Arhiv tekstova
Nastup mladoga naraštaja
Želja Hrvata da žive u jednoj državi bila je u 16. i 17. stoljeću prisutna među višim staležima, no tek kada su se u 18. stoljeću trgovci i vlasnici manufaktura, uz rijetke plemiće koji su se bavili trgovinom, suočili s problemom političke rascjepkanosti hrvatskih zemalja, javila se u građanskome staležu ideja političkoga jedinstva Hrvata. Trgovina je izašla iz kruga vlastelinstva i trgovci luksuznom robom te manufakturnim i industrijskim proizvodima uočili su da korištenje različitih mjera za težinu, obujam i dužinu, obilje različitoga kovanoga novca i loše prometnice ne koriste razvoju trgovine.
PROMETNICE: Stanje se u Banskoj Hrvatskoj nešto poboljšalo kada je dovršena Karolinška cesta, a kada su za vrijeme Marije Terezije i Josipa II. ustanovljene županije te kasnije okruzi i kada su dovršene ceste u Slavoniji i Srijemu, u Vojnoj krajini i kada je dovršena Jozefinska cesta, stvoreni su barem temeljni uvjeti za bogaćenje trgovačkoga staleža. Početkom 19. stoljeća na inicijativu hrvatskih intelektualaca i poduzetnika počela je gradnja Lujzijanske ceste.
Razvoj hrvatskoga građanskog staleža otežavale su česte izmjene političkih sustava, prekomjerne porezne obveze i nebriga vlasti za razvoj gospodarstva.
IDI, SINE U ŠKOLU: Nakon Napoleonovoga kraha i uspostave stabilnijega političkoga sustava pod okriljem Svete alijanse, u građanskome se staležu isprva sramežljivo javila ideja o političkome jedinstvu Hrvata. Trgovci, odvjetnici, ljekarnici i liječnici te viši državni činovnici svoje su sinove slali na sveučilišta u Beč, Peštu, Graz, Prag i na talijanska sveučilišta, i oni su se za vrijeme studija upoznali s naprednim idejama.
Potpomognuti od nacionalno svjesnoga svećenstva i dijela plemstva, mladi su hrvatski intelektualci postali nositelji procesa nacionalnog ujedinjenja. Najistaknutiji predstavnik mladih intelektualaca bio je Ljudevit Gaj. Njemu je bilo jasno da će prvi korak ka ujedinjavanju hrvatskih zemalja biti stvaranje jedinstvenoga književnog jezika za sve Hrvate. Gaj je 1830. godine u Pešti objavio Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja, u kojoj je predložio da Hrvati za službeni jezik odaberu kajkavsko narječje – kasnije će Gaj predložiti da se za službeni jezik odabere štokavsko narječje. g
