom telefonijom i računalskom tehnikom, taj patent bi se značajno mogao doraditi.
4S tim radom ste, na neki način, prvi puta zakoračili u svijet računara. Koji ste program rabili u toj »dalekoj računalskoj« prošlosti?
Osnova programa je bila napisana na »Basicu«, a korištena je za programiranje tog malog kalkulatora. Inače cijela ta ideja i razrada samog patenta bila je obavljenja u tadašnjem renomiranom znanstvenom časopisu »Galaksija«.
4Na fakultetu ste, usporedo sa stjecanjem teorijskih znanja, nastavili s praktičnim radom.
Interesantno je da sam upravo na fakultetu radio neke radove na temu optimizacije tetrapak tehnologije, a da to u vrijeme nisam niti mogao imati pojma da ću jednog dana biti zaposlen u kompaniji koja svoje proizvode pakira upravo u ovoj ambalaži. U to vrijeme aktualni su bili radovi na dizajnu ambalaže i pakiranja zdrave hrane koja se sve progresivnije probijala na tržištu. Na primjer, jedan od projekata je bio dvodjelno pakiranje, u čijoj se jednoj pregradi nalaze cerealije, a u drugoj neki mlečni napitak.
4Je li nešto od tih izuma i patenata zaživjelo u praksi današnjice?
Nešto jeste, a sada vidim da je moj aplikator za izradu plastičnih kašikica, koji sam još 1995. godine poslao »Tetra packu« sada u uporabi kod nekih jogurtnih proizvoda.
4Kakva je mogućnost zaštite autorskih i patentnih prava?
Nažalost vrlo mala, jer čim s informacija objavi i publikuje ona je zahvaljujući razvijenosti interneta i opće povezanosti, jednostavno dostupna svima. Propisan je stupanj modifikacije uz koji se patent može samostalno registrirati, tako da netko uz male korekcije lagano može preuzeti nečiju cjelokupnu ideju. Jedina moguća zaštita je razvoj i proizvod gotovog modela koji bi se poslije mogao ponuditi nekoj zainteresiranoj tvrtki na otkup.
4Vaš inovatorski razvojni put više puta je bio prezentiran i nagrađivan na domaćim i inozemnim sajmovima tehnike. Gdje ste sve izlagali svoje radove?
Jedan od značajnijih nastupa je bila Olimpijada inovatora koja je organizirana 1998. godine u Budimpešti. Na ovom međunarodno natjecanje izumitelja prijavljeno je više ideja, radova i projekata, a putem interneta bilo je omogućeno glasovanje za određeni prezentirani model. Tko je dobio najviše glasova, na koncu je bio nagrađen medaljom. Tada sam bio nagrađen s dvije »Genius« medalje za koktel aplikator koji omogućuje da se u proizvodnoj kombinaciji miješa određena struktura sastojaka, dok je druga ideja bila vezana za jedan turbo žilet, točnije posebno sječivo zasnovano na »Mebiusovoj« traci koje ima jako dugačku osnovnu ivicu i može samostalno da se oštri tijekom rada.
4Koliko je radova sudjelovalo u borbi za »genius« priznanja?
U natjecateljskoj konkurenciji je bilo određeno deset osnovnih kategorija, a u svakoj je bilo najmanje stotinak ideja i radova, koji su na adekvatan način ocijenjene i kasnije vrednovane za odličja.
4Jesu li te nagrađene ideje doživjele svoju promociju u praksi?
U svezi s »turbo žiletom« sam imao određene pregovore s kompanijom »Gillette« i s drugim tvrtkama koje su neposredno angažirane u sličnoj branši, konkretno s »Tetra packom« koji je čak i dio ideja stavio na stranu, ali do neke konkretnije realizacije još uvijek nije došlo.
4Može li se financijski egzistirati samo od prodaje ideja i patenata?
U našoj trenutačnoj poziciji to je još uvijek nemoguće, istina neki su dobili određena novčana sredstva za svoje ideje, ali je još uvijek u prvom planu određena stručna satisfakcija i priznanje u najvišim znanstvenim krugovima. Svatko je još uvijek primoran da bude zaposlen u određenoj tvrtki, jer nitko ne bi imao hrabrosti da zapusti elementarnu egzistenciju i posvijeti se isključivo inovatorsko-znanstvenom radu.
4Koliko pomaže stručna literatura u znanstveno-tehničkom usavršavanju i razvijanju inovatorskog angažmana?
Pomaže dosta, obzirom na rasprostranjeost informacija koje kontinuirano kolaju internetom, ali se samo kroz neposredno angažiranje i rad na određenima upoznaje s manjim detaljima koji bi poslije mogli biti upotrebljeni u razradi neke nove ideje.
4Kontaktirate li neke svoje kolege putem elektronske pošte u svezi mogućeg konzultiranja glede postojećih ideja?
Jamačno, ali je i tu mali problem upravo glede potencijalne zaštite određene ideje, U kontaktima se mora biti vrlo oprezan, a najčešće je puna komunikacija isključivo s ljudima iz iste branše, posebno onima u koje se može imati puno povjerenje.
4Pojasnite našim čitateljima jedan mali razvojni put od nastanka ideje do njezine provedbe u stvarnosti.
Postoji više načina da neka ideja zaživi u stvarnosti, konkretno može se na već postojećem radu ili patentu sagledati da postoji određena »rupa« i da bi se ona mogla poboljšati i unaprijediti novim rješenjem, ili se pak može nadopuniti nekim nedostajućim elementom. Drugi put je da već postoji neka ideja, ali se u hodu nametne nova ideja koja bi još efektnije i učinkovitije poboljšala samu izvedbu prvobitno zamišljene inovacije. Na primjeru već spomenutog aplikatora, on je idejno osmišljen na lični zahtjev proizvođača, koji su čak dali i određene tehničke nacrte i izrazili želju da se cijeli postupak oplemeni nekim kvalitetnijim tehničkim rješenjem. Obzirom da se ovakvi projekti rade timski, prvo smo sagledali osnovu problema i što bi se trebalo uraditi, onda smo sagledali i definisali način na koji bi mogli uskladiti operacije koji bi taj aplikator trebao obavljati, onda smo izradili jedan prototip koristeći rabljene dijelove već postojećih strojeva.
4Koji je prosječni vremenski rok da bi jedna takva ideja zaživjela?
Sve zavisi od složenosti ideja i njezine realizacije, od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Konkretno kod ovog aplikatora bilo nam je potrebno nekih godinu dana da bi se uspjele posložiti sve komponente, ali bilo je potrebno prije napraviti određene alate da bi se uopće moglo pristupiti finalizaciji cijelog projekta.
Što vas trenutačno zaokuplja u vašem znastveno-inovatorskom radu?
Trenutačno sam zaokupljen radom na temu alternativnih izvora energije, ali bi se o tome moglo znatno više govoriti na jesen kada se planira i promocija prototipa modela. Potrebno je još tri-četiri mjeseca rada na usavršavanju započete zamisli, a onda bih bio u mogućnosti da pojasnim i znatno više detalja u svezi ove ideje.
4Kojeg biste znanstvenika istaknuli kao neku svoju stručnu inspiraciju ili uzora na polju inovatorstva?
Na prvom mjestu je jamačno Nikola Tesla, kojeg cijeli svijet vrednuje kao najvećeg inovatora i znanstvenika na polju tehnič-kih izuma, čije su brojne ideje i patenti još uvijek nerealizirani.
4Na koncu jedno, posve karakteristično pitanje za našu svakodnevicu i uvjete pod kojima živimo i radimo. Jeste li ikada pomišljali ili pomišljate na odlazak vani i jamačno bolje financijsko vrednovanje vaših profesionalnih kvaliteta?
Ukoliko bi došlo do realizacije upravo ovog projekta postojale bi velike šanse za izlazak vani, glede situacije u mojoj obitelji moralo bi se nekoliko stvari poklopiti da bi smo se odlučili za selidbu. g
