Arhiv tekstova
Hollywoodska majstorija
Nominiran za nekoliko Oscara film »Kraljevsko nebesko« nastavak je lijepo ispričanih holivudskih ljubavnih priča utopljenih u povijesnu tematiku. Već nekoliko godina kinodvorane pune majstorije uspješnih producenta i režisera, koji ne stvaraju filmske spektakle zbog spektakla, niti rekonstruiraju zbilju nekog prošlog vremena. Naprotiv, rekonstrukciji zbilje u tim se filmovima može štošta prigovoriti, no ozbiljnosti poruke i savršenoj produkciji mogu se samo dijeliti priznanja. Maestralno su ispričane priče u »Gladijatoru«, »Schindlerovoj listi«, »Troji« te još nekim filmovima, poput, recimo, priče u filmu »Hitler: Konačni pad«. Nemalu zaslugu u dizanju kvalitete filmske produkcije ima i Osječanin Branko Lustig, koji je jedan od producenata filma »Kraljevstvo nebesko«.
REKONSTRUKCIJA ZBILJE: Scenarist William Monahan, kojem je ovo scenaristički debi u »filmskoj prvoligaškoj ekipi«, napisao je pitku i toplu priču o ljubavi i siromaštvu za vrijeme Križarskih ratova. Ridley Scott je napomenuo da je njegov cilj bio ispričati istinitu priču, no to mu baš i nije uspjelo; ovaj je film odraz današnjice i nema baš puno veze sa svakidašnjicom u vrijeme Križarskih ratova. No, tko je to još i očekivao. Bivšem novinaru Williamu Monahanu nisu sasvim jasni odnosi ivanovaca, hospitalaca, i templara, a osobito mu nije jasan etički pojam pljačke u turskih naroda, koji su tada ovladali arapskim svijetom. Zbog toga su, u konačnici, i počeli Križarski ratovi, a ne zbog, navodnog, sukoba kršćana i muslimana.
KOVITLANJE MAČEVIMA: Ukratko, mladi kovač Balian običan je čovjek koji se našao u stranoj zemlji u Jeruzalem je doputovao ne bi li sa sebe sprao grijeh ženina samoubojstva. Zaljubio se u egzotičnu (i zabranjenu mu) kraljicu, postao vitezom i branio narod Jeruzalema od osvajača. Dok jedni moćnici vjeruju u suživot Židova, kršćana i muslimana, drugi pak nastoje iskorijeniti muslimane iz Jeruzalema, što je povod svim konfliktima u filmu. »Obje strane surađuju«, komentira Monahan. »Ljudi koegzistiraju. Kraljevstvo do tog trenutka postoji već sto godina. Ono što ga tada počinje narušavati nije ništa drugo negoli puka pohlepa, ambicija i fanatičnost.«
Prizori bitaka su brutalni, krvavi i zanimljivi. Međutim, mlataranje mačevima i mudri razgovori kao da su se ispucali u »Gladijatoru« i o ovom pojednostavljenom prikazu Križarskih ratova, nema jasnoga određenja prema humanizmu te naklonosti prema nevinima, a osim nekoliko antologijskih scena nema puno spektakularnoga unatoč besprijekornoj kameri (snimatelj John Mathieson), scenografiji i kostimima (kostimograf Janty Yates) te zavidnoj glumačkoj ekipi (Orlando Bloom, Eva Green, Liam Neeson, Jeremy Irons, Brendan Gleeson, Edward Norton). Glumci se i nisu posebno istaknuli, ali su se zato iskazali statisti, koji su odlično glumili u masovkama.
BUDŽET OD 130 MILIJUNA DOLARA: Redatelju Ridleyu Scottu povjerenje je ukazao producentski tim u kojem su Mark Albela, Bruce Devan, Lisa Ellzey, José Luis Escolar, Branko Lustig, Henning Molfenter, Terry Needham, Denise O’Dell, Ty Warren i sam Ridley Scott. Oni su osigurali budžet od 130 milijuna dolara. Scott je snimio Oscarima ovjenčanog »Gladijatora« i »Hannibala« – nastavak filma »Kada jaganjci utihnu«, kojeg su i kritika i publika primili mlako, a »Kraljevsko nebesko«, ako ćemo realno, neće ponoviti uspjeh »Gladijatora«. To ne znači da je Scott snimio loš film. Naprotiv. Uz sve nedostatke »Kraljevsko nebesko« je odličan film.
LUSTIG: Odličnu glazbu napravio je Harry Gregson-Williams što je pokazatelj producentima tko može biti u ekipi za naredni spektakl. To, jamačno, neće promaknuti Branku Lustigu, Osječaninu na radu u SAD-u. Lustig je preživio dvije godine u nacističkim koncentracionim logorima, dio u zloglasnom Auschwitzu. Nakon rata dolazi s majkom u Zagreb, gdje je radio mnoge poslove kako bi preživio. Upisao je Akademiju dramskih umjetnosti, no počeo je raditi kao organizator i asistent redatelja u Jadran filmu. Kao menadžer produkcije u europskim filmovima, na primjer u »Vjetrovima rata« i »Ratu i sjećanju«, pobrao je umalo sve europske nagrade. Emmy i Zlatnu palmu dobio je za filmove »Sofijin izbor« i »Guslač na krovu«, a za »Limeni bubanj« nagrađen je i Oskarom i Zlatnom palmom. Odlikovan je visokim ordenjem Republike Hrvatske te je počasni građanin Osijeka.
Dobitnik je dvaju Oskara za najbolji film godine, 1995. za film »Schindlerova lista«, koji je radio sa Stevenom Spielbergom te 2002. godine za film »Gladijator«. Oskara je dobio i film »Pad Crnog jastreba« Ridleya Scotta kojeg je producirao Branko Lustig. Muzej Yad Vashem dodijelio mu je Everlasting Spirit Award kao čovjeku i humanistu koji se nakon što je preživio Auschwitz predao borbi za izgradnju boljeg i humanijeg svijeta. Često naglašava, san mu je na kraju karijere dovesti značajne projekte u Hrvatsku, ali i producirati veliki film na hrvatsku temu koji bi bio napravljen na moderan način i tako zaintrigirao svjetsku publiku. »Sve napore i teškoće snimanja i komplicirane organizacije oko ‘Gladijatora’ izdržao sam«, kaže Lustig, »zahvaljujući hrvatskom dijelu ekipe. Samo uz pomoć dvadeset i petoro vrijednih, stručnih i sposobnih Hrvata, osjećao sam se ‘domaće’, opušteno, sigurno i jednostavno. Ne mogu zamisliti da radim i jedan film, a da ne dovedem svoje ljude. Žao mi je što ih nisam mogao dovesti 25«. g
