Arhiv tekstova
Strah od privatizacije lokalnih medija
Centar za regionalizam iz Novog Sada organizirao je 24. lipnja u hotelu »Vojvodina« u Novom Sadu okrugli stol na temu »Decentralizacija i unapređenje ljudskih i manjinskih prava«.
U radu okruglog stola sudjelovali su predstavnici Izvršnog vijeća AP Vojvodine, Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije, Centra za regionalizam, Foruma iuris, Helsinškog odbora za ljudska prava, Hrvatskog nacionalnog vijeća i ostalih manjinskih nacionalnih vijeća, Novosadske novinarske škole i pokrajinski ombudsman.
PRVA ISKUSTVA I NIZ PITANJA: U razradi osnovne teme bila su izlaganja o stanju i problemima ljudskih i manjinskih prava u Vojvodini, o Savjetu za nacionalne manjine i suradnji s nacionalnim vijećima i tijelima pokrajinske i lokalne samouprave, aktualnim pitanjima i perspektivama međunacionalnih odnosa na sjeveru Vojvodine, decentralizaciji i zaštiti manjinskih prava i sloboda u ustavnim prijedlozima i ulozi i radu pokrajinskog ombudsmana.
»Situacija s ljudskim pravima na terenu značajno je poboljšana osobito u osiguravanju pune zaštite manjina. Uspostavljanje ombudsmana i dalje je u ranoj fazi a zbog nedovoljne infrastrukture i sredstava postoji ozbiljan nedostatak razumijevanja stvarnog mandata uloge ove važne institucije. Međutim, unatoč poboljšanjima, etnički motivirani incidenti i dalje se događaju, što odražava naslijeđe prošlih desetljeća i sustavnog pitanja u primjeni postojećih standarda. Situacija je značajno pogoršana u Vojvodini 2003. -2004. godine povećanjem broja nasilnih incidenata protiv etničkih Mađara. Reakcija vlasti je bila zakašnjela i nedovoljna. Iako su poduzeti važni koraci da se riješi ovo pitanje, uključujući i osnivanje Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije u listopadu 2004. kojim predsjeda srpski premijer, neophodno je napraviti dodatne napore«, stoji u Studiji o izvodljivosti pridruživanja Srbije i Crne Gore Europskoj uniji.
Prva iskustva s formiranjem nacionalnih vijeća, sukladno saveznom Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina (2002.), kao i savjeta za međunacionalne odnose sukladno republičkom zakonu o lokalnoj samoupravi (2002.) upućuju na evidentne pomake u zaštiti prava manjina, ali i na niz otvorenih pitanja zakonskih rješe-nja i problema njihove realizacije u lokalnim zajednicama i u Pokrajini Vojvodini.
POZITIVNI I NEGATIVNI PRIMJERI: Predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća, član Odbora za Statut Zoran Čota, sudjelujući u raspravi istaknuo je kako je značajno da nacionalna vijeća nacionalnih manjina imaju pravo na samoupravu u oblasti uporabe jezika i pisma, obrazovanja, informiranja i kulture. Tako je Hrvatsko nacionalno vijeće osnivač NIU »Hrvatska riječ« i znatno je pridonijelo uvođenju hrvatskog jezika u škole. Negativan primjer je TV Novi Sad, koja Hrvatskom nacionalnom vijeću onemogućava da koristi pravo sukladno zakonskim ovlastima na informiranje na hrvatskom jeziku. Primjena zakonske regulative u oblasti prava manjina na udio u javnom životu i ravnopravnosti pri zapošljavanju u javnim službama nije adekvatna i zahtijeva izmjenu izbornih zakona u cilju pozitivne diskriminacije i izravne razmjerne zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima, ustanovama i javnim službama na svim razinama, rekao je Čota.
U PRIPREMI NOVI ZAKON: Tajnik Savjeta za nacionalne manjine Srbije Petar Lađević najavio je na ovoj tribini da bi na jesen mogao biti usvojen novi Zakon o ovlastima i izboru nacionalnih vijeća. Lađević je rekao kako se »aktivno radi na pripremi toga zakona, koji bi trebao spriječiti da pojedine stranke nacionalnih manjina kontroliraju nacionalna vijeća«.
»U kreiranju novog zakona posebnu pažnju posvetit ćemo načinu na koji će se birati nacionalna vijeća kako bismo izbjegli situaciju u kojoj se pojedini sada nalaze, a to je da su produžena ruka samo jedne manjinske stranke, koja ih potpuno kontrolira«, rekao je Lađević.
On je ocijenio i kako najavljena privatizacija lokalnih medija može dovesti u veliku opasnost pripadnike nacionalnih manjina, jer u mjestima u kojima žive mogu ostati bez medija na materinskome jeziku. Republički Savjet za nacionalne manjine zato će zatražiti izmjenu Zakona o radiodifuziji, kao i imenovanje predstavnika manjinskih vijeća u republičkom Radiodifuznom savjetu.
NEUSUGLAŠENOST ZAKONA: Vojvođanski tajnik za upravu, propise i nacionalne manjine Tamás Korhecz ocijenio je kako je zaštita manjinskih prava u Vojvodini, posebice u institucionalnom smislu, značajno poboljšana u posljednje četiri godine. Kao pozitivne primjere, on je naveo postavljanje višejezičnih ploča na institucijama i ulazima u naseljena mjesta, mogućnost dobivanja dvojezičnog izvoda iz matičnih knjiga i polaganja ispita na materinskome jeziku, kao i »relativno stabilno« financiranje nacionalnih vijeća iz republičkog i pokrajinskog proračuna.
Korhecz je kao negativne primjere naveo neusuglašenost Zakona o zaštiti nacionalnih manjina i Zakona o informiranju, odnosno Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, jer primjenu odredbi »ostavljaju dobroj volji i pretpostavljenoj dobronamjernosti administracije«.
»Problem je u tome što nije dovoljno samo imati dobre zakone, pa čak ni establišment koji će ih dosljedno primjenjivati. Potrebno je promijeniti mentalitet građana i odnos većine prema manjinskoj problematici, multikulturalnosti i njegovanju manjinskog nacionalnog identiteta«, rekao je Korhecz.
H. R.
