Predsjednikov posjet
U srijedu 6. srpnja hrvatsku zajednicu u Srbiji i Crnoj Gori očekuje značajan događaj. Prvi puta u 15 godišnjoj povijesti hrvatske samostalnosti hrvatsku će dijasporu u ovoj zemlji, u njenom kulturnom i duhovnom središtu Subotici službeno posjetiti predsjednik Republike Hrvatske. Iako je Stjepan Mesić čest gost svojih beogradskih sugovornika, srbijanskih i srbijansko-crnogorskih dužnosnika, i iako je više puta i u Zagrebu i u Beogradu primao predstavnike Hrvata, a u Zagrebu je to činio i njegov prethodnik Franjo Tuđman, još se nije dogodilo da svojim sunarodnjacima »na noge« dođe predsjednik Hrvatske. Bili su tu drugi visoki dužnosnici, predsjednik Hrvatskog sabora i ministri, ali predsjednik ili premijer – nikad.
Očekuje se da ovaj posjet bude simbolički vjetar u jedra ovdašnjoj hrvatskoj zajednici, koja se toliko, a sve na svoju štetu, razlikuje od hrvatske dijaspore u drugim državama. Tretirani kao »iseljeni Hrvati« premda ovdje žive stoljećima i premda su stoljećima s matičnim dijelom naroda živjeli u dva kraja iste države, ovdašnji se Hrvati svakodnevno suočavaju s problemima koji su u drugim okolnim zemljama odavno prevladani, a u nekima nisu čak niti postojali.
Trebao bi to biti signal i političkim saveznicima, kako bližim tako i onim daljim, pa i onima koji to nisu, da se za ovdašnje Hrvate i njihove interese ima tko zauzeti. Kako je najavljeno, uz predsjednika Mesića među Hrvatima u Subotici mogao bi biti i njegov beogradski domaćin – predsjednik Srbije Boris Tadić, što bi, opet, bila demonstracija skrbi domicilne države, za kojom se ovdje toliko žudi.
No, nije samo posjet Subotici od posebnoga značaja. Sam pristup pregovorima predsjednika Hrvatske s beogradskim političarima ovoga puta ima drugačiju dimenziju, budući da su desetak dana prije zakazanog summita predstavnici Hrvata iz SiCG bili u prigodi predsjedniku matične domovine reći što očekuju od dužnosnika domicilne domovine, te kakva bi u tome mogla biti pomoć Hrvatske. A, očekuju da državna tijela Srbije, kako to ističu predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, učine sve kako se ne bi nastavila politika asimilacije Hrvata koju je forsirao prethodni režim devedesetih godina.
Posjet predsjednika Mesića poklopit će se i s obilježavanjem hvale vrijednog jubileja, 15. obljetnice sada jedine relevantne stranke vojvođanskih Hrvata – DSHV-a. Petnaest dugih i teških godina, u jednom periodu vrlo opasnih i opakih, odlazi u povijest, otvarajući prostor za funkcioniranje stranke u novim uvjetima, u kojima se hrabrost na terenu nadomješta umješnošću i lukavim pregovaranjem u institucijama.
Z. P.