Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 23. 6.

Pri­jet­nje
Prema riječima Jovana Mirila iz Šida, uz čije posredovanje je video vrpca sa snimcima ubojstva šestero srebreničkih Muslimana stigla u Haag, najviše ga napadaju članovi obitelji pripadnika jedinice Škorpioni koji su pritvoreni poslije emitiranja snimke masakra u Trnovu. On kaže da se jedan takav napad dogodio u središtu Šida dok je sjedio u jednom lokalu.

Sre­bre­ni­ca
Idem u Srebrenicu zato što se tamo desio ratni zločin, koji su počinili neki moji sunarodnjaci u nacionalno ime, izjavio je predsjednik Srbije Boris Tadić. On je rekao kako će na komemoracijskom skupu u Srebrenici biti nazočan da bi pokazao kako se Srbija odnosi prema ratnim zločinima počinjenim nad drugim narodima. Dodao je  da krivci za zločine nisu narodi, već pojedinci. »Idem u Srebrenicu kao predsjednik Srbije odati poštu nevinim žrtvama, na desetogodišnjicu zločina koji se tamo dogodio«, rekao je Tadić.

Istra
Istarska županija je u Bruxellesu otvorila svoj ured, prvi regionalni ured jedne hrvatske županije u sjedištu Europske unije. Ured se nalazi u blizini Europskog parlamenta u istoj zgradi u kojoj su i uredi talijanske regije Friuli Venezia Giulia i austrijske pokrajine Koruške. Istra želi čvrsto i nepovratno zakoračiti u europsku budućnost. »Želimo dati svoj doprinos stvaranju nove Europe, želimo dati svoj doprinos ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju«, rekao je na prigodnoj svečanosti otvoranja Ureda istarski župan Ivan Jakovčić.

PETAK, 24. 6.

Pred­stav­ni{tva
Predstavnici država sukcesora bivše SFRJ nastavili su razgovore o podjeli diplomatskih predstavništava SFRJ. Glavni tajnik Ministarstva vanjskih poslova SiCG Slobodan Vukčević izjavio je kako bi sljedeći sastanak trebao biti održan u rujnu u Sarajevu, a do tada bi u bilateralnim kontaktima zemlje sukcesori trebale utvrditi »gdje se sudaraju« njihovi zahtevi.
»Svatko je tražio mnogo više nego što mu pripada. Sve strane trebaju suziti zahtjeve«, rekao je Vukčević. Zemlje sukcesori SFRJ trebale bi se dogovoriti o raspodjeli 123 nekretnine u inozemstvu i umjetničkih predmeta koji se u njima nalaze.
Srbiji i Crnoj Gori, prema Sporazumu o sukcesiji, treba pripasti 39,5 posto zgrada diplomatskih predstavništava SFRJ.

Zid
Zid boli je oko 10 sati s lokacije u Selskoj cesti na kojoj se nalazio od 1993. premješten na zagrebačko groblje Mirogoj, uz protivljenje skupine članova nekih udruga iz Domovinskog rata.
Dio Zida boli sačuvale su udruge koje su se protivile njegovom uklanjanju te ga prekrile hrvatskom zastavom. Premještanje Zida boli prvi je put u organizaciji Grada Zagreba počelo u rano jutro 4. lipnja, ali je privremeno zaustavljeno jer su se tomu usprotivile pojedine braniteljske udruge. Njegovo premještanje nastavljeno je jutros u šest sati, cigle su se slagale na palete te kamionima odvozile na Mirogoj.
Predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ivan Pšenica izjavio je da daje punu potporu Gradu Zagrebu za premještanje Zida boli na Mirogoj, ističući da se Zid premješta na inicijativu onih koji su ga gradili – roditelja i članova obitelji žrtava Domovinskog rata.

subota, 25. 6.

Pra­znik
Hrvatska je proslavila Dan državnosti, prisjećajući se 25. lipnja prije 14 godina kad je Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Sabor je na istoj sjednici donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Povijesnoj odluci o pokretanju postupka razdruživanja prethodio
je svibanjski referendum na kojem se golema većina hrvatskih građana, više od 94 posto, očitovala da Hrvatska ne treba ostati u jedinstvenoj saveznoj državi.
U povodu Dana državnosti predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i predsjednik Vlade Ivo Sanader položili su vijence i zapalili svijeće kod Križa na groblju branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju.

NEDJELJA, 26. 6.

Po­pis
U travnju 2006. na Kosovu će biti obavljen popis stanovništva, prvi od 1981. U UNMIK-u procjenjuju da na Kosovu i Metohiji trenutačno živi između 1,8 i 2,4 milijuna stanovnika. Inače, posljednji popis stanovništva u toj Pokrajini obavljen je 1981., pošto su kosovski Albanci bojkotirali sve popise, a tada je na Kosovu živjelo 1.780.000 stanovnika, od čega su 19 posto bili Srbi.
Prema procjenama UNMIK-a, 95 posto današnjeg stanovništva Kosova čine Albanci, a pet posto pripadnici svih nealbanskih zajednica.

Sra­mo­ta
Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak rekao je kako je sramota da se u Skupštini Srbije raspravlja o direktorici Fonda za humanitarno pravo Nataši Kandić, umjesto da se raspravlja o Radovanu Karadžiću i Mladiću. »To je zbog toga što u zastupničkim klupama sjede ljudi koji trebaju biti u zatvoru, jer pripadaju zločinačkim organizacijama, poput Srpske radikalne stranke«, kazao je Čanak.

Au­to­ce­sta
Svečanim otvorenjem posljednja 33 kilometra autoceste Zagreb-Split između Pirovca i Vrpolja u promet je puštena cijela autocesta, čijih 380 kilometara povezuje sjever i jug Hrvatske i ostvaruje san mnogih hrvatskih građana, dug gotovo 35 godina. U promet ju je na svečanosti, održanoj na odmorištu Krka na autocesti kod Skradina, pustio hrvatski premijer Ivo Sanader.
»U povijesti svakog naroda postoje posebne prilike kada su generacije sanjale jedan cilj, a mi danas imamo privilegij biti dio naraštaja koji je ostvario slobodnu Hrvatsku, ali i povezao hrvatski sjever i jug«, rekao je Sanader. »To nije samo cesta od Zagreba do Splita već i put kroz povijest za ono što smo htjeli i sanjali, a što nam je bilo oduzimano. Ova prometnica nas podsjeća na sve loše što smo prošli, ali i da radimo složno.«

PONEDJELJAK, 27. 6.

Pri­jet­nja
Državni podtajnik SAD Nicolas Barns poručio je Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici da se moraju pokajati na 10. godišnjicu masakra u Srebrenici, a da bi bilo dobro i da do 11. srpnja uhvate Ratka Mladića. »Idućih dana ću Tadića i Koštunicu podsjetiti na te obveze. Rekao sam im: ‘Morate uhvatiti Mladića. Dok to ne učinite, mi smo vaš najveći problem, nikada nećete ući u NATO’«, rekao je Barns.
Kan­di}
Direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, i pokraj poruka radikalske vlasti, ipak je posjetila Kikindu. Iako je predsjednik Općine Kikinda Branislav Blažić Natašu Kandić proglasio za nepoželjnom osobom u Kikindi, njeno je gostovanje na lokalnoj kikindskoj televiziji VK prošlo bez ozbiljnijih incidenata.
Oko 50 radikala okupilo se ispred zgrade televizije noseći kirurške maske, liječničke mantile i crpke za zaprašivanje. Oni su izjavili da žele dezinficirati prostor kojim je prošla Nataša Kandić. Ona je automobilom došla do vrata televizije VK, brzo izašla iz automobila i ušla u zgradu televizije, pa okupljene pristalice radikala nisu uspjele reagirati.
Stanovnici Općine Kikinda nisu imali priliku odgledati cijeli intervju s Natašom Kandić, jer je iz nepoznatog razloga pola sata poslije početka intervjua u središtu Kikinde nestalo struje, a time je prestala raditi i kablovska televizija koja emitira program TV VK.

utorak, 28. 6.

Mi­ting
Socijalistička partija Srbije održala je na Trgu Republike u Beogradu prosvjedni miting u povodu četvorogodišnjice izručenja Slobodana Miloševića Haškom sudu. S mitinga na kojem se okupilo više od 2.000 pristaša SPS-a upućen je zahtjev da Milošević »odmah« bude pušten na slobodu i da prestane progon njegove obitelji, a da »odgovorni za njegovo kidnapiranje budu izvedeni pred lice pravde«.

Kon­cert
Koncert veterana jugoslavenskog roka, skupine »Bijelo dugme«, održan je, nakon Sarajeva i Zagreba, i u Beogradu i to pred više od sto tisuća ljudi.

Be­a­ti­fi­ka­ci­ja
U Rimu je počeo proces beatifikacije Ivana Pavla II., a svečanost je održana u bazilici svetog Ivana Lateranskog.

srijeda, 29. 6.

Ro­bi­ja
Milorad Ulemek Legija osuđen je na 15 godina zatvora za ubojstvo četiri dužnosnika SPO na Ibarskoj magistrali. Pokraj njega, Okružni sud u Beogradu osudio je za ubojstvo Zvonka Osmajlića, Vučka Rakočevića, Dragana Vušurovića i Veselina Boškovića, bivšeg šefa Državne sigurnosti Radomira Markovića na 10 godina zatvora, zbog pomaganja učiniocima poslije tog zločina. Na po 15 godina zatvora osuđeni su i bivši članovi Jedinice za specijalne operacije Nenad Ilić, Nenad Bujošević, Duško Maričić, Branko Berček i Leonid Milivojević, dok su bivši šef beogradske policije Branko Đurić i bivši šef beogradskog DB-a Milan Radonjić oslobođeni optužbi.
Bivši šef Uprave carina Mihalj Kertes osuđen je na tri godine zatvora, bivši dužnosnik prometne policije Dragiša Dinić dobio je dvije godine, a Vidan Mijailović godinu dana zatvora. Presuda za ubojstvo na Ibarskoj magistrali prva je presuda izrečena Miloradu Ulemeku, koji je optužen i za ubojstvo premijera Zorana Đinđića, ubojstvo Ivana Stambolića, a tereti se i u postupku protiv »zemunskog klana«, gdje je optužen za više ubojstava, otmica i dva teroristička napada.