Arhiv tekstova
U društvu velikana
Nedavno je izišla iz tiska monografija Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Silvije Strahimir Kranjčević« u Bačkom Bregu. U njoj posebno poglavlje zauzima kraći tekst o hrvatskom književniku Anti Jakšiću (1912.-1987.) rođenom i sahranjenom u Bačkom Bregu.
Iz nekih razloga o njemu se u Bačkoj malo govori i piše a i sami Berežani nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s njegovim književnim stvaralaštvom. Mjesno HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« nema snage, a ne pokazuje niti dovoljno volje, da se izbori za njegov bolji tretman i položaj koji kod nas on zaslužuje. U Državnoj Zajednici Srbiji i Crnoj Gori češće ističu književne stvaraoce koji su ponikli iz većih mjesta, nego one iz malih sredina, pogotovu ako je to pripadnik šokačkih Hrvata.
Međutim, jedan detalj o njemu u susjednoj nam državi ilustrira koliko se on u toj zemlji cijeni. Glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb, ima ulicu koja nosi njegovo ime. Ovu značajnu činjenicu malo tko zna u Vojvodini ili se olako prelazi preko nje. Glavni gradovi država ne daju tako lako imena pojedinaca svojim ulicama, osim ako to oni nisu u značajnoj mjeri zaslužili. Na priloženim fotografijama vidi se u Zagrebu Ulica Ante Jakšića i Zagrepčanin Marin Dekić podrijetlom iz Bačkog Brega. Taj dio Zagreba nalazi se u predjelu Volovčice, u dijelu grada koji pripada Općini Peščenica, a njegova ulica je duga oko 300 metara, u smjeru istok-zapad. Tu se nalaze i ulice drugih hrvatskih književnih veličina: Dinka Šimunovića, Milana Begovića, Vladimira Vidrića, Antuna Branka Šimića, Janka Leskovara, Ksavera Šandora Djalskog, Jure Kaštelana i druge. Pokraj ulice, nadam se da će jednog dana u Zagrebu biti otkrivena i spomen-ploča na kući u Vlaškoj ulici, u sklopu stambenog bloka »Vatikan«, gdje je Ante Jakšić stanovao i stvarao. Bački Breg nema njegove ulice. Nema je ni Sombor, gdje je završio gimnaziju i tiskao prvu knjigu pjesama »Biserni đerdan«.
Čitatelj sam »Hrvatske riječi« od njenog ponovnog izlaska u 2003. godini. Pažljivo čuvam i prelistavam sve do sada izašle brojeve. Vidim da u njima niti jedne riječi o književniku Anti Jakšiću. Bio bih sretan kada bi on, zajedničkim snagama, ušao u nastavne programe osnovnih škola Srbije i Crne Gore, što je svojim književnim radom i zaslužio. Za početak trebali bi ga proučavati učenici osnovnih škola koji imaju nastavu na hrvatskome jeziku kao i oni koji se opredijele za izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture.
Ivan Kovač
