Arhiv tekstova
Prvi upisi na fakultete u skladu s bolonjskim procesom
Studente koji će ove godine upisati prvu godinu studija u Republici Hrvatskoj očekuje posve novi režim studiranja prilagođen bolonjskom procesu (3+2+3) i novi studijski programi. Studiji koje će sada upisivati studenti u pravilu su preddiplomski. Najčešće traju tri a neki i četiri godine. Kada završe tu razinu studija, svi studenti stječu akademski naziv prvostupnik (bachelors). S tom titulom mogu se odmah zaposliti ili nastaviti diplomski studij koji traje još jednu ili dvije godine. Za diplomske studije, kada za to dođe vrijeme, institucije će također raspisivati natječaj. Neki su fakulteti umjesto dvije razine studija uveli integrirani preddiplomski i diplomski studij. Tako će se medicina, veterina i stomatologija integrirano studirati šest godina, a pravo pet godina. Integrirani petogodišnji studije uveden je i za buduće učitelje. Novi režim studija studentima bi trebao olakšati studiranje i povećati efikasnost. Bolonjski proces donosi i veću pokretljivost studenata, što konkretno znači da će student studij moći započeti u Hrvatskoj, nastaviti u Beču ili Parizu, bez nostrifikacije. Na kraju se opet može vratiti u Hrvatsku i tamo završiti studij.
ROKOVI UPISA: Prvi ljetni upisni krug na fakultetima u Hrvatskoj je sljedeći: primanje prijava je od 4. do 8. srpnja, razredbeni su ispiti od 11. do 15. srpnja, a upisi od 18. do 22. srpnja.
U drugom ljetnom upisnom roku prijave se primaju 25. srpnja, a upisi su 26. srpnja.
Što se tiče jesenskih rokova, u trećem upisnom krugu prijave se primaju od 31. kolovoza do 2. rujna, razredbeni su ispiti od 5. do 7. rujna, a upisi 9. i 10. rujna. U četvrtom upisnom krugu prijave za upis se predaju 12. rujna, a upis se obavlja 13. rujna.
Drugi i četvrti upisni krug namijenjeni su kandidatima koji se u prvom i trećem roku nisu uspjeli upisati na studij prvog izbora na kojem su polagali razredbeni ispit, a prošli su razredbeni prag. Oni s bodovima prikupljenim na razredbenom ispitu naknadno mogu konkurirati za upis na neko drugo visoko učilište na kojem je ostalo slobodnih mjesta. Prelazak je uglavnom moguć ukoliko se radi o istom ili srodnom znanstveno-nastavnom području. Žalba na razredbeni postupak prilaže se u pisanom obliku dekanu visokog učilišta, najkasnije 48 sati nakon objave rang-liste.
DOKUMENTI ZA UPIS: Uz prijavu za upis potrebno je priložiti: domovnicu (a Hrvati koji nisu državljani RH prilažu dokaz o hrvatskoj narodnosti), zatim rodni list, svjedodžbu o završnom ispitu i svjedodžbe svih razreda srednje škole u četverogodišnjem trajanju za sveučilišne diplomske studije, odnosno najmanje trogodišnjem trajanju za stručne dodiplomske studije. Pristupnici koji su srednju školu završili u inozemstvu prilažu i rješenje o istovrijednosti stranih svjedodžbi koje izdaje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. (Uz svjedodžbe stečene u inozemstvu, prilaže se i potvrda o položenom ispitu iz hrvatskog jezika).
Potrebno je priložiti i dokaz o uplati troškova razredbenog postupka uplaćenih na žiro račun visokog učilišta, uz naznaku »za razredbeni postupak« (ovisno o studiju, razredbeni ispit stoji od 100 do 200 kuna).
Prijave se podnose na posebnom obrascu koje će budući studenti dobiti u studentskoj referadi dotičnog visokog učilišta. Prijave se mogu poslati i poštom.
Pristupnici koji se prijavljuju na više studija ili fakulteta na svakom od njih predaju preslike izvornih dokumenata (svjedodžbe se mogu ovjeriti u školi), a izvorne dokumente predat će prilikom upisa. Na razredbeni ispit pristupnik mora donijeti osobnu iskaznicu ili putovnicu.
Na studij u statusu redovitih studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva, prema odluci ministra znanosti, mogu se upisati hrvatski državljani i pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan RH, strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjene u RH.
Iako studente ove godine očekuje niz novina što se tiče režima studija, sam način upisa na studij nije se bitno promijenio. Kao i ranijih godina najveći broj bodova nosi znanje pokazano na razredbenom postupku. Bodove donosi i uspjeh iz srednje škole, a pojedini fakulteti ograničeno vrednuju i neke dodatne aktivnosti.
IZRAVAN UPIS I ŠKOLARINE: Na studij se izravno o trošku države, pod uvjetom da su prešli razredbeni prag, mogu upisati: djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca zatočenog ili nestalog branitelja, hrvatski vojni invalidi, hrvatski branitelji… Pravo upisa na studij u statusu redovitih studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva pod uvjetom da se prešli razredbeni prag imaju i pristupnici iz hrvatske dijaspore.
Za razliku od prijašnjih godina kada je iznose školarina propisivao ministar, ove godine iznose školarina propisuju same institucije. Sveučilišta i fakulteti navode kako zbog prelaska na novi režim studija postoji potreba za povećanjem školarina i za 30 posto, no dogovor je da one u odnosu na prošlu godinu ne rastu više od 10 posto.
Za redovni studij uz plaćanje maksimalni iznosi školarina iznosit će: 5500 kuna za studije koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području (osim studija fizičke kulture) te za studije matematike; 7370 kuna za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te za studije fizičke kulture i fizike; 9240 kuna za studije koji se izvode u znanstvenom području biomedicinskih i zdravstvenih te prirodnih znanosti (osim matematike i fizike), odnosno u nastavnom području struka biomedicine i zdravstva i za umjetničke studije.
Strani državljani plaćaju školarinu najviše tri puta veću od cijene redovitog studija.
Školarina za izvanredni studij iznosi: do 60 posto iznosa školarine za redovni studij ako se studij izvodi u sjedištu visokog učilišta; do 70 posto iznosa školarine za redovni studij, ako se studij izvodi u mjestu udaljenom do 60 kilometara; do ukupnog iznosa školarine za redovni studij, ako se studij izvodi u mjestu koje je od sjedišta visokog učilišta udaljeno više od 60 kilometara.
Natječaje za upis studenata u dislocirane studije većina visokih učilišta raspisat će naknadno.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU: Na prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu ove se godine na preddiplomski studij matematike može upisati 390 studenata, integrirani studij fizike i kemije 37, preddiplomski studij kemije 87, preddiplomski studij biologije 72, preddiplomski studij geografije 62…
Na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu na preddiplomski studij arhitekture i urbanizma može se upisati 125 studenata, a na preddiplomski studij dizajna 32.
Na fakultetu elektrotehnike i računarstva, na smjer elektrotehnike i informacijskih usluga te računarstvo može se upisati 650 studenata.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije ove godine na smjerove kemijskog inženjerstva, primijenjenu kemiju i ekoinženjerstvo upisuje 230 studenata.
Fakultet prometnih znanosti prima 430 studenata na prometni smjer, 170 na smjer Inteligentni transportni sustavi, te 50 studenata na smjer aeronautike.
Ove se godine na Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na studij strojarstva može upisati 355 studenata, studij brodogradnje 95, te studij zrakoplovstva 45.
Geodetski fakultet upisuje u Zagrebu 135 kandidata za smjer geodezija i geoinformatika, a Građevinski fakultet upisuje 250 studenata. Grafički fakultet prima 195 studenata, Tekstilno-tehnološki fakultet 125 studenata na smjer tekstilne tehnologije i inženjerstva, a 110 na smjer tekstilni i modni dizajn.
Farmaciju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu može upisati 150 kandidata, a medicinsku biokemiju njih 20.
Medicinu na Medicinskom fakultetu može upisati 240 kandidata, a otvorena je i mogućnost studiranja medicine na engleskom jeziku, i to za 50 studenata.
Stomatologiju može upisati 92 kandidata, veterinu 130, a na Agronomskom fakultetu u Zagrebu smjer agrarna ekonomika može upisati 35 kandidata, agroekologiju 55, animalne znanosti 56, biljne znanosti 55, ekološku poljoprivredu 55, hortikulturu 57, krajobraznu arhitekturu 25, poljoprivrednu tehniku 55, a zaštitu bilja 57 kandidata.
Prehrambeno-biotehnološki fakultet ove godine upisuje 74 kandidata na smjer prehrambena tehnologija, 64 na smjer biotehnologija, te 42 na smjer nutricionizam.
Smjer šumarstvo na Šumarskom fakultetu može upisati 105 kandidata, drvnu tehnologiju 115, te urbano šumarstvo, zaštitu prirode i okoliša 60 kandidata.
Ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ove školske godine može upisati 1230 kandidata, a na Fakultetu političkih znanosti politologiju može upisati 185 kandidata, te novinarstvo 210 kandidata.
Pravo može upisati 880 kandidata, učiteljski studij 150, a predškolski odgoj 180 kandidata.
Na Filozofskom fakultetu arheologiju može upisati 10, komparativnu književnost kao jednopredmetni studij 8, kroatistiku (jednopredmetni) 70, filozofiju (jednopredmetni) 10, sociologiju (jednopredmetni) 35, psihologiju (jednopredmetni) 60, a povijest kao jednopredmetni studij može upisati 25 kandidata.
Na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu smjer fizioterapija može upisati135 kandidata, a poslovnu informatiku na Visokoj školi za ekonomiju poduzetništva s pravom javnosti 30 kandidata.
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU: Ekonomski fakultet u Osijeku ove godine na studij poduzetništvo, ekonomska politika, financijski menadžment, marketing, poslovna informatika, trgovina i logistika upisuje 545 kandidata, a na stručni smjer računovodstva i trgovine 265.
Poljoprivredni fakultet upisuje na smjer agroekonomike 95 kandidata, bilinogojstvo 95, mehanizacija 95, zootehnika 95, ratarstvo i hortikulturu 165, agrarno poduzetništvo 115, mehanizacija u poljoprivredi 85.
Diplomski studij prava može upisati 372 kandidata, a upravni studij njih 205.
Prehrambenu tehnologiju može upisati 160 kandidata, građevinarstvo 130, proizvodno strojarstvo 130, elektrotehniku 100, računarstvo 100, te elektroenergetiku, automatiku i informatiku 80 kandidata.
Medicinu u Osijeku može upisati 70 kandidata, učiteljski studij 60, pjevanje 2, glazbenu pedagogiju 15, fiziku 41, biologiju 45, hrvatski jezik i književnost 40, psihologiju 40, informatologiju 40. g
