Arhiv tekstova
Dobre manjine »tancaju«, one druge »ugrožavaju«
Tematizirajući »folklornu« sliku, kakvu o nacionalnim manjinama pružaju mediji u Srbiji, u Subotici su na tribini, koju je organiziralo Nezavisno društvo novinara Vojvodine, pred malobrojnom publikom govorili pokrajinski tajnik za nacionalne manjine Tamás Korhecz, književnik, filozof Alpár Losonc, novinarka Radija Slobodna Europa, dok je tribinu vodio predsjednik NDNV Dinko Gruhonjić. Tribina je održana prošloga petka, 24. lipnja.
REZERVATSKA SLIKA: Predstavljanje manjina u medijima kao onih koji samo plešu i pjevaju trajat će sve dotle dok ne bude promjena unutar samih manjina, s jedne strane, i dok se ne promijeni kulturni kod većinskog naroda, kazao je Végel na samom početku tribine. »Taj kod je većinom neutralan, i nije apriori zlonamjeran, ali gleda manjine kao egzotiku, Indijance i ima primjese potcjenjivačkog. Izvor toga je autofolklorizacija od 90-tih godina, kada dolazi do defenzive unutar manjina pa se koncetriraju napori na folklor, smatrajući kako je to bitna točka očuvanja identiteta što dobro dođe retrogradnoj politici većine. Stvara se rezervatska slika o manjinama, a i manjinske i većinske elite tu imaju suglasnost, kao i mediji«, kazao je Vegel, dodajući kako za takvo stanje veliku odgovornost imaju vladajuće elite unutar samih manjinskih zajednica, te da bi sama manjina trebala kritički sagledati kakav imidž o sebi proizvodi.
Prema Losoncu, kad se postavlja pitanje getoizacije i autogetoizacije manjina, treba sagledati utjecaj većinskih nevladinih udruga, medija i države na nacionalne manjine, te u razmatranju »samozatvaranja manjina trebamo razlikovati što je uzrok a što posljedica«. Prema njegovu mišljenju samozatvaranje i folklorizacija nacionalnih manjina posljedica je događanja posljednjih petanest godina i izraz defenzivnog i samoobrambenog stava. »Od devedesetih manjine su se percipirale kao teret, teškoća. Retorika je bila da manjine imaju prava najviša u Europi, a s druge strane da je Srbija meta osude različitih međunarodnih tijela i EU upravo zbog prava manjina. Poslije 2000-te neki mediji tematiziraju manjinska pitanja tako što dobiju novac od fondacija za projekte i pravi se feljtonsko novinarstvo pa se stječe dojam da je nešto promijenjeno«, ocijenio je Losonc, te je dodao kako se »manjine percipiraju od strane većine na osnovi njihovih političara, dok multikultura podrazumijeva i svakodnevicu, kompleksan život i izvan političke sfere čemu mediji ne pridaju dovoljno pažnje.
SIMPTOMI: Odgovarajući na pitanje voditelja-svodi li se sve na igru elita, Szerencsés je podsjetila na čuveni filmski zapis zločinaca »Škorpiona« i na reakcije u javnosti, osobito na scenu kada otac Gavrilo ispraća ubojice i kad ih blagoslivlje. »U kasnijem pojašnjenju kazao je kako nije znao kuda ih je ispraćao i to su mediji prenijeli, ali mediji nisu posvetili pažnju tome da se na tonskom zapisu čulo »gdje god išli i u što god išli« uz formulaciju »neprijateljski narod«. Niti jedan medij nije reagirao na to da Božji izaslanik jedan narod, bilo koji, naziva neprijateljskim. To je simptom situacije u medijima i društvu koji su neosjetljivi na to da se jedan narod naziva neprijateljskim i u najmanju ruku sumnjivim«, ocijenila je Szerencsés te je podsjetila i na Ivanu Dulić Marković, koja je čim se oglasila i progovorila o ratnim zločinima odmah dobila prilijepljenu opasku da je hrvatske nacionalnosti. Ova dva događaja su metaforična i govore o nepovjerenju i podozrivosti u medijima prema manjinama, zaključila je Szerencsés.
DOBRE I ONE DRUGE MANJINE: Korhecz je, govoreći o tome produbljuje li se etnička distanca, kazao kako se ne može uopćavati stav većine prema nacionalnim manjinama, jer je različita percepcija pojedinih manjina, te dominira folklorna percepcija uz benevolentno-ignorantski stav, ali se kod onih manjina, koje sudjeluju u kreiranju politike i utječu na rezultate izbora i na percepciju naše zemlje u inozemstvu pa i na granice, taj odnos mijenja.
»Dobre manjine se tako bave folklorom i ‘tancaju’ dok druge žele ugroziti vjekovna prava Srba«, kazao je Korhecz, te je ukazao i na rezultate analize tiska o nacionalnim manjinama, koju je provelo Pokrajinsko tajništvo za upravu, propise i nacionalne manjine, prema kojima su aktivnosti organizacije »64 županije« bile prisutne u 20 posto slučajeva, a zatim slijede teme vezane uz incidente koje su prilično negativno intonirane, te je zaključio kako je odnos medija prema manjinama ili ignorantski ili izrazito senzacionalistički i negativno intoniran u kojem se čuje eho ugrožavanja države i nacionalnih interesa.
Ukazano je i na odnos beogradskih medija prema problematici nacionalnih manjina, te je istaknuto kako u takozvanim »ozbiljnim« beogradskim medijima ne postoje analitički tekstovi i da iz Beograda gledano višenacionalnost, višejezičnost, interetnički odnosi i incidenti nisu tema kojoj treba posvetiti pažnju, osim kada dođe do reagiranja europskih i drugih međunarodnih tijela.
J. Dulić
